Atos 14
Fatalana God (KWD) vs VC
1 La Pol mala Banabas gala nigi 'i Ikonium, ma gala ka leka la'u 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, 'ilaka'u gala agea furifuri. Ma gala ka fata 'ania tegelangaa, ma nga ta'a 'e aula 'i Jiu, ma nga ta'a na'a gila 'ame Jiu, gila ka tagoto'o ala Jisas.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé, segundo seu costume, entraram na sinagoga dos judeus e ali pregaram, de tal modo que uma grande multidão de judeus e de gregos se converteu à fé.
2 Tafe'ua ma ta'a na Jiu na'a gila ma'asini tagoto'o, gila ka fata fe'enia ta'a na'a gila 'ame Jiu, ma gila ka malangadaa nga manatalaga 'agila tata'e suaria nga ta'a lo'oo gila tagoto'o.
2 Mas os judeus, que tinham permanecido incrédulos, excitaram os ânimos dos pagãos contra os irmãos.
3 La Pol ma la Banabas, gala nana'i la'u mola no'ona suria alata 'e aburu, ma gala ka mangoto'o na alafuunga suria Alafa. Ma nga Alafa ka faate'enia nga alafuunga agaa'a suria la Jisas ngaia 'e kwala'imori 'ania kwatelana nga tegelangaa fagaa'a fana agelana 'ola ni 'alefosilai.
3 Não obstante, eles se demoraram ali por muito tempo, falando com desassombro e confiança no Senhor, que dava testemunho à palavra da sua graça pelos milagres e prodígios que ele operava por mãos dos apóstolos.
4 Ma nga ta'a 'ubulana ma'e fanua lo'oori, gila ka to'ole'eni toto'o no'o aga na rua gule 'ola. Tani ta'a ngaa'i gila lado fe'enia Jiu, ma tani ta'a ngaa'i gila lado fe'enia la Pol ma la Banabas.
4 A população da cidade achava-se dividida: uns eram pelos judeus, outros pelos apóstolos.
5 'Ilo'oo ma tani wane ngaa'i na'a 'ame Jiu fe'enia tani ta'a 'i Jiu ngaa'i ma nga ta'a na'ona'o aaga, gila ka fadaa fana malate'ote'onga ala Pol ma la Banabas, ma gila ka siria 'agila 'uiga 'ania fou 'agila mae la'u mola.
5 Mas como se tivesse levantado um motim dos gentios e dos judeus, com os seus chefes, para os ultrajar e apedrejar,
6 Alata na'a la Pol ma la Banabas gala su'aai, gala ka 'akwa fana fanua 'i Listra, ma fanua 'i Derbe 'ubulana gule'e lefu 'i Laekonia, ma fana nga ma'e fanua garigariga.
6 ao saberem disso, fugiram para as cidades da Licaônia, Listra e Derbe e suas circunvizinhanças.
7 No'ona, gala ka kwaifoula'i la'u 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo.
7 Ali pregaram o Evangelho.
8 Ma te'e wane ngaia 'e nana'i 'i Listra nga 'a'aena 'e mae. Nga 'a'aena 'e mae 'e eta no'o mai na alata ngaia 'e futa, ma ngaia 'ame leka no'o.
8 Em Listra vivia um homem aleijado das pernas, coxo de nascença, que nunca tinha andado.
9 Ngaia 'e to'oru 'i wado, ma ka gwaalongo suria fatalana la Pol. Ma la Pol ka arua nga maana aana, ma ka su'aai nga tagoto'onga aana ala Jisas, ngaia 'e su'asuria 'ani gulaa mola,
9 Sentado, ele ouvia Paulo pregar. Este, fixando nele os olhos e vendo que tinha fé para ser curado,
10 ma ngaia o'omae ba'ita maka fata 'ilo'oo, “'Oi tata'e, moko ula!” Ma nga wane lo'oo 'e oloala'a, ma ka riu kwairiu no'o 'i laloaga.
10 disse em alta voz: Levanta-te direito sobre os teus pés! Ele deu um salto e pôs-se a andar.
11 Alata oguogunga lo'oo gila agasia 'ola lo'oo la Pol 'e agea, gila ka o'omae ba'ita 'ania alafuunga aaga ta'a 'i Laekonia, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Nga god lo'oo gila 'ilaka'u no'o nga wane, ma gila ka sifo no'o mai te'adauru!”
