Atos 23

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ma la Pol 'e bubu tegela fana ta'a na'ona'o lo'oori na'a gila ogu, maka fata 'ilo'oo, “Ta'a ni futanga agu 'i Israel, nau ku 'ame maila na'ona God tofuna nau ku agea nga taunga'inga ngaia 'e iiria agu leleka maka nigi tala'ina lo'oo.”
1 Então Paulo olhou firmemente para os membros do Conselho e disse: — Meus irmãos, tenho vivido até hoje com a consciência limpa diante de Deus.
2 Alata la Pol ngaia 'e fata 'ilo'oo, nga alafa ni suuabunga la Ananaeas 'e fata 'ilo'oo fana ta'a na'a gila ula galangia la Pol fana 'agila fida 'usia fokana.
2 Mas Ananias, o Grande Sacerdote , mandou que os homens que estavam perto de Paulo dessem um tapa na boca dele.
3 Ma la Pol ka fata 'ilo'oo fana, “God ngaia te'e fidari'o, tofuna 'i'oo 'ilaka'u nga bani laka'u gila bunia 'e kwakwao'a fana tanibiri'alai 'ania biri. 'I'oo nana'i 'i lo'oo la'u mola fana nga 'efasilagu na nga Tagi ala Moses. Ma gwa'a 'i'oo, ma 'i'oo 'ame lo'o mola suria nga tagi lo'oo alata 'i'oo iiria 'agila fidari nau!”
3 Aí Paulo disse a Ananias: — Hipócrita, Deus o castigará por isso! Você está sentado aí para me julgar de acordo com a
4 Ma nga ta'a na'a gila ula galangia la Pol, gila longoa, ma gila ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia fata ngadaa mola nga alafa ni suuabunga na God wela kau!”
4 Os homens que estavam perto de Paulo perguntaram: — Você está insultando o Grande Sacerdote, o
5 Ma la Pol 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Fu'uwane agu 'i Israel, nau ku 'ame su'aai ngaia nga alafa ni suuabunga. Tofuna nga Girigiringa Abu ngaia 'e iiria, ‘'I'oo sia fata ngadaa mola nga wane ba'ita amu.’”
5 Paulo respondeu: — Meus irmãos, eu não sabia que ele é o Grande Sacerdote. Pois as
6 Ma alata la Pol 'e agasia tani wane ngaa'i na ta'a ni fadafadanga lo'oori na Sadusi, ma tani ta'a na Farasii, ngaia 'e fata ba'ita fana oguogunga lo'oori maka 'ilo'oo, “Ta'a ni futanga agu 'i Israel, 'inau na Farasii, nga wela na nga Farasii. Ma gila ka eefasi nau tofuna nau ku tagoto'o na nga ta'a na'a gila mae, God te'e tata'ega la'u fana nga mooringa.”
6 Quando Paulo percebeu que alguns do Conselho eram do partido dos saduceus e outros do partido dos fariseus , disse bem alto: — Meus irmãos, eu sou fariseu e filho de fariseus. Estou aqui sendo julgado porque creio que os mortos vão ressuscitar.
7 Ma nga alata ngaia 'e iiria nga alafuunga lo'oori, nga Farasii ma nga Sadusi, gila ka eta fana kwaitatariinga, ma nga oguogunga lo'oori ka to'ole'eniga na rua oguogunga na ta'a lo'oo.
7 Assim que ele disse isso, os fariseus e os saduceus começaram a discutir, e o Conselho se dividiu.
8 Gila to'ole'eniga tofuna nga Sadusi lo'oo gila iiria lauta wane 'e mae, ngaia 'e 'ato 'ani moori la'u, ma gila iiria la'u mola gwa'a te'efuta enselo, ma anoe 'ola ma gila 'ame nana'i. Tafe'ua nga Farasii gila tagoto'o na oru 'ola lo'oo.
8 É que os saduceus não creem que os mortos vão ressuscitar, nem que existem anjos ou espíritos; mas os fariseus creem nessas coisas.
9 Ma nga o'omaenga bi'i ba'ita faga kwairiu, ma tani wane ngaa'i ni kwaifa'ananaunga na tagi na'a gila Farasii la'u mola, gila ula, ma gila ka fata tegela'a ma gila ka 'ilo'oo, “'Amoe! Meeru meru 'ame daria nga 'ola 'e kuta na wane lo'oo! Bala nga anoe 'ola, 'amoe ma enselo ta'ua lo'oo ngaia 'e alafuu 'ania.”
