Atos 20

Fatalana God (KWD) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ma 'i burina nga ngada'olanga lo'oo 'e aloalo no'o, la Pol 'e soea mai nga ta'a gila tagoto'o te'ana, maka kwatea alafuunga ni falatetenga faga. Sui ma ngaia ka gwalo aga, ma ngaia ka leka no'o fana gule'e lefu 'i Masedonia.
1 E, depois que cessou o alvoroço, Paulo chamou a si os discípulos e, abraçando-os, saiu para a macedônia.
2 Alata ngaia 'e leka no'o fani Masedonia, ngaia ka talariufia ni fanua 'e aula, maka boonia nga ta'a gila tagoto'o no'ona 'ania alafuunga 'e aula. Sui ma ngaia ka nigi na gule'e lefu 'i Gris.
2 E, havendo andado por aquelas terras, exortando-os com muitas palavras, veio à Grécia.
3 Ma ngaia ka nana'i 'i no'ona suria oru singari. Ma alata ngaia 'e sasari fana lekanga fana gule'e lefu 'i Siria na nga faka, ngaia 'e longoa nga ta'a 'i Jiu gila fadaa fana kwa'ilana. Ma ngaia ka manata rugata'i no'o fana oringa fani Masedonia 'ina'ona ngaia 'e leka Siria.
3 E, passando ali três meses, e sendo-lhe pelos judeus postas ciladas, como tivesse de navegar para a Síria, determinou voltar pela macedônia.
4 Ma la Sofata, nga wela ala Pirus nga wane 'i Berea, ma la Aristakus, ma la Sekundus na'a gaa'a wane 'i Tesalonaeka, ma la Gaius wane 'i Derbe, ma la Tikikus, ma la Trofimus na'a gaa'a rua wane 'i Eisia, ma la Timoti, gila leka fe'enia la Pol.
4 E acompanhou-o, até à Ásia, Sópater, de Beréia, e, dos de Tessalônica, Aristarco, e Segundo, e Gaio de Derbe, e Timóteo, e, dos da Ásia, Tíquico e Trófimo.
5 La Pol 'e alea tani wane ngaa'i 'agila leka 'ina'o, ma gila ka mamaniga na fanua 'i Troas.
5 Estes, indo adiante, nos esperaram em Trôade.
6 Ma 'imeeru meru ka olofolo fa'asia fanua 'i Filipae burina nga fafangalaa na 'anilana beret na'a nga iist 'amoe 'i 'ubulai, ma nima gani 'i burina, meeru ka ogu la'u fe'eniga 'i Troas. Meeru nana'i 'i no'ona suria fiu ma'e gani.
6 E, depois dos dias dos pães ázimos, navegamos de Filipos, e em cinco dias fomos ter com eles a Trôade, onde estivemos sete dias.
7 Na nga Sarere laulafi, meeru ogu mai fana nga fafangalaa abu na nga Alafa. Ma la Pol ka fata fana nga ta'a lo'oo, 'ita laulafi leleka maka nigi 'ubulana dalototo'o na logo, tofuna ngaia te'e leka no'o kau ruana gani.
7 E no primeiro dia da semana, ajuntando-se os discípulos para partir o pão, Paulo, que havia de partir no dia seguinte, falava com eles; e prolongou a prática até à meia-noite.
8 Na nga tofi 'ifi ngai langi na'a meeru ogu ai, nga uunu 'e aula gila arua ai.
8 E havia muitas luzes no cenáculo onde estavam juntos.
9 Ma te'e wane alakwa latana la Iutikus 'e nana'i mola 'i nigifana tatafa na 'ifi no'ona, ma tofuna la Pol ngaia 'e alafuu 'e lalau, nga maana wane alakwa lo'oo 'e oloolo no'o, ma ngaia ka eeno lalo no'o, ma ngaia ka 'esia fa'asia oruna tale 'ifi 'i langi fani wado. Alata gila lafua kau, gila agasia na'a ngaia 'e mae no'o.
