Hebreus 11
Fatalana God (KWD) vs NVI
1 Alata goru fito'o, dauru goru su'aai na tagoru ngaria 'ola le'a na goru mamania fa'asia God, gwa'a goru 'ame agasia 'ua.
1 Ora, a fé é a certeza daquilo que esperamos e a prova das coisas que não vemos.
2 Aia, ma nga ta'a 'ua mai na'o, God 'e alafafiga suria nga fito'onga aaga ana.
2 Pois foi por meio dela que os antigos receberam bom testemunho.
3 Tofuna nga fito'onga adauru, goru su'aai God ngaia 'e launge'enia ni 'ola te'efou 'ania alafuunga aana. Ni 'ola te'efou na goru agasia, gila 'ita mai fa'asia nga 'ola na dauru goru 'ame agasia.
3 Pela fé entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de modo que o que se vê não foi feito do que é visível.
4 La Ebol laka'u 'e fito'o ala God, ma ngaia ka kwatea nga tabonga aana fana God ne'e le'a maka riufia nga tabonga lo'oo la Kein 'e kwatea. Ma suria nga fito'onga ala Ebol, God 'e iiria ngaia 'e odo, suria God 'e alafafia nga kwakwatenga aana. Suria la Ebol 'e fito'o na God, nga 'ola lo'oo ngaia 'e agea 'e fa'ananau adauru, tafe'ua gwa'a ngaia 'e mae no'o.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Pela fé ele foi reconhecido como justo, quando Deus aprovou as suas ofertas. Embora esteja morto, por meio da fé ainda fala.
5 La Enok 'e fito'o ala God, ma ngaia 'ame mae, suria God 'e ngaria fana 'i langi, ma te'efuta wane lo'oo 'i wado 'ame agasia la'u la Enok. Ma nga Girigiringa Abu 'e iiria God ngaia 'e aile'a ba'ita fe'enia la Enok sui ma God ka ngaria no'o fani langi.
5 Pela fé Enoque foi arrebatado, de modo que não experimentou a morte; "ele já não foi encontrado porque Deus o havia arrebatado", pois antes de ser arrebatado recebeu testemunho de que tinha agradado a Deus.
6 Lauta te'efuta wane ngaia 'ame fito'o na God, 'ato iiki fana God 'ani aile'a fe'enia. Tofuna ni dai ne'e leka mai te'ana God, ngaia 'ani fito'o na God ngaia 'e nana'i ma ka nanamate'enia nga ta'a na gila leka mai te'ana.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus, pois quem dele se aproxima precisa crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 La Noa 'e fito'o na God, ma ngaia ka lo'o suria nga fa'abasunga na God suria nga afe na te'e nigi mai. Ngaia 'e tagoto'o, gwa'a ngaia 'ame agasia 'ua nga afe lo'oori. Ngaia 'e lo'o suria God, ma ka launge'enia nga faka ba'ita. Ma alata nga ka'o ba'ita 'e fongu fafia nga fanua lo'oo 'i wado, ngaia fe'enia nga ru'uru'ua aana gila ka moori. Ma alata ngaia 'e agea 'ola lo'oo, ngaia 'e faate'enia na ta'a ngaa'i gila ria ma gila ka to'omia fana ngarilana nga kwa'ikwa'inga na God. Ma God ka iiria ala Noa ngaia 'e odo suria nga fito'onga aana.
7 Pela fé Noé, quando avisado a respeito de coisas que ainda não se viam, movido por santo temor, construiu uma arca para salvar sua família. Por meio da fé ele condenou o mundo e tornou-se herdeiro da justiça que é segundo a fé.
8 Ma la Ebraham 'e fito'o na God, ma ngaia ka lo'o suria nga fatalana. God 'e soea ngaia 'ani leka fa'asia ma'e fanua aana fana nga gule'e lefu matari la'u na lefu na God 'e fataarunga'i ai fana 'ani kwatea fana. Ngaia lo'oo la Ebraham 'e 'akwasia fanua aana, gwa'a ngaia 'ame su'a 'ua 'i fai na ngaia te'e leka fai.
8 Pela fé Abraão, quando chamado, obedeceu e dirigiu-se a um lugar que mais tarde receberia como herança, embora não soubesse para onde estava indo.
9 Ma alata ngaia 'e nigi na gule'e lefu na God 'e fataarunga'i fai, ngaia 'e nana'i ai 'ilaka'u nga wane kwaitaa na gule'e lefu no'ona, ma ngaia ka nana'i mola 'ubulana babala. Ngaia 'e 'ino'ona la'u mola na wela aana la Aesak, ma koko'o aana la Jekob na God ngaia 'e kwatea la'u mola te'e fataarunga'inga lo'oo la'u mola faga.
