1 Coríntios 1

Fatalana God (KWD) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Nga girigiringa lo'oo ngaia 'e leka mai fa'asia 'inau, la Pol, fe'enia nga wane ni futanga adauru la Sosetenes. God ngaia 'e firi nau suria nga kwaisiriinga aana fana 'inau Wane ni Kwairiinga ala Jisas Kraes.
1 Paulo, chamado pela vontade de Deus para ser apóstolo de Jesus Cristo, e o irmão Sóstenes,
2 Mee'e mele giri kau famooru ta'a na'a moru tagoto'o ala Jisas, ma moru nana'i 'ubulana nga fanua 'i Korin. God ngaia 'e firi 'amoru, ma ka fa'aabu amooru fana 'amooru nga ta'a aana, tofuna nga ladonga amooru fe'enia la Jisas Kraes. God ka firia amooru fe'enia nga ta'a na fanua lo'oo te'efou na'a gila fo'asia la Jisas Kraes, nga Alafa aaga, ma nga Alafa adauru la'u mola.
2 à igreja de Deus que está em Corinto, aos santificados em Cristo Jesus, chamados para ser santos, com todos os que em todo lugar invocam o nome de nosso Senhor Jesus Cristo, Senhor deles e nosso:
3 Nau ku fo'a fana God nga Mama'a adauru ma nga Alafa la Jisas Kraes 'ani kwatea kwailaeta'afiinga ma aloalonga famooru.
3 graça a vós outros e paz, da parte de Deus, nosso Pai, e do Senhor Jesus Cristo.
4 Nau ku baole'a fana God furifuri tofuna amooru, suria nga kwailaeta'afiinga na ngaia 'e faate'enia famooru 'ania la Jisas Kraes.
4 Sempre dou graças a [meu] Deus a vosso respeito, a propósito da sua graça, que vos foi dada em Cristo Jesus;
5 God 'e kwatea no'o ni kwakwatenga le'a 'e aula no'o famooru, tofuna mooru lado fe'enia la Jisas Kraes. Ngai na'a moru su'a le'a na ni 'ola 'e aula no'o 'i suria God, ma moru fata le'a la'u mola 'i suria.
5 porque, em tudo, fostes enriquecidos nele, em toda a palavra e em todo o conhecimento;
6 Ni kwakwatenga le'a lo'oo na ngaia 'e kwatea famooru, ngaia 'e faate'enia famooru na'a nga kwairiinga lo'oo meeru kwairii 'ania famooru suria la Kraes ngaia 'e 'inato'o.
6 assim como o testemunho de Cristo tem sido confirmado em vós,
7 Ma tofuna ngaia 'e 'ilo'oo, mooru moru to'o na kwakwatenga na Anoe 'Ola Abu lo'oo te'efou fa'asia God, na alata lo'oo amoru mamania nga fe'e gani lo'oo nga Alafa adauru la Jisas Kraes 'ani ori la'u mai ai.
7 de maneira que não vos falte nenhum dom, aguardando vós a revelação de nosso Senhor Jesus Cristo,
8 Ma ngaia te'e fa'ategela mooru leleka maka nigi na gani 'i'isi, ma te'e 'ato fana te'efuta wane 'ani daria ta 'ola 'e ria amooru na fe'e gani lo'oo ngaia 'ani ori mai ai.
8 o qual também vos confirmará até ao fim, para serdes irrepreensíveis no Dia de nosso Senhor Jesus Cristo.
9 Dauru goru tagoto'o na God te'e agea 'ilo'oo famooru, tofuna ngaia 'e firi 'adauru fana 'aguru lado fe'enia nga Wela aana, nga Alafa adauru la Jisas Kraes.
9 Fiel é Deus, pelo qual fostes chamados à comunhão de seu Filho Jesus Cristo, nosso Senhor.
10 Ta'a ni futanga agu, 'inau ku soe 'amooru 'ania nga tegelangaa ala Jisas Kraes nga Alafa adauru, 'amoru mamalo fa'asia kwaingenge'inga famooru kwairiu, fana kwaitataringa 'ani 'amoe 'i laloamooru. Ma ngaia 'e le'a fana nga manatangaa mooru ma nga kwaisiriinga amooru 'ani arua te'e 'ola momola.
10 Rogo-vos, irmãos, pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo, que faleis todos a mesma coisa e que não haja entre vós divisões; antes, sejais inteiramente unidos, na mesma disposição mental e no mesmo parecer.
11 Nau ku iiria ni 'ola lo'oori, ta'a ni futanga agu, tofuna tani ta'a fa'asia fu'iru'uru'ua ani Kloe, gila kwairii te'agu na'a amoru moru to'o na orikwaisu'usu'unga 'i laloamooru kwairiu.