9 E assim a gritaria aumentou ainda mais. Então alguns mestres da Lei que pertenciam ao partido dos fariseus se levantaram e protestaram. Eles disseram: — Não vemos nenhum mal neste homem. Pode ser mesmo que um anjo ou um espírito tenha falado com ele.
10 'Ilo'oo, ma nga kwaifarifaringaa ba'ita 'e iiki ka tata'e, ma nga wane ba'ita ni fununga, ngaia ka ma'u fa'asia gila ta kwa'ia la Pol. Ma ngaia ka iiria fana ta'a lo'oo ni fununga no'ona, 'agila leka te'ana oguogunga lo'oo fana 'agila talaia la Pol fa'asiga fana 'ubulana 'ifi na ta'a ni fununga.
10 A briga chegou a tal ponto, que o comandante ficou com medo de que Paulo fosse despedaçado por eles. Por isso mandou os guardas descerem para tirar Paulo do meio deles e o levar de volta para a fortaleza.
11 Na logo no'ona nga Alafa 'e ula galangia la Pol maka fata 'ilo'oo, “'I'oo sia ma'u mola. 'I'oo alafuu no'o suri nau lo'oo 'i Jerusalem, ma 'i'oo to'o agea 'ilo'oo la'u mola 'i Rom.”
11 Na noite seguinte o Senhor Jesus apareceu a Paulo e disse:
12 'Usu'usugani no'ona, tani ta'a na Jiu gila ka ogu, ma gila ka fadaa fana kwa'ilana la Pol. Gila ka fataarunga'i gila sia 'ania mola te'efuta fangalaa, ma gila sia go'ufia mola te'efuta me'e ka'o, leleka maka nigi na alata gila kwa'ia la Pol.
12 Na manhã seguinte alguns judeus se ajuntaram e juraram que não iam comer nem beber nada enquanto não matassem Paulo.
13 Ngaia 'e to'omia fai akwale'e wane maka aba na gila launga'i oguogu na fadafadanga lo'oori.
13 Os homens que combinaram fazer isso eram mais de quarenta.
14 Sui ma gila ka leka te'ana ni fataabu ba'ita no'ona ma nga ta'a na'ona'o 'i Jiu, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Meeru meru fataarunga'i mai meru sia 'ania mola te'efuta fangalaa leleka ma meru ka kwa'ia la Pol.”
14 Eles foram falar com os chefes dos sacerdotes e com os líderes do povo e disseram: — Nós fizemos o seguinte juramento: “Que Deus nos amaldiçoe se comermos ou bebermos qualquer coisa enquanto não matarmos Paulo.”
15 Ngai lo'oo, mooru fe'enia ni wane ni fadafadanga lo'oo, 'amoru kwatea alafuunga fana nga wane ba'ita ni fununga lo'oo 'i Rom, fana ngaia 'ani talaia mai la Pol te'amooru. Ta'amoru koto iiria moru siria 'amoru longoa ni alafuunga ngaa'i la'u suria ni 'ola na ngaia 'e agea. Tafe'ua meeru tameru sasari fana kwa'ilana 'ina'ona ngaia 'e nigi lo'oo.”
15 Agora vocês e o Conselho Superior , mandem pedir ao comandante que traga Paulo aqui. Digam que estão querendo examinar melhor o caso dele. Então, antes que ele chegue, nós estaremos prontos para matá-lo.
16 Tafe'ua alata nga iniini ala Pol ngaia 'e longoa nga fada'olanga lo'oori, ngaia 'e leka 'i 'ifi na ta'a ni fununga lo'oo, maka kwairii te'ala Pol.
16 Mas o filho da irmã de Paulo ficou sabendo do plano; ele entrou na fortaleza e contou tudo a Paulo.
17 Alata la Pol ngaia 'e longoa, ngaia 'e soea mai te'e wane ni fununga, maka fata 'ilo'oo te'ana, “'Oi talaia kau nga wane alakwa lo'oo te'ana nga wane ba'ita amu, tofuna ngaia 'e siria 'ani iiria te'e 'ola te'ana.”
