Atos 14

Fatalana God (KWD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 La Pol mala Banabas gala nigi 'i Ikonium, ma gala ka leka la'u 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, 'ilaka'u gala agea furifuri. Ma gala ka fata 'ania tegelangaa, ma nga ta'a 'e aula 'i Jiu, ma nga ta'a na'a gila 'ame Jiu, gila ka tagoto'o ala Jisas.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé também foram à sinagoga judaica e falaram de tal modo que muitos creram, tanto judeus como gentios.
2 Tafe'ua ma ta'a na Jiu na'a gila ma'asini tagoto'o, gila ka fata fe'enia ta'a na'a gila 'ame Jiu, ma gila ka malangadaa nga manatalaga 'agila tata'e suaria nga ta'a lo'oo gila tagoto'o.
2 Alguns dos judeus que não creram, porém, incitaram os gentios e envenenaram a mente deles contra Paulo e Barnabé.
3 La Pol ma la Banabas, gala nana'i la'u mola no'ona suria alata 'e aburu, ma gala ka mangoto'o na alafuunga suria Alafa. Ma nga Alafa ka faate'enia nga alafuunga agaa'a suria la Jisas ngaia 'e kwala'imori 'ania kwatelana nga tegelangaa fagaa'a fana agelana 'ola ni 'alefosilai.
3 Ainda assim, os apóstolos passaram bastante tempo ali, falando corajosamente da graça do Senhor, que confirmava a mensagem deles concedendo-lhes poder para realizar sinais e maravilhas.
4 Ma nga ta'a 'ubulana ma'e fanua lo'oori, gila ka to'ole'eni toto'o no'o aga na rua gule 'ola. Tani ta'a ngaa'i gila lado fe'enia Jiu, ma tani ta'a ngaa'i gila lado fe'enia la Pol ma la Banabas.
4 Com isso, o povo da cidade ficou dividido: alguns tomaram partido dos judeus, e outros, dos apóstolos.
5 'Ilo'oo ma tani wane ngaa'i na'a 'ame Jiu fe'enia tani ta'a 'i Jiu ngaa'i ma nga ta'a na'ona'o aaga, gila ka fadaa fana malate'ote'onga ala Pol ma la Banabas, ma gila ka siria 'agila 'uiga 'ania fou 'agila mae la'u mola.
5 Então um grupo de gentios, judeus e seus líderes resolveu atacá-los e apedrejá-los.
6 Alata na'a la Pol ma la Banabas gala su'aai, gala ka 'akwa fana fanua 'i Listra, ma fanua 'i Derbe 'ubulana gule'e lefu 'i Laekonia, ma fana nga ma'e fanua garigariga.
6 Quando os apóstolos souberam disso, fugiram para a região da Licaônia, para as cidades de Listra e Derbe e seus arredores.
7 No'ona, gala ka kwaifoula'i la'u 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo.
7 E ali anunciaram as boas-novas.
8 Ma te'e wane ngaia 'e nana'i 'i Listra nga 'a'aena 'e mae. Nga 'a'aena 'e mae 'e eta no'o mai na alata ngaia 'e futa, ma ngaia 'ame leka no'o.
8 Enquanto estavam em Listra, Paulo e Barnabé encontraram um homem com os pés aleijados. Sofria desse problema desde o nascimento e, portanto, nunca tinha andado. Estava sentado
9 Ngaia 'e to'oru 'i wado, ma ka gwaalongo suria fatalana la Pol. Ma la Pol ka arua nga maana aana, ma ka su'aai nga tagoto'onga aana ala Jisas, ngaia 'e su'asuria 'ani gulaa mola,
9 e ouvia Paulo pregar. Paulo olhou diretamente para ele e, vendo que ele tinha fé para ser curado,
10 ma ngaia o'omae ba'ita maka fata 'ilo'oo, “'Oi tata'e, moko ula!” Ma nga wane lo'oo 'e oloala'a, ma ka riu kwairiu no'o 'i laloaga.
10 disse em alta voz: “Levante-se!”. O homem se levantou de um salto e começou a andar.
11 Alata oguogunga lo'oo gila agasia 'ola lo'oo la Pol 'e agea, gila ka o'omae ba'ita 'ania alafuunga aaga ta'a 'i Laekonia, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Nga god lo'oo gila 'ilaka'u no'o nga wane, ma gila ka sifo no'o mai te'adauru!”
