João 11

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Te'e wane latana la Lasaros ngaia 'e fii. Ma ngaia 'e to'oru na fanua 'i Betani fe'enia nga rua noni futa fe'enia, ni Meri ma ni Mata.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era do povoado de Betânia, onde Maria e a sua irmã Marta moravam.
2 Ni Meri lo'oori laka'u ngaia 'e 'irisia nga waiwai si'inilai 'e le'a 'i 'a'aena la Jisas ma ka 'usua 'ania nga ifiifuna gouna.
2 (Esta Maria era a mesma que pôs perfume nos pés do Senhor Jesus e os enxugou com os seus cabelos. Era o irmão dela, Lázaro, que estava doente.)
3 Ma nga rua noni lo'oo gala kwatea alafuunga fala Jisas ma gala ka 'ilo'oo, “Alafa, nga wane ni kwaimaanga amu ngaia 'e fii.”
3 As duas irmãs mandaram dizer a Jesus: — Senhor, o seu querido amigo Lázaro está doente!
4 Ma alata la Jisas 'e longoa nga 'ola lo'oori, ngaia 'e alafuu 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “La Lasaros ngaia 'e sia mae mola na fiinga lo'oo. Nga fiinga lo'oo 'e lau fana 'ani faate'enia nga tegelangaa na God, ma fana ta'a 'agila fa'aba'ita God mai nau, nga Wela aana.”
4 Quando Jesus recebeu a notícia, disse:
5 Ma la Jisas 'e kwaimaa ba'ita fala Lasaros ma rua noni futa fe'enia lo'oo ni Mata ma ni Meri la'u mola.
5 Jesus amava muito Marta, e a sua irmã, e também Lázaro.
6 Gwa'a 'ino'ona, alata la Jisas ngaia 'e longoa la Lasaros ngaia 'e fii no'o, ngaia 'e nana'i mola na lefu no'ona ngaia 'e nana'i ai suria rua gani ngaa'i.
6 Porém quando soube que Lázaro estava doente, ainda ficou dois dias onde estava.
7 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Goru ori no'o fani Judea.”
7 Então disse aos seus discípulos:
8 Ma nga fufu'iwane aana gila ka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, ngaia 'ame aburu mola laka'u, nga ta'a 'i Jiu gila siria kwa'ilamu ma 'uilamu 'ania fou. Ma 'i'oo siria 'i'oo 'ani ori la'u no'ona?”
8 Mas eles disseram: — Mestre, faz tão pouco tempo que o povo de lá queria matá-lo a pedradas, e o senhor quer voltar?
9 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Na te'e ma'e gani nga sina 'e sina 'ita 'usugani leleka maka nigi laulafi. Lauta te'efuta wane 'e leka na alata gagani, 'ato ngaia 'ani telefe'enia, suria ngaia 'e agasia nga lalanga na fanua lo'oo 'i wado.
9 Jesus respondeu:
10 Tafe'ua ma lauta te'efuta wane 'e leka 'ubulana logo, ngaia te'e telefe'enia, tofuna nga lalanga 'e 'amoe fana.”
10 Mas, se anda de noite, tropeça porque nele não existe luz.
11 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo, “Nga wane kwaimaanga laka'u adauru la Lasaros, ngaia 'e eeno no'o, mai nau taku leka, 'aku fa'aagaa.”
11 Jesus disse isso e depois continuou:
12 Ma nga fufu'iwane aana gila lamadu'aa ma gila ka 'ilo'oo, “Alafa, lauta ngaia 'e eeno mola, ngaia te'e le'a mola.”
12 — Senhor, se ele está dormindo, isso quer dizer que vai ficar bom! — disseram eles.
13 Nga fa'awatagalana nga alafuunga ala Jisas na la Lasaros ngaia 'e mae no'o. Tafe'ua ma gila madafia iiria ngaia 'e eeno kwala'imori mola.
13 Mas o que Jesus queria dizer era que Lázaro estava morto. Porém eles pensavam que ele estivesse falando do sono natural.
14 Sui ma la Jisas 'e kwairii wataga ai faga maka 'ilo'oo, “La Lasaros ngaia 'e mae no'o.
14 Então Jesus disse claramente:
15 Tafe'ua mai nau ku aile'a na nau ku 'ame nana'i fe'enia, fana 'amooru tagoto'o agu. Dauru goru leka te'ana.”
15 mas eu estou alegre por não ter estado lá com ele, pois assim vocês vão crer. Vamos até a casa dele.
16 La Tomas na gila fa'alataa 'ania ‘'I'iu’ ka fata 'ilo'oo fana nga fufu'iwane no'ona, “Goru leka fe'enia nga Alafa, fana 'agoru mae la'u mola fe'enia!”