11 Vendo a multidão o que Paulo fizera, levantou a voz, gritando em língua licaônica: Deuses em figura de homens baixaram a nós!
12 Gila ka fa'alataa la Banabas 'ania la Sus, nga latana te'e god na gila tagoto'o ai, ma la Pol gila ka fa'alataa 'ania la Hermes, nga wane ni ngarilana alafuunga na ni god lo'oo, tofuna ngaia wane na 'e alafuu 'ania fagaa'a.
12 Chamavam a Barnabé Zeus e a Paulo Hermes, porque era este quem dirigia a palavra.
13 Ma nga 'ifi ni fo'anga na god latana Sus ngaia 'e nana'i gula 'i maa na fanua lo'oori. Ma nga fataabu aana god Sus, ngaia 'e leka ma ka ngaria mai buruka, ma nga lalama na 'ai, maka arua maana tatafa na fanua lo'oori tofuna ngaia fe'enia nga oguogunga lo'oori, gila siria 'agila kwatelana nga tabonga fana nga rua Wane ni Kwairiinga lo'oo.
13 Um sacerdote de Zeus Propóleos trouxe para as portas touros ornados de grinaldas, querendo, de acordo com todo o povo, sacrificar-lhos.
14 Na nga alata la Banabas ma la Pol gala longoa na'a gila agea 'ilo'oo, gala ka gaasia nga ruu agaa'a fana 'ani faate'enia gala ma'asini ai, ma gala ka fata 'ilo'oo,
14 Mas os apóstolos Barnabé e Paulo, ao perceberem isso, rasgaram as suas vestes e saltaram no meio da multidão:
15 “Kwe fu'uwane, fe'ua na moru siria agelana 'ola 'ilo'oo? Mee'e nga wane lo'oo mola 'ilaka'u la'u mola 'i 'amooru. Mee'e mele leka mai fana foule'enilana Kwairiinga Le'a lo'oo suria nga God momoori. Ngaia no'ona tamooru fo'asia no'o. Ma mooru moru sia fo'asia la'u nga nunu'i god lo'oo, tofuna gila sia kwaibooni mola amooru. God ne'e launge'enia 'i langi, ma nga fanua lo'oo 'i wado, ma nga asi, ma nga 'ola lo'oo te'efou ne'e nana'i 'i 'ubulai. La Pol mala Banabas gala ruia ta'a 'i Laekonia gila sia fo'asia gaa'a mola.|alt="Paul and Barnabas" src="cn01964B.tif" size="col" copy="CN" ref="14:15"
15 Homens, clamavam eles, por que fazeis isso? Também nós somos homens, da mesma condição que vós, e pregamos justamente para que vos convertais das coisas vãs ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo quanto neles há.
16 Na nga alata 'e sui kau, ngaia 'e alamia nga ta'a lo'oo na'a gila 'ame Jiu 'agila leka mola suria funi'oonga aaga 'i talaga.
16 Ele permitiu nos tempos passados que todas as nações seguissem os seus caminhos.
17 Tafe'ua, ma ngaia 'ame mamalo fa'asia kwatelana 'ola le'a lo'oo fana ta'a lo'oo te'efou gani mai gani, ma ngaia ka faate'enia ngaia 'i talana 'ania ni 'ola le'a na'a ngaia 'e launge'enia. Ngaia 'e kwatea uuta famooru fa'asia 'ubulana lalo, ma ka kwatea lode 'ai fana 'ai na alata aaga, ma ngaia ka kwatea ketonga famooru, ma ka kwatea mango mooru ka aile'a.”
17 Contudo, nunca deixou de dar testemunho de si mesmo, por seus benefícios: dando-vos do céu as chuvas e os tempos férteis, concedendo abundante alimento e enchendo os vossos corações de alegria.
18 Gwa'a la Pol ma la Banabas gala fata 'ilo'oo, nga oguogunga lo'oori, gila siria 'agila kwatea la'u mola nga tabonga fagaa'a.
