Mateus 26
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Iesuu hoto ke bahata loui au esemu haivei gabiaito tota abuho loui avoe,
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 “La hilokage vani abuita uoholisege Diue vahaeho vani Basova kena lohoi. Ige vani kemo ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovege abuna mai idie domo hamai.”
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Iesuu kateai lousege dubu nalimale kosiveau, Diue menaka loui haivemaleau isi oe kosive keau igaetoai dubue kosive baluga Kaiabasi oe loholu.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Keve lohoale Iesu maveve humaha kaovai isiviale lobohavoi mai hamage au hatai.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Isi mole namigevei avoe, “Nahi vahaeho vani kemo va halevai. Kosealemo nahiabuna kemo mage ataeabuna ke elehai itumulahai nahie havei.”
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Avuti lovi isege keate moleu deholo mole hagote mai lohoale kinavemo ehosivanu. Deholo ke ibinau balugataho.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Kateige Iesu esemuiau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Senisi ke ibinau balugataho. Iale osiohoike keate keu ke bahata ehosivahatunu.
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Abege au ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovege duave.”
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Kateai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “La osiohoike hoto kateale loui keate ke aiohavoma. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Vani bahata kunaiholimale keabuna lahehi usege lana bae kebia tedaevegeve. Isito dau bae lahehi vani bahata ui egealivebene.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Keate kou senisi mai daemo ehosivale keu koseanu. Di hativeveu aike vuguvuguike vage au ke vai di vava hoesehavonu.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Seleveta di la namigevege evive. Di esemuiabuna oleve keve tiliege hotoe dua loui ata haivei keate kou vale keta loui ata namigevege abuna au onole vale ke huhulahagei.”
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Iesu esemu tuelo (12) kebiamo ata mole ivi Diudasi Kaliota keu dubu nalimale kosive kebiae tinu.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Isi namigevei avoe, “Dana Iesu mai laovege lana moni vaesute malei daovave.” Ige abu moni dodavelata vahate bahata teti (30) malei omilu.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Ige kemo Diudasiu lamisi Iesu maveve humaha ke kaovama.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Iale vani kemo esemuiau namihai avoe, “A isiviale noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.”
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Ige Iesuu namigevei avoe, “Talive Dielusalemae ata mole namihai kosea, ‘Nahie haivemale kosive ke vaniu vuguvuguanu. Iale keu isiviale au esemuhi a omo Basova lovi isi.’”
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Kateai namigevege esemuiabeau tiliale au louale ke nahate o kemo Basova lovi valu.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Iniale gutumo Iesuu au esemu tuelo (12) kebiahi ugulamoi lovi ilu.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Lovi isege Iesuu loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La mole igaena di mai atae toela ovei.”
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Ige abu ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Kosive, danike a ke huhuai hoto ke lounu.”
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo igaetoai lovi iale kena bae di mai ata ovei.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu daho haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.”
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Kateai louge haiale ata Diudasi keu hovelahai namihai avoe, “No haivemale ata ana danike huhuai ke lounu.” Ige Iesuu namihai avoe “Avuike a ke lounu.”
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Iesuu kateai louito ke iae abu lovi isege valava mai hoesehavoi ke vakoai au esemu ovenu. Isi namigevei avoe, “Kou di misilike ko. Iale ko malei ive.”
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 — ausente —
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 — ausente —
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Isito di la namigevege evive. Di bae vata kove tota lahehi e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve nahi bae igaetolahai uainie doga isi.”
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Kateale louge uoholige abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Abu tisege Iesuu namigevei avoe, “Novae vavi komo la bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalimale ata ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai Galili vatae tisege lana bae keve tiliege di elehave.”
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Kateai louge Bitau hovelahai namihai avoe, “Mesoho a esemu degomole koeabuna a halevai. Isito dau bae a halelivebene.”
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “Seleveta di a namihage evi. Novae vavimo kokoluguna hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.”
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Ige Bitau negoai avuho loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu keau bahata hoto ke igae loulu.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Abu katelahai louge Iesuu kebia holoevei abuhi tiale matama mole ivi Gesemani keve velehovolu. Ige au keve abuho loui avoe, “Kove usege di talive uokeve guliguliai.”
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Kateai au esemu kebia haleveito Bita isi Sebedi mo abuita kebia unaha holoevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhuige avuemo isuanu.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Ige au esemu kebia namigevei avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.”
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Isi kateai louito tiale iekela kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu ko daemo mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malivebene.”
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Au kateaito hoilahai au esemu abuita igaeta kebiae lohoge keau ladevema. Ige au Bita namihai avoe, “Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima.
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.”