9 Pela fé peregrinou na terra prometida como se estivesse em terra estranha; viveu em tendas, bem como Isaque e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 La Ebraham 'e to'oru 'ino'ona, tofuna ngaia 'e kwaimamani fana fanua le'a na God 'e launge'enia 'i langi ne'e nana'i firi ma ngaia 'e sia sui la'u.
10 Pois ele esperava a cidade que tem alicerces, cujo arquiteto e edificador é Deus.
11 Ma tofuna nga fito'onga, la Ebraham 'e to'omia fana ngaia 'ani to'o na wela, gwa'a ngaia 'e koko'o, ma nga noni aana ni Sera 'e 'aiwane la'u mola. Ma gala ka to'o na wela, suria gala fito'o na God te'e fa'ato'oa nga fataarunga'inga aana.
11 Pela fé, Abraão — e também a própria Sara, apesar de estéril e avançada em idade — recebeu poder para gerar um filho, porque considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Gwa'a la Ebraham 'e koko'o maka galangi 'ani mae no'o, ngaia 'e to'o na ta'a 'e auaula iiki 'i orioritana. Gila aula maka 'ilaka'u nga buruburu 'ubulana lalo, ma nga oone 'i suria asi na gila 'ame to'omia idumilaga.
12 Assim, daquele homem já sem vitalidade originaram-se descendentes tão numerosos como as estrelas do céu e tão incontáveis como a areia da praia do mar.
13 Aia, nga ta'a lo'oori gila fito'o na God, ma gila ka mae sui ma gila ka bi'i ngaria 'ola lo'oo te'efou na God ngaia 'e fataarunga'i ai faga. Ma gila ka manata suria nga 'ola na God ngaia 'e fataarunga'i 'ania, ma gila ka su'aai tagila ngaria na alata matari. Ma gila ka iiria la'u mola nga fanua na gila to'oru ai, nga fanua aaga 'amoe suria nga fanua kwala'imori aaga na ngai mai 'i langi.
13 Todos estes ainda viveram pela fé, e morreram sem receber o que tinha sido prometido; viram-nas de longe e de longe as saudaram, reconhecendo que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Aia, ma nga ta'a na gila fata 'ilo'oo, gila faate'enia na gila mamania nga fanua kwala'imori aaga.
14 Os que assim falam mostram que estão buscando uma pátria.
15 La Ebraham ma nga ta'a lo'oori la'u mola gila 'ame manata mola fana nga fanua aaga laka'u gila leka fa'asia. Ma lauta ngaia 'e 'ino'ona, ngaia 'e to'omia mola faga fana oringa 'i no'ona.
15 Se estivessem pensando naquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Tafe'ua ma, gila ka kwailo fana nga fanua le'a riufia nga fanua laka'u gila 'akwasia, ma fanua no'ona ngai langi. Tofuna nga 'ola lo'oori, God te'e aile'a na alata gila iiria ana 'ania God aaga, suria ngaia 'e sasaria no'o nga fanua faga fana to'orunga mai 'i langi.
16 Em vez disso, esperavam eles uma pátria melhor, isto é, a pátria celestial. Por essa razão Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois preparou-lhes uma cidade.
17 — ausente —
17 Pela fé Abraão, quando Deus o pôs à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Aquele que havia recebido as promessas estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 — ausente —
18 embora Deus lhe tivesse dito: "Por meio de Isaque a sua descendência será considerada".
19 La Ebraham 'e agea 'ola lo'oo tofuna ngaia 'e madafia lauta la Aesak 'e mae, God 'e su'asuria te'e tata'ea mola fa'asia maenga. Ma ngaia 'e 'ilaka'u God 'e ta'ea la Aesak fa'asia maenga.
19 Abraão levou em conta que Deus pode ressuscitar os mortos; e, figuradamente, recebeu Isaque de volta dentre os mortos.
20 La Aesak la'u mola, tofuna nga fito'onga aana na God, ngaia 'e nanamate'enia nga rua wela aana la Jekob fe'enia la Esau, ma ka kwairii 'ania 'olataa na te'e nigi mai fagaa'a.
20 Pela fé Isaque abençoou Jacó e Esaú com respeito ao futuro deles.
21 Ma la Jekob la'u mola, alata ngaia 'e galangi 'ani mae no'o, ngaia 'e nanamate'enia ni wela wane ala Josef suria nga fito'onga aana. Ma ngaia ka urunga na fe'e kuba'u aana, ma ka fo'asia God.
21 Pela fé Jacó, à beira da morte, abençoou cada um dos filhos de José e adorou a Deus, apoiado na extremidade do seu bordão.