17 Então Paulo chamou um dos oficiais e disse: — Leve este moço ao comandante. Ele tem uma coisa para contar a ele.
18 Sui ma nga wane na fununga lo'oo ka talaia nga wane alakwa lo'oori te'ana wane ba'ita aaga, maka fata 'ilo'oo, “Nga wane laka'u ngaia 'e nana'i 'ubulana 'ifi na lokafu latana la Pol ngaia 'e soe nau 'aku talaia mai wane alakwa lo'oo te'amu, tofuna ngaia 'e siria 'ani iiria te'e 'ola te'amu.”
18 O oficial levou o moço ao comandante e disse: — Aquele preso que se chama Paulo mandou me chamar e pediu que eu trouxesse este moço porque ele tem uma informação para o senhor.
19 Ma nga wane ba'ita lo'oori 'e gema na nimana nga wane alakwa lo'oori maka talaia kau, ma nga alata te'i 'agaa'a no'o 'i talagaa'a, ngaia ka fata 'ilo'oo, “'Olataa na'a 'i'oo siria 'i'oo 'ani kwairii ai te'agu?”
19 O comandante pegou o moço pela mão, levou-o para um lado e perguntou: — O que é que você tem para me contar?
20 Sui ma nga wane alakwa lo'oori ka fata 'ilo'oo fana, “Tani wane 'i Jiu, gila ala fafia 'e sui no'o, 'i gani tagila leka mai 'agila kwaisoe amu fana 'i'oo 'ani talaia la Pol la'u mola fana nga lefu na'a ta'a lo'oo ni fadafadanga gila ogu ai, fana 'agila daria kwala'imori na nga 'olataa na'a ngaia 'e agea.
20 Ele respondeu: — Alguns judeus combinaram pedir ao senhor que leve Paulo amanhã ao Conselho Superior, com a desculpa de quererem examinar melhor o caso dele.
21 Tafe'ua 'i'oo sia lo'o mola suriga, tofuna fai akwale'e wane maka aba na gila nagwa mamania fana kwa'ilana. Tofuna gila alanga'i te'efou no'o fana gila sia keto mola, ma gila sia go'u mola, leleka ma gila ka kwa'ia la Pol. Ma gila sasari no'o, ma nga 'ola na'a gila mamania mola, na'a nga fatalamu.” Nga iniini ala Pol 'e kwairii te'ana wane ba'ita na fununga suria nga fadafadanga fana kwa'ilana la Pol.|alt="nephew of Paul" src="cn02031B.tif" size="col" copy="CN" ref="23:21"
21 Mas não acredite nisso, pois mais de quarenta deles vão ficar escondidos esperando Paulo para o matar. Todos eles fizeram este juramento: “Que Deus nos amaldiçoe se comermos ou bebermos qualquer coisa antes de termos matado Paulo.” Eles estão prontos para cumprir o juramento e esperam apenas saber o que o senhor vai resolver.
22 Sui ma nga wane ba'ita lo'oo ka fata 'ilo'oo fana wane alakwa lo'oori, “'I'oo sia kwairii mola ai te'ana te'efuta wane na'a 'i'oo kwairii te'agu 'ania nga 'ola lo'oo.” Sui ma ngaia ka alamia fana 'ani leka no'o.
22 Então o comandante respondeu: — Não diga a ninguém que você me contou isso. E mandou que o moço fosse embora.
23 Sui ma nga wane ba'ita ni fununga lo'oo, ngaia 'e soea mai rua wane na gala ba'ita 'i olofana tegelangaa aana, maka fata 'ilo'oo fagaa'a, “Molo sasaria rua tangale'e wane ni fununga lo'oo fana lekanga fana fanua 'i Sesarea, fe'enia fiu akwale'e wane fana lekanga fofona hos, ma rua tangale'e wane ngaa'i na'a gila dau na sua, 'agila sasaria fana lekanga na mule mae 'ola na logo tala'ina.
23 Então o comandante chamou dois oficiais e disse: — Arranjem duzentos soldados, e mais setenta cavaleiros, e duzentos lanceiros para ir até a cidade de Cesareia. Estejam prontos para sair daqui às nove horas da noite.
24 Ta'amoru arua hos ngaa'i fala Pol 'ani ta'e 'i fofona, ma tamooru folo le'a 'afuia, ma tamooru talaia te'ala Filiks nga wane ba'ita 'i Sesarea.”