18 Apesar dessas palavras, não foi sem dificuldade que contiveram a multidão de sacrificar a eles.
19 Ma tani ta'a 'i Jiu ngaa'i na'a gila leka mai fa'asia fanua 'i Antiok 'ubulana gule'e lefu 'i Pisidia, ma fanua 'i Ikonium, gila nigi mai, ma gila ka kwate alafuunga fana oguogunga lo'oo, fana 'agila ogaria fala Pol ma la Banabas. Ma gila ka 'uia la Pol 'ania fou, ma gila ka tatale'enia 'i maa fa'asia 'ubulana fanua lo'oo, ma gila madafia iiria ngaia 'e mae no'o.
19 Sobrevieram, porém, alguns judeus de Antioquia e de Icônio que persuadiram a multidão. Apedrejaram Paulo e, dando-o por morto, arrastaram-no para fora da cidade.
20 Tafe'ua alata ta'a gila tagoto'o, gila leka mai, ma gila ka ula 'afuia la Pol, ngaia 'e tata'e, maka ori no'o fe'eniga fani fanua. Sui ma gani ngaa'i 'i buri, la Pol ma la Banabas gala ka leka fana fanua 'i Derbe.
20 Os discípulos o rodearam. Ele se levantou e entrou na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 La Pol ma la Banabas gala ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo 'ubulana fanua 'i Derbe, ma nga ta'a 'e aula no'ona gila ka tagoto'o ala Jisas. Sui ma gala ka ori fana fanua 'i Listra, ma fanua 'i Ikonium, ma fanua 'i Antiok 'ubulana gule'e lefu 'i Pisidia.
21 Depois de ter pregado o Evangelho à cidade de Derbe, onde ganharam muitos discípulos, voltaram para Listra, Icônio e Antioquia {da Pisídia}.
22 Ma gala ka fa'ategelaa nga tagoto'onga na ta'a ni tagoto'onga, ma gala ka kwaibooni aga fana nga tagoto'onga aaga 'ani ngasi. Ma gala ka iiria, “'I na'ona dauru goru ru'u 'ubulana mooringa firi na'a God te'e ba'ita fafia, tagoru to'o daria nga 'ato'atolanga.”
22 Confirmavam as almas dos discípulos e exortavam-nos a perseverar na fé, dizendo que é necessário entrarmos no Reino de Deus por meio de muitas tribulações.
23 Ma nga fanua lo'oori te'efou, gala ka firia no'o ta'a na'ona'o fana fufu'i ta'a gila tagoto'o. Ma burina nga fo'anga ma nga abu fanganga, gala ka kwatea nga ta'a na'ona'o te'ana nga Alafa, na'a gila fito'o ai.
23 Em cada igreja instituíram anciãos e, após orações com jejuns, encomendaram-nos ao Senhor, em quem tinham confiado.
24 Sui ma gala ka leka 'ubulana gule'e lefu 'i Pisidia, ma gala ka nigi na gule'e lefu 'i Pamfilia.
24 Atravessaram a Pisídia e chegaram a Panfília.
25 Ma gala ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo 'ubulana fanua 'i Perga. Sui ma gala ka leka fana fanua 'i Atalia.
25 Depois de ter anunciado a palavra do Senhor em Perge, desceram a Atália.
26 Sui ma gala ka leka na faka fa'asia no'ona, ma gala ka ori no'o fana fanua 'i Antiok, nga fanua laka'u gala tala'aea nga lelekanga agaa'a fa'asia. Nga ta'a gila tagoto'o na fanua lo'oo na gila fo'a fagaa'a 'i na'o fana God 'ani kwaibooni agaa'a fe'enia nga taunga'inga lo'oo na'a gala fa'asuia no'o.
26 Dali navegaram para Antioquia {da Síria}, de onde tinham partido, encomendados à graça de Deus para a obra que estavam a completar.
27 Ma alata gala nigi no'o 'i Antiok, gala ka ogua nga ta'a gila tagoto'o lo'oo, ma gala ka kwairii te'aga 'ania ni 'ola lo'oo te'efou na'a God 'e agea 'ania agaa'a. Ma gala ka kwairii la'u mola 'ania na'a God 'e kwaibooni na nga ta'a na'a gila 'ame Jiu fana 'agila tagoto'o la'u mola.
27 Ali chegados, reuniram a igreja e contaram quão grandes coisas Deus fizera com eles, e como abrira a porta da fé aos gentios.
28 Ma gala ka nana'i aburu no'ona fe'enia ta'a gila tagoto'o.
28 Demoraram-se com os discípulos longo tempo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.