11 Pois a vosso respeito, meus irmãos, fui informado, pelos da casa de Cloe, de que há contendas entre vós.
12 Ma tani ta'a amooru gila iiria 'ilo'oo, “Nau ku leka suria la Pol.” Ma tani wane ngaa'i ka iiria, “Nau ku leka suria la Apolos.” Ma tani ta'a ngaa'i la'u ka iiria, “Nau ku leka suria la Pita.” Ma tani ta'a ngaa'i la'u gila iiria, “Nau ku leka suria la Jisas Kraes.”
12 Refiro-me ao fato de cada um de vós dizer: Eu sou de Paulo, e eu, de Apolo, e eu, de Cefas, e eu, de Cristo.
13 Nga 'ola lo'oo 'e ria 'e ba'ita! Mooru dalo'ia la Jisas Kraes 'ania ogunga kwaitatari. Nau la Pol laka'u naku 'ame mae famooru na nga 'ai folo! Ma 'amooru moru 'ame naruabu 'ania latagu fana iiria amooru leka suri nau!
13 Acaso, Cristo está dividido? Foi Paulo crucificado em favor de vós ou fostes, porventura, batizados em nome de Paulo?
14 Nau ku baatafea God, tofuna nau ku 'ame naruabu na ta'a 'e aula amooru. Te'e la Krispus ma la Gaius na'a nau ku naruabu agaa'a.
14 Dou graças [a Deus] porque a nenhum de vós batizei, exceto Crispo e Gaio;
15 Ngaia lo'oo, te'efuta wane 'e sia iiria ngaia 'e naruabu 'ania latagu maka leka suri nau.
15 para que ninguém diga que fostes batizados em meu nome.
16 ('Inau ku naruabu la'u mola ala Stefanas fe'enia nga ta'a 'ubulana 'ifi aana, mai nau ku 'ame manata to'ona ni dai ngaa'i la'u na'a nau ku naruabu ana.)
16 Batizei também a casa de Estéfanas; além destes, não me lembro se batizei algum outro.
17 Du'ana la Jisas Kraes 'ame alenau mai fana naruabunga na ta'a. Ngaia 'e alenau mola mai fana 'inau 'aku kwairii 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo. Ma 'inau ku sia alafuu mola 'ania su'a'olanga na fanua lo'oo 'i wado, fa'asia tani ta'a ngaa'i gila ta tagoto'o tofuna gila baole'a fagu, ma nga kwala'imoringa na maenga ala Jisas Kraes na 'ai folo ngaia ka 'ola 'uri'uri mola.
17 Porque não me enviou Cristo para batizar, mas para pregar o evangelho; não com sabedoria de palavra, para que se não anule a cruz de Cristo.
18 Na alata ta'a na gila nana'i lalau fa'asia God gila longoa alafuunga suria nga maenga ala Jisas Kraes na 'ai folo, gila madafia nga alafuunga lo'oori nga 'ola 'uri'uri mola. Tafe'ua ma dauru, nga ta'a na'a God 'e fa'amoori dauru, dauru goru su'aai nga alafuunga lo'oori 'e faate'enia na God 'e to'o na tegelangaa fana fa'amoorilana ta'a.
18 Certamente, a palavra da cruz é loucura para os que se perdem, mas para nós, que somos salvos, poder de Deus.
19 Du'ana God ngaia iiria 'ubulana nga Girigiringa Abu maka 'ilo'oo,
19 Pois está escrito: Destruirei a sabedoria dos sábios e aniquilarei a inteligência dos instruídos.
20 Ngaia na'a, adauru 'agoru su'aai nga su'a'olanga na ta'a ma nga su'a'olanga na ta'a ni kwaifa'ananaunga 'i Jiu, ma nga su'a'olanga na ta'a gila alafuu le'a lo'oo, ngaia 'ola 'uri'uri lo'oo mola. God 'e faate'enia nga su'a'olanga na fanua lo'oo 'i wado 'e kakakula.
20 Onde está o sábio? Onde, o escriba? Onde, o inquiridor deste século? Porventura, não tornou Deus louca a sabedoria do mundo?
21 God ngaia 'e su'a'ola 'e iiki. Ngaia na'a, ngaia 'e agea 'e 'ato no'o fana nga ta'a 'agila su'asuria God 'ania nga su'a'olanga aaga 'i talaga. God 'e siria 'ani fa'amooria nga ta'a lo'oo na gila tagoto'o na alafuunga lo'oo meru fata suria, gwa'a nga ta'a 'e aula lo'oo gila ka iiria nga alafuunga lo'oori ngaia 'e kwekweto mola.
21 Visto como, na sabedoria de Deus, o mundo não o conheceu por sua própria sabedoria, aprouve a Deus salvar os que creem pela loucura da pregação.