9 E, estando um certo jovem, por nome Ežutico, assentado numa janela, caiu do terceiro andar, tomado de um sono profundo que lhe sobreveio durante o extenso discurso de Paulo; e foi levantado morto.
10 Tafe'ua ma la Pol 'e sifo 'i wado, maka bobouruuru, maka gwaesia, sui maka fata 'ilo'oo, “Moru sia manata tala mola, tofuna ngaia 'e momoori mola 'ua.”
10 Paulo, porém, descendo, inclinou-se sobre ele e, abraçando-o, disse: Não vos perturbeis, que a sua alma nele está.
11 Sui ngaia ka ori la'u mola fana tofi 'ifi na'a gila ogu ai, maka niia nga beret, ma gila ka keto mola. Ma burina ngaia 'e alafuu fe'eniga leleka maka 'usugani no'o, la Pol bi'i leka.
11 E subindo, e partindo o pão, e comendo, ainda lhes falou largamente até à alvorada; e assim partiu.
12 Ma gila ka orite'enia nga wane alakwa lo'oo fana 'ifi aana, ma gila ka aile'a ba'ita tofuna na'a ngaia 'e moori mola.
12 E levaram vivo o jovem, e ficaram não pouco consolados.
13 La Pol ngaia ka leka kau fana fanua 'i Asos na tala tari su'e. Ngaia na'a 'imeeru meru ka leka 'i na'ona no'o 'ubulana faka, ma meeru ka olofolo fana fanua 'i Asos, fana ameeru ngaria la Pol 'i no'ona.
13 Nós, porém, subindo ao navio, navegamos até Assôs, onde devíamos receber a Paulo, porque assim o ordenara, indo ele por terra.
14 Alata ngaia 'e dari 'ameeru 'i Asos, ngaia 'e fane no'o fe'eni 'ameeru 'ubulana faka, ma meeru ka leka no'o fana fanua 'i Mitilene.
14 E, logo que se ajuntou conosco em Assôs, o recebemos, e fomos a Mitilene.
15 Ma meru leka fa'asia 'i no'ona, ma meru ka leka galangia nga mamalau 'i Kios na ruana gani. Ma na nga oruna gani, meru nigi na mamalau 'i Samos. Ma faina gani, meeru ka nigi na fanua 'i Miletus.
15 E, navegando dali, chegamos no dia seguinte defronte de Quios, e no outro aportamos a Samos e, ficando em Trogílio, chegamos no dia seguinte a Mileto.
16 La Pol ngaia 'e manata fana 'ani riu tari Efesas, tofuna ngaia 'ame siria 'ani nana'i aburu na gule'e lefu 'i Eisia. Ngaia 'e leka 'aferu fana 'ani nigi 'aferu no'o 'i Jerusalem 'i na'ona nga gani na Pentakos, lauta ngaia 'e talawada'u.
16 Porque já Paulo tinha determinado passar ao largo de Éfeso, para não gastar tempo na Ásia. Apressava-se, pois, para estar, se lhe fosse possível, em Jerusalém no dia de Pentecostes.
17 Na nga alata la Pol 'e nana'i 'i Miletus, ngaia 'e kwatea alafuunga fana nga ta'a na'ona'o na fufu'i ta'a gila tagoto'o 'i Efesas, fana 'agila leka mai te'ana.
17 E de Mileto mandou a Éfeso, a chamar os anciãos da igreja.
18 Alata gila nigi mai, ngaia ka fata 'ilo'oo te'aga, “Moru su'asuria ni 'ola lo'oo nau ku agea alata nau ku nana'i fe'eni amooru, 'ita na alata nau ku nigi mai 'ubulana gule'e lefu 'i Eisia.
18 E, logo que chegaram junto dele, disse-lhes: Vós bem sabeis, desde o primeiro dia em que entrei na Ásia, como em todo esse tempo me portei no meio de vós,
19 Nau ku agea nga taunga'inga fana nga Alafa fe'enia nga malofinga ma nga aaninga, mai nau ku nonifii, tofuna ni 'ola 'e ria na'a Jiu gila agea agu.