11 A multidão, vendo o que Paulo havia feito, gritou no dialeto local: “Os deuses vieram até nós em forma de homens!”.
12 Gila ka fa'alataa la Banabas 'ania la Sus, nga latana te'e god na gila tagoto'o ai, ma la Pol gila ka fa'alataa 'ania la Hermes, nga wane ni ngarilana alafuunga na ni god lo'oo, tofuna ngaia wane na 'e alafuu 'ania fagaa'a.
12 Concluíram que Barnabé era o deus grego Zeus, e Paulo, o deus Hermes, pois era ele quem proclamava a mensagem.
13 Ma nga 'ifi ni fo'anga na god latana Sus ngaia 'e nana'i gula 'i maa na fanua lo'oori. Ma nga fataabu aana god Sus, ngaia 'e leka ma ka ngaria mai buruka, ma nga lalama na 'ai, maka arua maana tatafa na fanua lo'oori tofuna ngaia fe'enia nga oguogunga lo'oori, gila siria 'agila kwatelana nga tabonga fana nga rua Wane ni Kwairiinga lo'oo.
13 O sacerdote do templo de Zeus, que ficava na entrada da cidade, trouxe touros e coroas de flores até as portas da cidade, pois ele e a multidão queriam oferecer sacrifícios aos apóstolos.
14 Na nga alata la Banabas ma la Pol gala longoa na'a gila agea 'ilo'oo, gala ka gaasia nga ruu agaa'a fana 'ani faate'enia gala ma'asini ai, ma gala ka fata 'ilo'oo,
14 Quando Barnabé e Paulo ouviram o que estava acontecendo, rasgaram as roupas e correram para o meio do povo, gritando:
15 “Kwe fu'uwane, fe'ua na moru siria agelana 'ola 'ilo'oo? Mee'e nga wane lo'oo mola 'ilaka'u la'u mola 'i 'amooru. Mee'e mele leka mai fana foule'enilana Kwairiinga Le'a lo'oo suria nga God momoori. Ngaia no'ona tamooru fo'asia no'o. Ma mooru moru sia fo'asia la'u nga nunu'i god lo'oo, tofuna gila sia kwaibooni mola amooru. God ne'e launge'enia 'i langi, ma nga fanua lo'oo 'i wado, ma nga asi, ma nga 'ola lo'oo te'efou ne'e nana'i 'i 'ubulai. La Pol mala Banabas gala ruia ta'a 'i Laekonia gila sia fo'asia gaa'a mola.|alt="Paul and Barnabas" src="cn01964B.tif" size="col" copy="CN" ref="14:15"
15 “Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Somos homens como vocês! Viemos lhes anunciar as boas-novas, para que abandonem estas coisas sem valor e se voltem para o Deus vivo, que fez os céus e a terra, o mar e tudo que neles há.
16 Na nga alata 'e sui kau, ngaia 'e alamia nga ta'a lo'oo na'a gila 'ame Jiu 'agila leka mola suria funi'oonga aaga 'i talaga.
16 No passado, ele permitiu que as nações seguissem seus próprios caminhos,
17 Tafe'ua, ma ngaia 'ame mamalo fa'asia kwatelana 'ola le'a lo'oo fana ta'a lo'oo te'efou gani mai gani, ma ngaia ka faate'enia ngaia 'i talana 'ania ni 'ola le'a na'a ngaia 'e launge'enia. Ngaia 'e kwatea uuta famooru fa'asia 'ubulana lalo, ma ka kwatea lode 'ai fana 'ai na alata aaga, ma ngaia ka kwatea ketonga famooru, ma ka kwatea mango mooru ka aile'a.”
17 mas nunca as deixou sem evidências de sua existência e de sua bondade. Ele lhes concede chuvas e boas colheitas, e também alimento e um coração alegre”.
18 Gwa'a la Pol ma la Banabas gala fata 'ilo'oo, nga oguogunga lo'oori, gila siria 'agila kwatea la'u mola nga tabonga fagaa'a.