22 Ma nga ta'a 'i Jiu, gila siria 'agila agasia nga 'ola ni 'alefosilai ma tagila bi'i tagoto'o. Ma nga ta'a 'i Grik, gila siria 'agila longoa nga alafuunga na su'a'olanga lo'oo ma tagila bi'i tagoto'o.Fanua ba'ita 'i Gris|alt="Greece" src="cn01996B.tif" size="col" copy="CN" ref="1:22"
22 Porque tanto os judeus pedem sinais, como os gregos buscam sabedoria;
23 Tafe'ua mai 'imeeru meru kwairii 'ania la Jisas Kraes fe'enia nga maenga aana na 'ai folo. Ma nga ta'a 'i Jiu no'ona gila madafia nga alafuunga lo'oori 'e 'ilaka'u nga fou ne'e to'ofonosiga. Ma nga ta'a 'i Grik, gila iiria nga alafuunga lo'oori 'ame manata'a.
23 mas nós pregamos a Cristo crucificado, escândalo para os judeus, loucura para os gentios;
24 Tafe'ua ma fana ni dai na'a God 'e firiga no'o, nga ta'a 'i Jiu, ma ta'a gila 'ame Jiu, nga kwairiinga lo'oori suria la Jisas Kraes 'e faate'enia nga tegelangaa na God fe'enia nga su'a'olanga na God.
24 mas para os que foram chamados, tanto judeus como gregos, pregamos a Cristo, poder de Deus e sabedoria de Deus.
25 Ma gwa'a nga ta'a 'e aula gila iiria nga su'a'olanga na God 'ame funi'oo, nga su'a'olanga na God 'e iiki riufia nga su'a'olanga na wane. Ma gwa'a nga ta'a 'e aula gila ka iiria nga tegelangaa na God 'ola sisika mola, ma tegelangaa na God 'e iiki riufia nga tegelangaa na wane.
25 Porque a loucura de Deus é mais sábia do que os homens; e a fraqueza de Deus é mais forte do que os homens.
26 Fu'uwane goru futa, mooru sia manata nabolosia suria to'orunga laka'u moru nana'i mai 'ai na'ona alata laka'u God 'e soe 'amooru fana tagoto'onga. Du'ana 'i maana ta'a na fanua lo'oo 'i wado, te'eni wane tarito'o amooru na'a gila to'o na su'a'olanga, ma te'eni wane tarito'o amooru na'a gila ta'a ba'ita. Ma te'eni ta'a ngaa'i tarito'o mooru ne'e leka mai fa'asia fufu'iwane taringa'i.
26 Irmãos, reparai, pois, na vossa vocação; visto que não foram chamados muitos sábios segundo a carne, nem muitos poderosos, nem muitos de nobre nascimento;
27 Ma gwa'a 'ani 'ino'ona, God ngaia 'e firi 'amooru no'o, nga ta'a na'a gila iiria moru kakakula, fana ngaia 'ani fa'amaila nga ta'a gila su'a'ola lo'oo. Ma ngaia 'e firia mooru nga ta'a lo'oo gila iiria moru waata'uta'u, fana ngaia 'ani fa'amaila nga ta'a ba'ita lo'oo.
27 pelo contrário, Deus escolheu as coisas loucas do mundo para envergonhar os sábios e escolheu as coisas fracas do mundo para envergonhar as fortes;
28 Ma God ka firi 'amooru nga ta'a lo'oo na moru 'ame to'o na lata, ma ta'a gila ka ma'asiri 'amooru, ma gila ka iiria 'amooru nga 'ola 'uri'uri mola, fana ngaia 'ani faate'enia ni 'ola na'a gila iiria 'ania nga 'ola taringa'i nga 'ola 'uri'uri mola.
28 e Deus escolheu as coisas humildes do mundo, e as desprezadas, e aquelas que não são, para reduzir a nada as que são;
29 Ma suria ngaia 'ilo'oo, 'e 'ato no'o fana te'efuta wane 'ani fata naunau 'i na'ona God.
29 a fim de que ninguém se vanglorie na presença de Deus.
30 God no'o na ngaia aru 'adauru fana 'agoru to'oru oguogunga fe'enia la Jisas Kraes, ma God ne'e kwatea su'a'olanga aana fadauru tofuna la Jisas Kraes. Ma tofuna la Jisas Kraes, God ka fa'aodo 'adauru 'i maana 'i talana, ma ka fa'aabu 'adauru no'o fana nga ta'a aana. Ma tofuna la Jisas Kraes la'u mola, ngaia ka rube 'adauru fa'asia rianga.
30 Mas vós sois dele, em Cristo Jesus, o qual se nos tornou, da parte de Deus, sabedoria, e justiça, e santificação, e redenção,
31 Ngaia na'a, ngaia 'e 'ilaka'u nga Girigiringa Abu laka'u 'e iiria, “Ni dai lo'oo 'e siria 'ani fata naunau, ngaia 'ani fata naunau suria 'olataa na'a Alafa ngaia 'e agea.”
31 para que, como está escrito: Aquele que se gloria, glorie-se no Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.