Mateus 25
Bais Ula Mumuru Aime Iesu (KTO) vs VC
1 “Tie, na irie tara inamon onim na panbinim la eba kaina ba gare 10 ma kubeulap. Non migana titot la magiong namara la namo muong. Pa mirio kubeulap la maiaram lalabiep maiam ga mela meba abolameng na alang ga alagimeng ga muong.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Pa muanam ma la babananmeng, pa muanam la memaning agat ula muru.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Kubeulap mila babananmeng la maiara lalabie maiang ga mumaio, pa tale kan maiavia ikin ba ga mirie.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Pa kubeulap o agat ula mumuru la maiovala ikin na falop maiam ga maiavia ga lalabiep maiam ga mumaio ga mirie.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Iriro migana ila magiong namara titot la tale kakalait muo. Are ratmat ga giginam irap ma mirier magaulap ganam ga durimeng na tara la man auanmela.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Tie, kabirana o arubu, mepta non migana la marikong gare ro, ‘Migana la magiong namara, ipmaidang ara. Mumiong, bula abolabuong na alang ga alagibuong me ro.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Are ratmat ga miriro 10 ma kubeulap la temaiara ga marangameng lalabiep maiam.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Pa kubeulap mila babananmeng la mamelo kubeulap o agat ula muru gare ro, ‘Pakamming nap a kin miun. Lalabiep pam la namo pumeng.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Pa kubeulap o agat ula muru la mepulo ties maiong gare ro, ‘Karuk. Iriro ikin eba tale puoang ira pa ga mimi. Mumuru le mila na baranim ga asauming ming ba.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Tie, miriro 5 ma kubeulap mila babananmeng la melar meba asaumeng ikin, pa na irorot tara, iriro migana ila magiong namara, la muo ra. Pa miriro kubeulap mila urangameng, la mela maiobu na luguan ga irie na parak ula kakanu o magi. Ga meolua tabuna.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Tubiat, miriro non 5 ma kubeulap la mumaio ra ga megama, ‘Migana ila kakani, migana ila kakani, munang nanavang tabuna pabuo.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Pa upulo ties maiong gare ro, ‘Mirulo ra migat, tale kan mirit. Are ratmat ga tala kan tunava tabuna mibuo.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Pa ugama Iesu, “Are ratmat ga umialeng maset. Memani, tale omit man la ga man nap o la Ila Kakani ming leba ina muong.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Tie, inamon onim na panbinim la eba kaina ba gare ro, Non migana la namo ala na pianam kakaliat. Ga mamarikong teip am o ubi ga mumaio ga uabuam pagap am na kilalap ma meba umaialeng mabuo.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Agatong tavuk ga ngangas maiong teip o ubi ut narit, ga mavuotong kakepup me ira ma. Non migana la uala 5,000 ma Kinap aun pa irie non uala 2,000 ma Kinap aun, pa irie non uala 1,000 ma Kinap aun. Okosarong gare riro ga ula.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ula ra, tie kakalait it iriro migana la uara 5,000 ma Kinap, irie ula okosarong butamat ma miriro kakepup ga uara uniap ma miriro kakepup puoieng gare 5,000 gat ma Kinap.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Pa iriro migana la uaram 2,000 ma Kinap, irie gat la okosarong butamat ma ga uaram uniap ma miriro kakepup pouieng gare 2,000 gat ma Kinap.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Pa migana la uaram 1,000 ma Kinap, irie la ula akaong lu na kimanam ga uraiam kakepup am migana ang ila kakani.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Tie, laklage tara la ular, ga ila kakani maiang miriro teip o ubi la inar muo. Pa namo ovuvuttaling ang ties ga mirie me miriro kakepup la ualam maun.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Are ratmat ga migana la uaram 5,000 ma Kinap la muo, ga muo ualam 10,000 ma Kinap ga tiesong gare ro, ‘Migana ila kakani, nualam 5,000 ma Kinap toun. Magimanang, okosartung butamat ga ina tuara non 5,000 ma Kinap gat.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Pa aulo migana ang ila kakani gare ro, ‘Nunuo migana o ubi ila mumuri, okosarnung ubi ula mumuru maset. Nume unuale maset mabuo pagap mila kakapim, are ratmat ga narung me nulam leba unaleng mabuo papot pagap. Munang tevurusnang ga turuo.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Tie, migana la uaram 2,000 ma Kinap, irie gat la muo ga ugama, ‘Migana ila kakani, nualam toun 2,000 ma Kinap. Magimanang, okosartung butamat ga ina tuaram non 2,000 ma Kinap gat.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Pa migana ang ila kakani la aulo, ‘Nunuo migana o ubi ila muri. Okosarnung ubi ula muru maset. Nume unuale maset mabuo pagap mila kakapim, are ratmat ga narung me nulam leba unaleng mabuo papot pagap. Munang tevurusnang ga turuo.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Pa migana la uaram 1,000 ma Kinap, irie gat la muo ga aulo, ‘Ila Kakani, norit ara, nunuo migana ila kukui. Nume okakava parak na ubiap la meliam non teip. Ga nume nuaro parak na nap o kimanam la melio non teip kabo o parak una.