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Kateaito tota halevei tiale iekela au Mama imihanu. Isi loui avoe, “Mamai, di isiviale vatehani ko aehai. Isito a hilokage di kateige keu anekianu. Iale dana a isivi unaha vai.”
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Kateai louito hoilahai lohoale au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ige Iesuu halevei tiale tota au Mama imihai au subuta louale ke nahate lounu.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Isi tota halei hoilahai au esemue lohoniale abuho loui avoe, “Lana sohu ladevei uma. Isito abu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.”
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Iesuu kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau siga matagevei visuta matagevei loholu. Diue dubu nalimale kosive isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mave.”
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive, ana duave.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Ige Iesuu namihai avoe, “Di haoka, momoleai a osioho kove lohoale ke vanela.” Ige ata nehe keau hovedevei Iesu evudei malu.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Ige Iesu esemu moleu au siga mai dubu nalimale kosive ke esemu mole golema heisi etulenu.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Ige Iesuu au esemu ke namihai avoe, “Kate haleito a siga mai mamonela. Kosealemo oleuoleu sigata ata havege abuna abuta ibinaveho sigata kebia havei.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Ana hilokaholinu. Dana isivianiege di Mama imihage auna solekavesite anelu moagamoaga hanavege abuna di tedahoi.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Isito dana kateige Bukae Hotou louale keu bae selevealivebene. Di isiviale abu di mage elike Bukae Hoto mai selevetisi.”
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Au kateai au esemu namihaito ata moaga kebia namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho sigata visuta malei loholu. Di vani bahata la dubu baluga keve timale ata haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Isito vaveve bahata koeau beloveta ataeau subuta Bukae Hotomo hisaliale ke mai selevetilu.” Kateai lousege esemuiabeau bahata halevai detuluvisi tilu.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Ata keau Iesu evudei mai dubu nalimale kosive Kaiabasi keve tilu. Keve Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau mole bevuevei igaetoai ua.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive ke oe ulidae tinu. Tiale keu bukateau uguiavomale keve abuhi ugulamoi isivialeike abu Iesuemo vaveve oleteale vale ke bahata elehai.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Isege dubue kosive isi oe kanisolo keau isiviale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Ige ata moagaeau lohoale vavavemo lobolahage kosive keau ke kaovaito hamaveve humaha elehaholilu. Ilage gabila malaha abuitaeau hovedevei hoto mole loulu.
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 Abu loui avoe, “Malaha keu loui avoe, ‘Dana Dilava dubu baluga ke koiai. Iniege vanie ni abuita igaetana uoholige dana tota ke houi gabiai.’”
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ige dubu nalimale kosive balugau hovelahai Iesuho loui avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.”
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Ige Iesuu hoto ke ibina louholinu. Ige dubu nalimale kosive baluga keu tota belaha moleai avoe, “Di ukolikoli Dilava ke ivimo di a mai a vaveve kaovama. Iale ke ivimo hoto seleve loui no namigevenela. Au ana seleveta Dilava mo Keliso.”
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu. Iale di la bahata namigevege evive. Lana ui tiliege gabie Atae Esena ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.”
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Kateai louge dubu nalimale kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hoto kemoike keu Dilava ivi aiohavonu. Iale kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene. La aike hotove toelaike ke evilu.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu namihai avoe, “Keu vaveve toela vanu. Iale hamage au hatai.”
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 — ausente —
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 — ausente —
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Abu katelahasege Bitau heie ologoe ua. Ige dubue kosive baluga ke omo loviamale ma moleu lohoale Bita elehai avuho loui avoe, “A keu Galili ata Iesuti loviamale ata.”
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Ige Bitau ata kebia bahata vudimo Iesu vovohonu. Isi ma ke namihai avoe, “A onole louale ke di hilokaholinu.”
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Isito tiale udahamo lamisi usege o kemo lovimale ma moleu lohoale Bita elehanu. Isi ata namigevei avoe, “Iesu keu Nasaleta ata. Iale ke esemu moleike ko.”
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Ige Bitau hotove hamai namihai avoe, “Seleveta di a namihai. Di malaha ke hilokaholinu.”
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Kateai louito usege lavisi umale keau Bitae lohoale namihai avoe, “Seleveta a keu esemuve mole. No a hoto kemo valitige a keu Galili ata.”
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Ige Bitau ke evisi Dilava ivi loui mai aiohavoi abuho loui avoe, “Di malaha ke hilokaholinu.” Kateai lousege kokoluguu hotoanu.
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Ige Bitau ke evisi Iesu hoto huhuanu. Iesuu subuta namihai avoe, “Kokoluguu hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.” Kateai ke huhuai halei tiale iekela nina tumutumuanu.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.