19 Servindo ao Senhor com toda a humildade, e com muitas lágrimas e tentações, que pelas ciladas dos judeus me sobrevieram;
20 Moru su'a no'o ai, alata nau ku kwaifa'ananau 'i 'ubulana 'ifi 'amooru ma fana nga ta'a lo'oo te'efou, nau ku 'ame na'agonia mola te'efuta 'ola fa'asi 'amooru fana kwaibooninga amooru.
20 Como nada, que útil seja, deixei de vos anunciar, e ensinar publicamente e pelas casas,
21 Fana ta'a Jiu lo'oo, ma fana nga ta'a na'a gila 'ame Jiu, nau ku alafuu tegela'a te'aga fana 'agila bu'ota'i fa'asia rianga aaga, ma gila bu'ota'i te'ana God, ma gila tagoto'o na nga Alafa adauru la Jisas.
21 Testificando, tanto aos judeus como aos gregos, a conversão a Deus, e a fé em nosso Senhor Jesus Cristo.
22 “Aia, tofuna nau ku lo'o suria nga Anoe 'ola Abu, nau ku leka fani Jerusalem, mai nau ku 'ame su'asuria 'olataa na'a te'e lau agu 'i no'ona.
22 E agora, eis que, ligado eu pelo espírito, vou para Jerusalém, não sabendo o que lá me há de acontecer,
23 Ma nga fanua lo'oo te'efou na'a nau ku nigi ai, nga Anoe 'ola Abu 'e iiria fagu nau taku to'o daria 'ato'atolanga, mai nau taku nana'i 'i 'ubulana 'ifi na lokafu 'i Jerusalem.
23 Senão o que o Espírito Santo de cidade em cidade me revela, dizendo que me esperam prisões e tribulações.
24 Tafe'ua ngaia 'e le'a mola. Nau ku sia manata gelo mola suria ni 'ola na te'e lau agu, tofuna nau ku siria 'aku fa'asuia mola nga taunga'inga na'a nga Alafa la Jisas ngaia 'e kwatea fagu. Ma nga taunga'inga no'ona na kwairiinga 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo suria nga kwailaeta'afiinga na God fana nga ta'a lo'oo te'efou.
24 Mas de nada faço questão, nem tenho a minha vida por preciosa, contanto que cumpra com alegria a minha carreira, e o ministério que recebi do Senhor Jesus, para dar testemunho do evangelho da graça de Deus.
25 “Ma nau ku leka kwairiu 'i laloamooru te'efou fe'enia nga alafuunga suria ba'itangaa na God fafia ta'a aana. Ma nga alata lo'oo, nau ku su'aai moru sia agasi nau la'u.
25 E agora, na verdade, sei que todos vós, por quem passei pregando o reino de Deus, não vereis mais o meu rosto.
26 Tafe'ua nau ku kwairii le'a no'o ai famooru tala'ina lo'oo, lauta ta wane amooru ngaia 'ame to'o na nga mooringa firi, nga kutanga agu 'amoe.
26 Portanto, no dia de hoje, vos protesto que estou limpo do sangue de todos.
27 Tofuna nau ku 'ame na'agonia no'o te'efuta 'ola alata nau ku kwairii te'amooru 'ania nga kwaisiriinga na God fadauru.
27 Porque nunca deixei de vos anunciar todo o conselho de Deus.
28 'Amooru ta'a na'ona'o lo'oo, tamooru aga suri 'amooru talamooru, ma nga ta'a lo'oo na'a nga Anoe 'ola Abu 'e arua fana 'amoru aga suriga. Moru aga suria nga ta'a gila tagoto'o na God, 'ilaka'u nga ta'a na gila aga suria nga sifisifi. God 'e foriga 'ania nga maenga na Wela aana 'i talana.