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Are ratmat ga turau me nulam ga tula turaiam miriro 1,000 ma Kinap nuam na kimanam. Miro kakepup nuam.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Migana ila kakani la upto ties ang, ga upulo gare ro. ‘Nunuo migana o palala. Nunuo migana o ubi ila kire maset. Tonit maset la tume okakava parak na ubiap non teip la melio, ga tume tuaro parak na nap o kimanam la melio non teip kabo o parak una.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Tie, memani ga tale nuabuam kakepup tuam na beng, a? Are ratmat ga tara leba murang, puorung meba taram kakepup tuam ga noba uniap ma kakepup.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Are ratmat ga maulo mirie non teip o ubi gare ro, ‘Miarang iriro 1,000 ma Kinap aun ga mialam aun iriro migana la amaning 10,000 ma Kinap.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Memani, mirier teip ga magaulap la memanim non pagap, eba ina talam noba maun. Pa man migana la uariam tatak pagap, eba taram miriro pagap ga mavugutara maun.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Tie, akalaming iriro migana o ubi ila kire ga ala lavie na pianam ula arubu. Na iriro nap, teip ga magaulap leba meliba kirat ga mangiririkmeng logip ma na uro pianam.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Tie, tubiat na tara la eba ina terigiang Migana migat ang Morowa gare ba orong ga mirier angelop, eba onang bo luaga ang orong.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ga mirier garip ma teip ga magaulap la eba mumaiong nebolameng na irap a. Ga eba mavuotang ga abum na narain garipien, gare migana o unuleap la ume mavuot sipsipup ga mela na non nap pa memep la mela na non nap.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Eba abum sipsipup na kilan ang ila lamige, pa memep na kilan ila avaong.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Tie, orong leba maalava teip ga magaulap la maionama na kilan ila lamige gare ro, ‘Mimaning ugiginara ang Mamo ruang. Namo maset midangang. Mumiong miarang inamon la orangaong Mamo ga okosarong me milam na tara la okosarong kimanam ga panbinim.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Memani, na tara la tunama ga tafarung me parak, ga mialo parak toun. Na tara la tuga tapto, mialo burunam toun. Na tara la tunama na non pianam gare kibange pa tolagiming me na luguap mim.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Na tara la tale mating buruma, miala buruma toun. Na tara la tafarung, pa umiale tobuo. Na tara la tunama na luguan o arubu, mumio meba togimaming.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Tie, inamaniap mila puvuvum eba mepulang ties ang gare ro, ‘Ila Kakani na man tara la nogimapang la tafanung me parak ga paalo parak noun? Ga man tara la nogimapang la nuga tapno ga paalo burunam noun?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Man tara la nogimapang la nunuo migana onim na non pianam, ga nolagipang me na luguap pam? Ga na man tara la tale maning buruma, ga pala buruma noun?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Na man tara la nogimapang la tafanung, o nunama na luguan o arubu, ga pala nogimapang?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Tie, orong la eba apulang ties maiong gare ro, ‘Mirulor migat, mirier pagap la makosarming ira non ma miriro papap tuam mila tale memaning bonim, miriro pagap la makosarming ira ruo.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Tie, orong leba maalava garip la maionama na kilan ila avaong gare ro, ‘Mimi teip ga magaulap o iou, mila touluo ga mila na kit ula tale ime pu, uriro kit la urangaieng ara me karorama ga angelop am.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Memani, na tara la tafarung me parak, tale tokammi parak. Na tara la tuga tapto, tale mialo burunam toun.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Na tara la tunama na non pianam gare kibange, tale kan tolagiming me na luguap mim. Na tara la tale mating buruma, tale kan miala buruma ba toun. Na tara la tafarung ga tunama na luguan o arubu, tale iga mumiong togimaming.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Mirie gat la eba mepulang ties ang gare ro, ‘Ila Kakani, na man tara la nogimapang la tafanung me parak, o nuga tapno, o nunuo migana onim na non pianam, o tale maning buruma o tafanung ga nunama na luguan o arubu, pa tale maset noidangpang?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Pa eba apulang ties maiong gare ro, ‘Mirulor migat, paga la tale akosarming ira ma non ma miriro teip ga magaulap la tale memaning bonim, iriro paga la tale akosarming ira ruo gat.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Are ratmat ga iriro gar eba mela omela uniap ula kiro, urie ngitngit la ime iot mar mirie lap. Pa teip ga magaulap mila puvuvum eba omela ninimiap ula iot maset atatan makin.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.