16 Então Tomé, chamado “o Gêmeo”, disse aos outros discípulos: — Vamos nós também a fim de morrer com o Mestre!
17 Ma alata la Jisas 'e nigi no'ona, fai gani 'e sui no'o 'i burina na gila kwaiatoa la Lasaros.
17 Quando Jesus chegou, já fazia quatro dias que Lázaro havia sido sepultado.
18 Nga fanua 'i Betani 'e nana'i galangia 'i Jerusalem, 'e to'omia fana oru kilomita.
18 Betânia ficava a menos de três quilômetros de Jerusalém,
19 Ma ta'a 'e aula 'i Judea gila nigi fana 'agila nagufia ni Mata ma ni Meri, fana nga gwa'olagaa'a, tofuna wane gila futa ngaia 'e mae.
19 e muitas pessoas tinham vindo visitar Marta e Maria para as consolarem por causa da morte do irmão.
20 Ma alata ni Mata 'e longoa la Jisas ngaia 'e nigi mai, ngaia 'e leka fana agasilana. Ma ni Meri 'e nana'i mola 'i 'ifi.
20 Quando Marta soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele. Porém Maria ficou sentada em casa.
21 Ni Mata 'e fata 'ilo'oo fala Jisas, “Alafa 'ae, lauta 'i'oo nana'i mola lo'oo, nga wane mele futa 'e sia mae mola.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido!
22 Tafe'ua mai nau ku su'aai gwa'a alata lo'oo, God te'e kwatea mola te'efuta 'ola na 'i'oo kwaisoe fai.”
22 Mas eu sei que, mesmo assim, Deus lhe dará tudo o que o senhor pedir a ele.
23 Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo fana, “Nga wane molo futa te'e moori mola.”
23 — O seu irmão vai ressuscitar! — disse Jesus.
24 Ma ngaia ka fata fala Jisas maka 'ilo'oo, “Nau ku su'aai ngaia te'e moori la'u mola na fe'e gani 'i'isi.”
24 Marta respondeu: — Eu sei que ele vai ressuscitar no último dia!
25 Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo fana, “Nau no'o na tata'enga na wane 'e mae, ma nau ku kwatea nga mooringa fana. Ni dai na ngaia 'e tagoto'o agu, ngaia te'e moori la'u mola, gwa'a ngaia 'ani mae no'o.
25 Então Jesus afirmou:
26 Ma ni dai na gila tagoto'o agu, tagila to'o na mooringa firi, ma gila sia mae mola. 'Ilo'oo ma 'i'oo tagoto'o na 'ola lo'oo?”
26 e quem vive e crê em mim nunca morrerá. Você acredita nisso?
27 Ma ngaia ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Kiu Alafa. Nau ku tagoto'o na 'i'oo no'o na nga Kraes, nga Wela na God na ngaia 'e fataarunga'i fana kwatelana mai fana fanua lo'oo wado.”
27 — Sim, senhor! — disse ela. — Eu creio que o senhor é o Messias , o Filho de Deus, que devia vir ao mundo.
28 Ma burina ni Mata 'e iiria 'ola lo'oori, ngaia ka ori, ma ka kwalanguru fana nga noni futa aana ni Meri, ma ka fata 'ilo'oo te'ana, “Nga wane kwaifa'ananaunga 'e nigi no'o, ma ngaia siria 'ani agasi'o.”
28 Depois de dizer isso, Marta foi, chamou Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Ma alata ni Meri ngaia 'e longoa alafuunga lo'oo, ngaia 'e tata'e, maka leka no'o te'ana.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi encontrar-se com Jesus.
30 Ma la Jisas 'ame nigi 'ua mai fanua, ma ngaia nana'i 'ua mola mai na lefu laka'u ni Mata ngaia 'e daria ai.
30 Pois ele não tinha chegado ao povoado, mas ainda estava no lugar onde Marta o havia encontrado.
31 Ma nga ta'a na gila nana'i 'i 'ifi fe'enia ni Meri fana nga gwa'olana, gila leka la'u mola 'i burina alata gila agasia ngaia 'e tata'e ma ka leka 'aferu kau 'i maa. Gila madafia iiria ngaia 'e leka 'i maana nga giru gwa'u fana 'ani aani ai.
31 As pessoas que estavam na casa com Maria, consolando-a, viram que ela se levantou e saiu depressa. Então foram atrás dela, pois pensavam que ela ia ao túmulo para chorar ali.
