Mateus 21

Buka Tumute (KPX) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesuu au esemuhi loholiale tana mole Oliveta keve velehovosege Dielusalemau vuguvuguanu. Isi tiale o mole ese Betabedi ke vavae tisege Iesuu au esemu abui hanavenu.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 Isi namigevei avoe, “Talive o keve velehovoi ovo mole doniki ke abu umuvage eseveu vavavemo uale ke elehaliege vavehai holoevei lohove.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 — ausente —
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 — ausente —
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 — ausente —
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 — ausente —
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 — ausente —
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Kateai donikimo ugulamoi lohosege ata moagatahoeau abu dabae ogo malei humahala tedisi tilu. Isege degomoleau idie vana hamai malei humahala tedisi tilu.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Ige Iesuu tisege ata degomoleau avuho uli holisi tilu. Isege degomoleau avuho gabi holisi tilu. Isime baita holahai loui avoe, “Seloo, Deividi mo ko hoesehavove. Kou Dilava ivimo lohoge Dilavana hoesehavoi. Iale nahi bahata ke hoesehavoi Dilava ivi ebagevai.”
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Kateai loui lohoge Iesuu Dielusalemae velemanu. Ige ata bahataeau ke evisi moleho loui avoe, “Hoto vadeuike ko. Ata oleike lohonu.”
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Ige Iesuluvuta lohoale keau namigevei avoe, “Iesulike ko. Kou Galili vata keve o mole ivi Nasaleta ke beloveta.”
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Iesuu Diue dubu baluga ke uvue tiale dubumo maketilahai voivoilahamalebia nunuvenu. Isi moni senisilahamale kebia teibolo ekovehage moniabeu keiolahanu. Isi ugu voilahamale kebia batabata ekovehai kebia bahata nunuvenu.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Isi abuho loui avoe, “Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviale ataeau di o komo guliguliai di hoesehavogei.’ Isito laeau kateholisito vavoloe vaveve avuemo vama.”
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Iesuu kateai abuho loui gabiasege ni kedute isi velo golote keau dubu ke uvue avue lohoge au kebia hoesegevenu.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Kateai dubue vaveve dua vage esebuluiau ke elehai vahaeholahai tovulahai loui avoe, “Lohoge nahi Deividi mo ko hoesehavoi.” Katelahai loulage dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau ke elehai Iesuho itumulahalu.
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Isi avuho loui avoe, “Ana abu louale ke evinu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Ito, di ke evinu. Isito laea, lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe, ‘Amu imale isi esebulu keabuna ke hoesehavo dua vai.’”
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Iesuu kateai louito kebia halevei Dielusalema halei tiale o mole Beteni keve lahanu.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Vavita vavita Iesuu hovelahai vaeta tota Dielusalemae hoilahai lohonu.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Lohoale humaha tavae idi mole ivi vigi ke elehanu. Isi tiale isiviai ke bai ehai isi. Isito keu baioholisito numu unahanu. Ige au ke elehai avuho loui avoe, “A keu bae tota hahumalivebene.” Kateai lousege idi keu solekavesite gilianu.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Ige esemuiabeau ke elehai vikolahalu. Isi Iesu belahai avoe, “Idi kou oleve kateai solekavesite gilianu.”
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di hoto ko louge evisi huhulahave. Lana dolodoloholisito la evievimo negolahaliege di idi komo vale ke nahate lana vave. Ke unaha holioholinu. Isito lana tana koho loui kosea, ‘Toholahai davalamo tenela.’ Ige auna vai.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Iale lana evievimo negolahaliege onoleho guligulilahai Dilava imihaliege la isivi ke maleve.”
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Au kateai namigeveito tota Diue dubu balugae lohonu. Keve lohoale ata haivesege dubu nalimale kosivea isi oe kosive keau avue lohoale lobohavoi belahai avoe, “Oleike vuvune aoge a vaveve kateale vama.”
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Usege di isiviale hoto mole loui la belagevege ke ihu loui di namihageto di bae oleu vuvune daoge di avuemo vaveve kateimale vamale ke loui la namigevei.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 La huhuige oleike vuvune Dioni omige au ata babatisogevenu. Dilava emena ataeabulike vuvune omilu.” Kateai louge abu mole belagevei loui avoe, “Nahiabuna onole loui. Nahiabuna namihai kosea, ‘Dilavaike vuvune ominu.’ Ige auna loui kosea, ‘Isito osialemoike laeau hotove evioholilu.’
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Isi nahiabuna loui kosea, ‘Ataeabulike vuvune omilu.’ Ige keta anekianu. Kosealemo ataeau huhuige Dilavaike vuvune omige au beloveta holinu.”