28 Olhai, pois, por vós, e por todo o rebanho sobre que o Espírito Santo vos constituiu bispos, para apascentardes a igreja de Deus, que ele resgatou com seu próprio sangue.
29 Nau ku su'aai burina nau ku leka, tani wane ni kwaifa'ananaunga kuta tagila leka mai, ma tagila malangadaa nga ta'a lo'oo gila tagoto'o, 'ilaka'u nga ku'ito kwasi ne'e kwa'ia nga sifisifi.
29 Porque eu sei isto que, depois da minha partida, entrarão no meio de vós lobos cruéis, que não pouparão ao rebanho;
30 Alata te'e nigi mai na'a tani ta'a na oguogunga 'amooru tagila kotofia ni dai na gila tagoto'o fana 'agila leka suriga.
30 E que de entre vós mesmos se levantarão homens que falarão coisas perversas, para atraírem os discípulos após si.
31 Moru aga aga, ma moru manata to'ona suria oru farisi lo'oo, gani mai gani ma nga logo, nau ku fa'ananau 'amooru fe'enia aaninga.
31 Portanto, vigiai, lembrando-vos de que durante três anos, não cessei, noite e dia, de admoestar com lágrimas a cada um de vós.
32 “Ma nga alata lo'oo, nau ku kwate 'amooru no'o fana God, fana ngaia 'ani aga suri 'amooru. Ma moru ka manata to'ona alafuunga suria kwailaeta'afiinga le'a aana. Tofuna alafuunga lo'oori ngaia 'e to'omia fana fa'ategela lamooru maka kwatea ni 'ola le'a na'a God ngaia 'e to'o ai fana nga ta'a aana lo'oo te'efou.
32 Agora, pois, irmãos, encomendo-vos a Deus e à palavra da sua graça; a ele que é poderoso para vos edificar e dar herança entre todos os santificados.
33 Mai mooru moru su'a la'u mola ai, nau ku 'ame siria no'o te'efuta bata, 'amoe ma ta ruu fa'asia nga te'efuta ta'a.
33 De ninguém cobicei a prata, nem o ouro, nem o vestuário.
34 Ma 'amooru te'efou moru su'aai na'a nau ku taunga'i 'ania nga rua nimagu, fana 'aku kwaibooni agu ma ni wane ni kwaimaanga agu alata meeru bo'obo'o.
34 Sim, vós mesmos sabeis que para o que me era necessário a mim, e aos que estão comigo, estas mãos me serviram.
35 Nau ku faate'enia no'o famooru 'ania taunga'inga tegela'a 'ilo'oo, goru su'aai dauru goru kwaibooni na ta'a gila waata'uta'u. Mooru manata to'ona nga alafuunga laka'u nga Alafa adauru la Jisas ngaia 'e iiria, ‘Nga wane na'a ngaia 'e kwatea 'ola, ngaia 'e aile'a 'e ba'ita riufia nga wane na'a ngaia 'e talafua 'ola.’”
35 Tenho-vos mostrado em tudo que, trabalhando assim, é necessário auxiliar os enfermos, e recordar as palavras do Senhor Jesus, que disse: Mais bem-aventurada coisa é dar do que receber.
36 Alata la Pol ngaia 'e fata 'e sui, ngaia 'e bobouruuru, maka fo'a fe'eniga.
36 E, havendo dito isto, pôs-se de joelhos, e orou com todos eles.
37 Mai gila te'efou gila ka aani ma gila ka lolo'ia la Pol, ma gila ka nono'ia.
37 E levantou-se um grande pranto entre todos e, lançando-se ao pescoço de Paulo, o beijavam,
38 Ma gila ka kwaimanadai ba'ita suria ngaia 'e iiria gila sia agasia la'u. Sui ma gila ka leka no'o fe'enia te'ana nga faka.
38 Entristecendo-se muito, principalmente pela palavra que dissera, que não veriam mais o seu rosto. E acompanharam-no até o navio.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.