22 Ma la Josef la'u mola, suria nga fito'onga aana, na alata ngaia 'e nana'i no'o fana nga maenga ana, ngaia 'e fata maka iiria na ta'a Israel tagila leka fa'asia fanua 'i Ijip. Ma ngaia ka iiria la'u mola na alata no'ona, alata 'agila leka, tagila ngaria la'u mola nga susurina fe'eniga.
22 Pela fé José, no fim da vida, fez menção do êxodo dos israelitas do Egito e deu instruções acerca dos seus próprios ossos.
23 Aia, nga mama'a ala Moses la'u mola fe'enia tete'e aana, gala fito'o na God. Gwa'a nga kiingi 'i Ijip 'e fata tegela tagila kwa'ia wela wane sisita 'i Jiu te'efou, gala 'ame ma'u mola. Ma alata la Moses 'e futa, gala ka na'agonia suria oru singari, tofuna nga wela lo'oori 'e aga 'e le'a 'e iiki.
23 Pela fé Moisés, recém-nascido, foi escondido durante três meses por seus pais, pois estes viram que ele não era uma criança comum, e não temeram o decreto do rei.
24 La Moses ngaia 'e fito'o na God la'u mola. Ma alata ngaia 'e ba'ita mai, ngaia 'e ma'asiri fana 'agila iiria ngaia nga wela geni lari'i ana kiingi ne'e langonia.
24 Pela fé Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 Ma la Moses 'e siria mola nonifiinga fe'enia nga ta'a na God, tofuna ngaia 'e le'a 'e riufia nga to'orunga na rianga ne'e kwatea mola aile'anga fana te'e alata ko'oko'osu.
25 preferindo ser maltratado com o povo de Deus a desfrutar os prazeres do pecado durante algum tempo.
26 Ma ngaia ka manata iiria ngaia 'e le'a fana nonifiinga tofuna nga fito'onga aana na nga Kraes na God te'e kwatea mai. Ma ngaia 'ame manata suria nga dari 'olanga ba'ita na ngaia 'e ngaria 'i Ijip. Tofuna ngaia 'e mamania no'o 'ola le'a lo'oo na God te'e kwatea fana na alata ngai 'ua mai.
26 Por amor de Cristo, considerou a desonra riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a sua recompensa.
27 Ma tofuna nga fito'onga ala Moses, ngaia 'e leka fa'asia 'i Ijip. Ma ngaia 'ame ma'unge'enia mola nga ogarianga na nga kiingi 'i Ijip. Ma ngaia 'e akiaki'a fana ulanga tegela tofuna ngaia 'e agasia God na te'efuta wane 'ame to'omia fana agasilana.
27 Pela fé saiu do Egito, não temendo a ira do rei, e perseverou, porque via aquele que é invisível.
28 Ma tofuna nga fito'onga ala Moses, ngaia 'e iiria fana ta'a 'i Israel 'agila leka suria nga fafangalaa na Tala Riunga, ma gila ka 'usua nga sinamaa na 'ifi aga 'ania 'abuna dale'e sifisifi, fana nga enselo na God 'e kwatea mai ngaia 'e sia kwa'ia mola nga wela wane na'ona'o aaga, ma ka talariu fa'asia nga 'ifi aaga.
28 Pela fé celebrou a Páscoa e fez a aspersão do sangue, para que o destruidor não tocasse nos fihos mais velhos dos israelitas.
29 Ma tofuna nga fito'onga na ta'a 'i Israel, ngaia 'e agea 'e talawada'u faga fana 'agila leka 'ubulana nga Asi Mekumeku laka'u 'ilaka'u gila leka fofona nga wado langalanga. Ma alata nga ta'a ni fununga 'i Ijip gila tariga mai, gila ka go'u te'efou no'o tofuna God ngaia 'e agea nga asi 'e fonu fafiga.
29 Pela fé o povo atravessou o mar Vermelho como em terra seca; mas, quando os egípcios tentaram fazê-lo, morreram afogados.
30 Aia, ta'a 'i Israel gila fito'o na God. Ma nga alata gila nigi na fanua 'i Jeriko, gila ka riu suria nga fe'e labu lo'oori suria fiu maa'e gani, sui ma fe'e labu laka'u 'i Jeriko ka 'esia no'o 'i wado.Ta'a 'i Israel gila riu 'afuia fe'e labu 'i Jeriko.|alt="Jericho" src="cn02099b.tif" size="col" copy="CN" ref="11:30"
30 Pela fé caíram os muros de Jericó, depois de serem rodeados durante sete dias.
31 Ma te'e noni 'e kwalakwala'a ne'e nana'i 'ubulana fanua lo'oo 'i Jeriko, nga latana ni Rahab, ngaia noni 'e fito'o na God. Tofuna na alata rua wane na la Josua 'e ale 'agaa'a mai, gala 'airiamaama fana agasilana tegelangaa na fanua lo'oori, ni Rahab 'e booni 'agaa'a. Ma gila 'ame kwa'ia ni Rahab, na alata ta'a 'i Israel gila kwa'ia ta'a te'efou na gila 'ame lo'o suria God.