24 Preparem também cavalos para Paulo montar e o levem com toda a segurança para o governador Félix.
25 Sui ma wane ba'ita ni fununga ka giria no'o alafuunga fala Filiks maka 'ilo'oo,
25 Depois o comandante escreveu uma carta que dizia o seguinte:
26 “Nau la Kladius Lisias, nau ku giri kau famu nga wane ba'ita la Filiks. Nau ku siria 'aku alafuu madi fe'eni'o.
26 “Excelentíssimo Governador Félix, “Saudações.
27 Nga ta'a 'i Jiu gila gemasia nga wane lo'oo, ma gila ka galangi kwa'ia. Alata nau ku to'o daria ngaia nga wane 'i Rom, nau ku leka fe'enia ni wane ni fununga agu, ma meru ka lafua fa'asiga.
27 “Alguns judeus agarraram este homem e quase o mataram. Quando soube que ele era cidadão romano, eu fui com os meus soldados e não deixei que ele fosse morto.
28 Ma tofuna nau ku siria 'aku su'asuria 'olataa na'a gila aole'ekwala fafia tofuna, nau ku talaia te'ana nga ta'a ni fadafadanga 'i Jiu.
28 Eu queria saber por que o estavam acusando e por isso resolvi levá-lo diante do Conselho Superior dos judeus.
29 Tafe'ua mai nau ku daria ngaia 'ame agea mola te'efuta 'ola ne'e to'omia fana 'agila kwa'ia ma gila ka arua 'ubulana 'ifi na lokafu. Gila aole'ekwala mola fafia tofuna nga tagi aaga 'i talaga.
29 Então descobri que ele não tinha feito nada para merecer a prisão ou a morte. A acusação contra ele era a respeito da própria lei deles.
30 Ma alata nau ku longoa Jiu gila fadaa no'o alata fana kwa'ilana, nau ku manata fana alelana kau te'amu. Ma nau ku kwairii no'o te'ana ta'a na'ona'o aaga fana 'agila sufaa 'i na'omu, tofuna 'i'oo na nga wane ba'ita.”
30 Quando fui informado de que havia um plano para matá-lo, resolvi mandá-lo ao senhor. E disse para aqueles judeus que fizessem as acusações na sua presença. “Saúde. “Cláudio Lísias.”
31 Sui ma nga ta'a ni fununga lo'oo gila ka lo'oo no'o suria nga 'olataa na'a wane ba'ita 'e iiria. Ma gila ka talaia la Pol na nga logo lo'oori leleka ma gila ka nigi na fanua 'i Antipatris.
31 Então os soldados cumpriram as ordens. Pegaram Paulo e o levaram durante a noite até a cidade de Antipátride.
32 Na ruana gani, nga ta'a ni fununga lo'oo na'a gila leka na 'a'aega, gila ka ori no'o fani 'ifi aaga 'i Jerusalem. Ma nga ta'a ni fununga na'a gila leka fofona hos, gila ka leka no'o fe'enia la Pol.
32 No dia seguinte os soldados voltaram para a fortaleza, deixando que os cavaleiros continuassem a viagem com Paulo.
33 Gila talaia maka nigi na fanua 'i Sesarea, ma gila ka kwatea no'o girigiringa laka'u fala Filiks nga wane ba'ita, ma gila ka 'akwasia no'o la Pol te'ana.
33 Eles o levaram para a cidade de Cesareia, deram a carta ao Governador e lhe entregaram Paulo.
34 Alata nga wane ba'ita lo'oo ngaia 'e idumia nga girigiringa lo'oori 'e sui, ngaia 'e orisia la Pol na nga gule'e lefu na'a ngaia 'e leka mai fa'asia. Alata ngaia 'e longoa ngaia 'e leka mai fa'asia Silisia,
34 O Governador leu a carta e perguntou a Paulo de onde ele era. Quando soube que era da região da Cilícia,
35 ngaia ka fata 'ilo'oo, “Nau taku longoa no'o nga alafuunga amu na alata ta'a na'a gila aole'ekwala fafi'o gila nigi mai.” Sui ma ngaia ka iiria fana ta'a ni fununga aana lo'oo 'agila folo le'a 'usia la Pol 'ubulana 'ifi ba'ita na'a la Herod 'e launge'enia.
35 disse: — Quando os seus acusadores chegarem, eu ouvirei o que você tem para dizer. Em seguida mandou que ele ficasse preso no palácio do Governador .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.