32 Ma alata ni Meri 'e nigi na lefu na la Jisas ngaia 'e nana'i ai, ngaia 'e agasia, ma ka bobouruuru 'i na'ona 'a'aena, ma ka alafuu 'ilo'oo, “Alafa, lauta 'i'oo nana'i mola 'i lo'oo, nga wane mele futa ngaia 'e sia mae mola.”
32 Maria chegou ao lugar onde Jesus estava e logo que o viu caiu aos pés dele e disse: — Se o senhor tivesse estado aqui, o meu irmão não teria morrido!
33 Ma la Jisas ka agasia ni Meri ngaia 'e aani, ma nga ta'a na gila leka mai fe'enia gila aani la'u mola, ma ngaia ka kwaimanadai ba'ita.
33 Jesus viu Maria chorando e viu as pessoas que estavam com ela chorando também. Então ficou muito comovido e aflito
34 Ma la Jisas ka orisiga maka 'ilo'oo, “'I fai na moru arua ai?”
34 e perguntou: — Venha ver, senhor! — responderam.
35 Ma la Jisas 'e aani.
35 Jesus chorou.
36 Ma ta'a 'i Jiu no'ona gila ka alafuu faga kwairiu ma gila ka 'ilo'oo, “Moru agasia, nga kwaimaanga 'e ba'ita fala Lasaros!”
36 Então as pessoas disseram: — Vejam como ele amava Lázaro!
37 Ma tani wane ngaa'i gila ka alafuu 'ilo'oo, “Ngaia 'e gulaa nga ta'a maaga 'e logo. 'Uta'i na ngaia 'e sia ruia mola la Lasaros fa'asia nga maenga?”
37 Mas algumas delas disseram: — Ele curou o cego. Será que não poderia ter feito alguma coisa para que Lázaro não morresse?
38 La Jisas 'e kwaimanadai ba'ita la'u mola, ma ka leka 'i maana nga giru gwa'u. Nga giru gwa'u lo'oori, ngaia nga giru gwa'u na te'e me'e fou ba'ita gila arua 'i maana.
38 Jesus ficou outra vez muito comovido. Ele foi até o túmulo, que era uma gruta com uma pedra colocada na entrada,
39 Ma la Jisas ka iiria faga maka 'ilo'oo, “Moru 'idua nga fou no'ona.”
39 e ordenou: Marta, a irmã do morto, disse: — Senhor, ele está cheirando mal, pois já faz quatro dias que foi sepultado!
40 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Nau ku iiria 'e sui no'o famu laka'u lauta 'i'oo tagoto'o agu, to'o agasia nga tegelangaa na God.”
40 Jesus respondeu:
41 Ma gila ka lafua nga fou no'ona. Ma la Jisas 'e aga 'i langi ma ka fo'a 'ilo'oo, “Mama'a, nau ku fa'aba'ita'o tofuna 'i'oo longo no'o mai fagu.
41 Então tiraram a pedra. Jesus olhou para o céu e disse:
42 Nau ku su'aai na 'i'oo longo nau furifuri. Nau ku iiria 'ola lo'oo, fana nga ta'a lo'oo 'agila tagoto'o na 'i'oo alenau mai.”
42 Eu sei que sempre me ouves; mas eu estou dizendo isso por causa de toda esta gente que está aqui, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Ma 'i burina na ngaia 'e iiria alafuunga lo'oori, ngaia 'e o'omae ba'ita maka 'ilo'oo, “Lasaros, ru'u mai 'i maa!”
43 Depois de dizer isso, gritou:
44 Ma nga wane lo'oo 'e mae no'o ka moori la'u mola, ma ka ru'u no'o mai 'i maa. Ma nga rua 'a'aena, ma nga rua ninimana, gila gaua 'ania nga ruu fana 'afulana nga wane mae, nga maana gila gaua la'u mola. Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Moru rubea no'o ruu lo'oo fa'asia, ma moru ka alamia 'ani leka no'o.”
44 E o morto saiu. Os seus pés e as suas mãos estavam enfaixados com tiras de pano, e o seu rosto estava enrolado com um pano. Então Jesus disse:
45 Ma nga ta'a 'e aula 'i Jiu na gila nigi mai te'ana ni Meri, gila agasia 'ola lo'oo la Jisas 'e agea, ma gila ka tagoto'o no'o ana.
45 Muitas pessoas que tinham ido visitar Maria viram o que Jesus tinha feito e creram nele.
46 Tafe'ua ma tani ta'a aaga, gila ori te'ana ni Farasii, ma gila ka alafuu suri 'ola na la Jisas ngaia 'e agea.
46 Mas algumas pessoas voltaram e contaram aos fariseus o que ele havia feito.
47 Ma Farasii, ma fataabu ba'ita, gila ka alafuu fe'enia ta'a ni fadafadanga, ma gila ka alafuu 'ilo'oo, “'Ola taa na tagoru agea na wane lo'oo? Nga wane lo'oo 'e agea 'ola ni 'alefosilai 'e aula no'o.
