Mateus 22
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Iesuu tota dovudovue hoto mole loui kebia bahata haivenu.
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 Avoe, “Dilavau ata malevege abu adave vuvunemo uveve keu vatae kosive mole mou au mahina melameho ata hohaveale ke nahate.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Kosive keu au esemu iovei loui avoe, ‘Talive ata igaegae namigevege abu di lovi vale komo lohoi.’ Ige esemuiabeau ata kebia namigevege keau loholiho isiviholilu.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Ige au tota esemu degomole hanavei loui avoe, ‘Talive ata kebia namigevei kosea, Di ovo havei ovoe ese batate kebiata havei bohisi auvale keu aike lahanu. Iale lohoge nahi amu ke alavoi isege di mou au mahina melamei.’
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Kateai au esemu namigevege abu tiale ata kebia namigevelu. Ige ata keau kebia hoto evioholisi abu isivi unaha vai tilu. Moleu au bulue loviho tinu. Isege moleu au valahu niavaho tinu.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Tisege degomoleau esemu kebia vudievei havege abu haluvilu.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Ige vatae kosive keu itumu balugai au tuvalie ata iovege abu tiale atae toela kebia havehatui oeabeta mahoevelu.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Ige au tota au esemu degomole hohavei avoe, ‘Di mou au mahina melameveve loviu lahanu. Isito di ata namigeveale keau vaveve toela vale abu bae loholivebene.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Iale talive ata moagaeau humaha balugamo tai lohomale kebia elegevei namigevege abu di iveve komo lohoi lovi isi.’
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Ige esemuiabeau humaha baluga kela tiale atae dua atae toela moaga elegevei kebia holoevei lohoge kosive ke ou gigianu.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 “Ige kosive keu lohoale isiviai ata kebia elegevei. Kebia elegevege malaha mole igaeu vigoeabemo mahina melameveve ogo vaholinu.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Ige au namihai avoe, ‘Di haoka, a keu mahina melameveve ogo vaholinu. Iale a osiohoike kove lohonu.’ Kateai namihage malaha keu hotoholinu.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Ige kosive keu au esemu namigevei avoe, ‘Malaha ke mai veloveta adaveta umuvai mai heie matamae lo keve mihatuve. Ige au keve ui uvuai ninaime bae monomo hedimagei.’”
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Iesuu deiada ke loui gabiaito abuho loui avoe, “Di louale keu koseanu. Dilavau ata moaga hohavei isiviale abu ove uvue tai. Isito au tabageveale ke unahaeabuna ove uvue tai.”
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Iesuu hoto kateale loulage Balisia ataeau ke evisi tialeau hotohotolahai isiviale hoto degomole loui Iesu belahai elike hotove kemo mai dibulae mavoi.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Katelahaito abu esemu degomole isi Elodi esemu degomoleta iovege abu Iesue tilu. Iliale namihai avoe, “No haivemale ata, no hilokage a keu hoto seleve unaha loumale ata. A ata ivite kebia vabugeveholisito ata bahatae vaveve loui kebiaho Dilava vaveve louma.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Iale no namigevenela. A huhuige no Loma gamanie kosive Sisa kemo takesiamale kena duave. Emena toelanu.”
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Kateai namihage Iesuu uvuiabe toela ke hilokai abuho loui avoe, “La keau loboe ataea. La di hoto hilokaito tota di vavae tobekai lohomale hoto loui isiviale di lobohavoge di dobai.
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 La moni oleteale mai takesiamale ke mage di elehai.” Ige abu monie luhu mai omilu.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Ige Iesuu belagevei avoe, “Ole munanata ivivetaike moni ko luhumo ua.”
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Ige abu namihai avoe, “Loma gamani kosive baluga, Sisa.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito. Iale gamaniele gamani omive. Isi Dilavaele Dilava omive.”
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Kateai louge abu ke evisi vikolahalu. Isi halevai tilu.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Vani ke igaemo Sadukea ataeau Iesue loholu. Ata ke abulike huhulahai avoe, “Haluviale keau bae tota hovedevelivebene.”
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 Iale abu Iesuu namihai avoe, “No haivemale ata, Moseseu subuta ata haivei loui avoe, ‘Malaha moleu mahinaito eseholisi hatige hohovena hovelahai gobuve melamei au nanaho ese houi.’
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Iale no deiada mole louge evinela. Malaha mole igaeu nohehi komo uale keu mohoho bahata seveni (7) houevenu. Iniale vani mole ovokinaveu mahinai ese houholisito hatinu. Ige valavemo keu hovelahai au nanae gobu melamenu.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Ige vaveve ke nahateu avuemo velemanu. Ige ke valamo moleu hovelahai gobu ke melameito hatinu. Ige ke valamo keau bahata igaegaeai gobu ke melaveito bahata haluvilu.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Ige gabila keate keta hatinu.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 No deiada ke loualemo a huhuige ata seveni (7) keabuna hovedevege keate kena ole mahina holisi.”
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hilokage la Bukae Hotota Dilava vuvuneta hilokaholialemoike hoto ke loui Dilava humaha hosidilu.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Iale di la namigevege evive. Haluviale keabuna hovedeveliege abu bae mole holoevelivebene. Isito abuna otogoe anelu nahate vai.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Dilavau Bukae Hotomo haluvialeau hovedeveveve hoto louale ke lana dodaveholilu.
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 Au kemo loui avoe, ‘Dau Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava, isi Diekobo Dilava.’ Iale kemoike nahi hilokage keu nova nita uale kebia Dilava isi subuta haluviale munanaeabeu uale kebiata Dilava.”
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Iesuu hoto kateale louge ataeau ke evisi vikobe nimole valu.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Ige Balisia ataeau evige Iesuu Sadukea atae hoto hamage hotoeabeu dobanu. Ige Balisia ataeau ke evisi mole bevuevei igaetoai Iesue loholu.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Kebia vigomo moleu menaka haivemale ata. Iale keu hovelahai isiviale hoto mole loui Iesu belahage au hotove kemo dobai.
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 Au belahai avoe, “Au no haivemale ata. Iale a huhuige Mosese menaka kebiamo hoto olete igaeu balugataho.”
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Ige Iesuu namihai avoe, “‘A uvu bahata a isivi bahata a lulele bahata malei a Kosive baluga Dilava ke omisi hoesehavonela.’
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Hoto ke igaeike menaka bahata evigevei baluganu.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Ige ke valamo mole balugaike ko. ‘A ebika hoesehavomale ke nahate a vavamo umale kebia isivi ovei hoesegevenela.’
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Moseseu menaka hisalieveale isi belovetaeau hisalieveale hoto kebia bahatamo hoto abui keau balugataho seleve.”
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Balisia ata keau lohoale igaetoasege Iesuu belagevenu.
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 Isi loui avoe, “La huhuige Bukae Hotou louale Diue ata tedaeveve Keliso kena ole valadamo lohoi.” Ige abu namihai avoe, “Bukae Hotou louale auna Deividi valadamo lohoi.”
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Ige Iesuu belagevei avoe, “Keu seleveike. Isito osialemoike Munanae Tumuu Deividi haivuge au subuta Kelisoho loui avoe, ‘Kosive.’
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 Deividiu subuta louale keu koseanu. Avoe,
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Lana evilu. Deividiu hoto kemo Kelisoho loui avoe, ‘Di Kosive.’ Iale kemo Kelisona oleve kateai tota Deividi valada holisi.”
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Kateai belagevege keau hotove ke ibina louveve keu anekianu. Vani kemo abu tota Iesu belahaliho vabulahalu.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.