31 Pela fé a prostituta Raabe, por ter acolhido os espiões, não foi morta com os que haviam sido desobedientes.
32 Ma 'aku mamalo madi lo'oo na nga alafuunga lo'oo, suria nau ku 'ame to'o no'o na alata fana alafuunga la'u suria nga fito'onga na ta'a 'ilaka'u la Gideon, la Barak, la Samson, la Jefta, la Defete, la Samuel, ma nga tale'e profet te'efou.
32 Que mais direi? Não tenho tempo para falar de Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas,
33 Tofuna gila fito'o na God, ma tani wane aaga gila funu, gila ka talariufia ta'a 'e aula na fununga na fanua ba'ita lo'oo. Ma tani wane aaga gila agea ni 'ola 'e odo, ma gila ka ngaria no'o 'olataa na God ngaia 'e fataarunga'i 'ania faga. Ma tani wane aaga, gila bokosia nga fokana laeon.
33 os quais pela fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, alcançaram o cumprimento de promessas, fecharam a boca de leões,
34 Ma tani wane aaga la'u mola gila fito'o na God, gila kwa'ia nga eele 'ago'ago ba'ita. Ma tani ai aaga la'u mola, nga maarimae aaga gila 'ame to'omia fana kwa'ilaga. Tani ai aaga, tafe'ua gila ka waata'uta'u, God 'e fa'ategelaga la'u mola. Ma gila talariufia no'o marimae matari.
34 apagaram o poder do fogo e escaparam do fio da espada; da fraqueza tiraram força, tornaram-se poderosos na batalha e puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ma tani noni mai na'o, gila fito'o na God, ma nga ru'uru'ua aaga lo'oo gila mae, gila ka moori la'u mola.
35 Houve mulheres que, pela ressurreição, tiveram de volta os seus mortos. Alguns foram torturados e recusaram ser libertados, para poderem alcançar uma ressurreição superior.
36 Tani ai aga, nga maarimae aaga gila fa'amailaga ma gila ka labusiga. Ma tani ai aaga gila ka firi fafiga 'ania seni ma gila ka aruga 'ubulana 'ifi na lokafu.
36 Outros enfrentaram zombaria e açoites, outros ainda foram acorrentados e colocados na prisão,
37 Tani wane aga la'u mola, gila 'uiga 'ania fou leleka ma gila ka mae no'o. Ma tani ta'a ngaa'i la'u gila folosiga 'ania rua gule 'ola. Ma tani ai aga gila ka kwa'iga 'ania naifi fana fununga, tofuna nga fito'onga aaga. Ma tani ai aga, gila ka ruu 'ania nga susungana sifisifi fe'enia nanigot, suria gila galafa 'e iiki no'o. Ma nga maarimae aaga gila ka malate'ote'o aga ma gila ka fa'anonifiiga.
37 apedrejados, serrados ao meio, postos à prova, mortos ao fio da espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelhas e de cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Ma nga ta'a fofona fanua lo'oo 'i wado gila 'ame to'omia no'o to'orunga kwairiu fe'eniga ta'a lo'oori gila odo. Ma tani ta'a aga, nga ta'a ngaa'i gila beloga no'o fa'asia nga 'ifi lalato'o aga, gila ka riu kwairiu mola 'ilaka'u nga ta'a gila 'ame to'o na te'efuta fanua. Gila ka nana'i 'i 'ubulana gule'e lefu langalanga, ma gouna nga busu, ma 'ubulana giru gwa'u, ma kiru 'ubulana wado.
38 O mundo não era digno deles. Vagaram pelos desertos e montes, pelas cavernas e grutas.
39 Aia, God 'e aile'a ba'ita fe'enia nga ta'a lo'oori, suria nga fito'onga aaga, ma gila 'ame ngaria 'ola te'efou na God ngaia 'e fataarunga'i 'ania faga,
39 Todos estes receberam bom testemunho por meio da fé; no entanto, nenhum deles recebeu o que havia sido prometido.
40 suria God 'e manata suria 'ola le'a lo'oo ngaia 'e nana'i 'ua mamania dauru. Ngaia 'e siria ta'a lo'oori 'agila nana'i mamania fana 'agoru lado la'u mola fe'eniga, na alata ngaia te'e kwatea nga 'ola le'a lo'oo na ngaia 'e fataarunga'i fai.
40 Deus havia planejado algo melhor para nós, para que conosco fossem eles aperfeiçoados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.