18 Apesar dessas palavras, Paulo e Barnabé tiveram dificuldade para impedir que o povo lhes oferecesse sacrifícios.
19 Ma tani ta'a 'i Jiu ngaa'i na'a gila leka mai fa'asia fanua 'i Antiok 'ubulana gule'e lefu 'i Pisidia, ma fanua 'i Ikonium, gila nigi mai, ma gila ka kwate alafuunga fana oguogunga lo'oo, fana 'agila ogaria fala Pol ma la Banabas. Ma gila ka 'uia la Pol 'ania fou, ma gila ka tatale'enia 'i maa fa'asia 'ubulana fanua lo'oo, ma gila madafia iiria ngaia 'e mae no'o.
19 Então alguns judeus chegaram de Antioquia e Icônio e instigaram a multidão. Apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, pensando que ele estivesse morto.
20 Tafe'ua alata ta'a gila tagoto'o, gila leka mai, ma gila ka ula 'afuia la Pol, ngaia 'e tata'e, maka ori no'o fe'eniga fani fanua. Sui ma gani ngaa'i 'i buri, la Pol ma la Banabas gala ka leka fana fanua 'i Derbe.
20 No entanto, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou novamente na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 La Pol ma la Banabas gala ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo 'ubulana fanua 'i Derbe, ma nga ta'a 'e aula no'ona gila ka tagoto'o ala Jisas. Sui ma gala ka ori fana fanua 'i Listra, ma fanua 'i Ikonium, ma fanua 'i Antiok 'ubulana gule'e lefu 'i Pisidia.
21 Depois de terem anunciado as boas-novas em Derbe e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram a Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia,
22 Ma gala ka fa'ategelaa nga tagoto'onga na ta'a ni tagoto'onga, ma gala ka kwaibooni aga fana nga tagoto'onga aaga 'ani ngasi. Ma gala ka iiria, “'I na'ona dauru goru ru'u 'ubulana mooringa firi na'a God te'e ba'ita fafia, tagoru to'o daria nga 'ato'atolanga.”
22 onde fortaleceram os discípulos. Eles os encorajaram a permanecer na fé, lembrando-os de que é necessário passar por muitos sofrimentos até entrar no reino de Deus.
23 Ma nga fanua lo'oori te'efou, gala ka firia no'o ta'a na'ona'o fana fufu'i ta'a gila tagoto'o. Ma burina nga fo'anga ma nga abu fanganga, gala ka kwatea nga ta'a na'ona'o te'ana nga Alafa, na'a gila fito'o ai.
23 Paulo e Barnabé também escolheram presbíteros em cada igreja e, com orações e jejuns, os entregaram aos cuidados do Senhor, em quem haviam crido.
24 Sui ma gala ka leka 'ubulana gule'e lefu 'i Pisidia, ma gala ka nigi na gule'e lefu 'i Pamfilia.
24 Então viajaram de volta pela Pisídia até a Panfília.
25 Ma gala ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo 'ubulana fanua 'i Perga. Sui ma gala ka leka fana fanua 'i Atalia.
25 Pregaram a palavra em Perge e desceram para Atália.
26 Sui ma gala ka leka na faka fa'asia no'ona, ma gala ka ori no'o fana fanua 'i Antiok, nga fanua laka'u gala tala'aea nga lelekanga agaa'a fa'asia. Nga ta'a gila tagoto'o na fanua lo'oo na gila fo'a fagaa'a 'i na'o fana God 'ani kwaibooni agaa'a fe'enia nga taunga'inga lo'oo na'a gala fa'asuia no'o.
26 Por fim, voltaram de navio para Antioquia, onde sua viagem tinha começado e onde haviam sido entregues à graça de Deus para realizar o trabalho que agora completavam.
27 Ma alata gala nigi no'o 'i Antiok, gala ka ogua nga ta'a gila tagoto'o lo'oo, ma gala ka kwairii te'aga 'ania ni 'ola lo'oo te'efou na'a God 'e agea 'ania agaa'a. Ma gala ka kwairii la'u mola 'ania na'a God 'e kwaibooni na nga ta'a na'a gila 'ame Jiu fana 'agila tagoto'o la'u mola.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo que Deus tinha feito por meio deles e como tinha aberto a porta da fé também para os gentios.
28 Ma gala ka nana'i aburu no'ona fe'enia ta'a gila tagoto'o.
28 E permaneceram ali com os discípulos por muito tempo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.