47 Então os fariseus e os chefes dos sacerdotes se reuniram com o Conselho Superior e disseram: — O que é que nós vamos fazer? Esse homem está fazendo muitos milagres!
48 Ma lauta goru alamia wane lo'oo 'ani agea mola 'ilo'oo, nga ta'a 'e aula tagila tagoto'o ana. Ma nga ta'a ba'ita fa'asia 'i Rom, tagila baoria no'o fadauru. Ma lauta 'e 'ino'ona, ta'a 'i Rom tagila tagale'enia nga 'Ifi Abu na God, ma tagila ngadaa no'o fanua adauru.”
48 Se deixarmos que ele continue fazendo essas coisas, todos vão crer nele. Aí as autoridades romanas agirão contra nós e destruirão o Templo e o nosso país.
49 Ma te'e wane aaga latana la Kaeafas nga alafa ni suuabunga na alata no'ona ngaia ka fata 'ilo'oo, “Mooru moru 'ame su'a mola na te'efuta 'ola!
49 Então Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote , disse: — Vocês não sabem nada!
50 To'omia 'amooru su'aai, ngaia 'e le'a fana te'e wane fana 'ani mae, fana gila sia kwa'ia mola nga ta'a te'efou.”
50 Será que não entendem que para vocês é melhor que morra apenas um homem pelo povo do que deixar que o país todo seja destruído?
51 Aia, ma nga alafuunga lo'oo na la Kaeafas ngaia 'e iiria, ngaia nga 'ola 'i manatalana te'ingaia 'amoe. Tofuna ngaia na alafa ni suuabunga, ma God 'e arua nga manatangaa lo'oori 'i manatana fana 'ani kwairii na la Jisas te'e mae fana boonilana nga ta'a 'i Jiu.
51 Naquele momento Caifás não estava falando por si mesmo. Mas, como ele era o Grande Sacerdote naquele ano, estava profetizando que Jesus ia morrer pela nação.
52 Ma ngaia 'ame mae mola fana ta'a 'i Jiu lo'oo 'i talaga. Ngaia 'e mae fana nga ru'uru'ua na God te'efou na gila nana'i na fanua lo'oo te'efou 'agila lado ma gila arua te'e oguogunga.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo todos os filhos de Deus que estão espalhados por toda parte.
53 Ma eta na fe'e gani na la Kaeafas 'e iiria alafuunga no'ona, gila ka eta no'o fana fadanga fana 'agila kwa'ia la Jisas.
53 Então, daquele dia em diante, os líderes judeus fizeram planos para matar Jesus.
54 Du'ana 'ola lo'oori, la Jisas ngaia 'ame leka faata'i no'o na gule'e lefu 'i Judea. Na alata no'ona, ngaia ka leka fa'asia lefu no'ona fe'enia nga fufu'iwane aana, ma gila to'oru na fanua 'i Ifrem ne'e galangia nga lefu langalanga.
54 Por isso ele já não andava publicamente na Judeia, mas foi para uma região perto do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ficou ali com os seus discípulos.
55 Na alata no'ona, ngaia galangia no'o gani na Fafangalaa na Tala Riunga 'i Jiu. Ma nga ta'a 'e aula gila ka leka kau fani Jerusalem 'i na'ona nga fafangalaa lo'oo, fana fa'akwarilaga 'i talaga 'ilaka'u nga Tagi ala Moses 'e iiria.
55 Faltava pouco tempo para a Festa da Páscoa . Muitos judeus foram a Jerusalém antes da festa para tomar parte na cerimônia de purificação .
56 Ma nga ta'a gila ka kwailo'ofia la Jisas. Ma nga alata no'ona, gila ogu mai 'i 'ubulana nga 'Ifi Abu na God, ma gila ka orisiga kwairiu ma gila 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma mooru madafia ngaia te'e nigi mai na nga fafangalaa lo'oo? Bala 'e 'amoe mola ta'ua.”
56 Eles procuravam Jesus e, no pátio do Templo, perguntavam uns aos outros: — O que é que vocês acham? Será que ele vem à festa?
57 Gila alafuu 'ilo'oo suria ni fataabu ba'ita ma ni Farasii, gila iiria fana ta'a 'agila kwairii te'aga lauta te'efuta wane 'e su'ana lefu na la Jisas ngaia 'e nana'i ai, fana 'agila gemasia.
57 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus queriam prender Jesus. Por isso tinham dado ordem para que, se alguém soubesse, contasse onde ele estava.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.