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Hotoeabe keu uoholige abu Iesu namihai avoe, “Dioniu olemo vuvune male ke no hilokaholilu.” Ige Iesuu abuho loui avoe, “La katealemo di bae data di ole vuvunemo vaveve kateale vale loui la namigevelivebene.”
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Iesuu kateai namigeveito hoto mole deiada abuho loui avoe, “Di hoto ko louge ko ihu huhulahaito di namihave. Malaha mole igaeu mo abui houevenu. Iale keu vani mole tialeu au mo ovokina namihai avoe, ‘Ana bulue lovianela.’
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Ige moveu namihai avoe, ‘Di ke valiho isiviholinu.’ Isito gabie huhuinata tialeu bulue lovianu.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Ige mamaveu halei tiale au mo ovokina namihale hoto ke igae loui hohove namihanu. Ige mo keu loui avoe, ‘Ito, dana ke vai.’ Isito keu ke vaholinu.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 Iale la huhuige ese abui kemo oleteu au mamae isivi vanu.” Ige abu loui avoe, “Ovokinave.” Ige au namigevei avoe, “Di hoto seleve louge evive. Takesi malemale isi teibalahamale keabuna la halevei Dilava matamae doga keve tai. Isito laeau Dilava hoto evisi vaholialemo bae keve talivebene.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Kosealemo ata emogevemale Dioni keu lae lohoale uveve duae hoto loui la haivege la hotove maholilu. Isito takesi malemale isi teibalahamale keau hotove malu. Ige la elehaito la vaveve toela halevaholisi la uvu avuemo mavoholilu.”
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Iesuu hoto ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui ata kebia namigevei avoe, “Di deiada mole louge evive. Vatae biage moleu bulue doga vai avuemo hote mole uaini haevei vavavemo hala houi bulu ke naliveve o mole egetana hounu. Isi uaini ke bai vunahaveveho abata mole lovonu. Kateaito haeavamoleve taliho au bulu ke mai ata degomole ovei isiviale abu buluve ke nalisi. Isito halei haeavamoleve deiai tinu.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Iniale hote ke bai ehaveve vaniu lohoge bulu ke biageu au esemu hanavei isiviale abu talive ata nehe kebiamo uaini ke bai degomole malei lohoi.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Ige bulu ke nalimale keau esemu kebia vudievei esemu mole aiohavoi visuhavolu. Isi mole hamage hatinu. Isi mole munetilu.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Katelahai esemu kebia havege bulue biageu esemu moaga hanavenu. Ige bulu nalimale keau abu degomole haveale ke nahate kebiata havelu.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Kebiata havege au gabivela au mo hanavonu. Isi huhuai avoe, ‘Abu bae di mo hamalivebene. Isito abuna hoesehavoi.’
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Isito bulu nalimale keau move elehai mole namigevei avoe, ‘Mo keu bulu ko biage moike. Lohoge nahi hamage au hatige elike bulu kou nahiele holisi.
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Isime tialeau mo ke evudei mai bulu ke iae hamage au hatinu.”
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Iesuu deiada ke louge uoholige au namigevei avoe, “La huhuige bulue biagena lohoniege bulu nalimale kebiamo ono vade vai.”
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Ige abu namihai avoe, “Auna lohoniege atae toela kebia havei. Isi tota bulu ke mai ata degomole ovege abuna naliliege hote keu hahumai baege abuna ke bai ehai tasaliai vaki mole malei biage omisi.”
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Keu seleve. Isito lana Bukae Hoto mole dodaveholilu. Hoto keu loui avoe,
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Bukae Hoto keu di vaveve lounu. Iale di tota hoto mole louge evive. Dilavau isiviale la malevege la adave uvumo ui. Isito laeau daho isiviholiale kemo auna la halevei ata degomoleau hotove evisi vamale kebia malevege abuna adave uvumo ui.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Ige oleuoleu mune ke vuvehaliege abuna abu ebika havei haluvisi uoholisi. Ige mune kena dobai ata mole hamage lave unahana ui.”
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Iesuu dovudovue hoto ke loui dubu nalimale kosive isi Balisia ata kebia namigevege abu hilokage vaveveabeike au abuho lounu. Kosealemo mune keu Iesulike. Iale kebiau hotoveho isiviholisi kabebihavoalemo auna au dobai lohomale ke vanila kebia aiogevei.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Katealemo abu isiviale Iesu mai hamai. Isito keau ata vabugevelu. Kosealemo ataeau hilokage Iesu keu beloveta ata.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.