Mateus 13
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Vani kemo Iesuu kateai louito o ke halei tiale esagae ugulamoi keve ata haivema.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Isege ata moagamoagaeau igaetoai lohoale evilikahavoge au hovelahai vanagi adamo ugulamonu. Isege ataeau esagae lavisi usege Iesuu haivema.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Dovudovue hotomo haivei isiviale abu kemo lulelelahai. Isi loui avoe, “Malaha moleu i degomole malei au bulue sesiaho tinu.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Tiale sesiasege degomoleau humahamo keiolahage uguiau lohoale ke ihatulu.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Isege degomoleau munemunemo vatau uoholiale kemo keiolahai neniai uliholige alumuiabeau heie dobai tioholilu.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Alumuiabeau vatamo tioholialemo vaniu velemai tumuai kebia havege tutukalu.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Isege degomoleau adu bekate ke uvumo keiolahalu. Ige adu keau botolahai kebia bamuevege keau nenilahai uliholilu.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Isege degomoleau vatae duamo keiolahai bailahalu. Ige degomoleau bailahale moagataho. Isege degomoleau bailahale moaga. Isege degomoleau bailahale moaga vesitehame.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ke evive.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Iesuu hoto kateai louge esemuveau loholiale belahai avoe, “Osialemoike a vani bahata ataho dovudovue hoto louma.”
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito di dovudovue hotomo ata haivege abu kemo luleleholilu.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Katealemo ata olena di hoto ke huhuai luleleage Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Di dovudovue hotomo abuho louale keu koseanu. Keau elehaito neniai elehaholilu. Isi hoto evisito kemo luleleholilu.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Katealemoike ata kebia vaveveu beloveta Aisaiau Dilava hoto hisaliale ke mai selevetinu. Avoe,
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Kosealemo la uvuiau tololahalu.
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Iesuu beloveta hoto kateale louito au esemuho loui avoe, “Ata keau katelahalu. Isito laeau ni mole. Laeau di vaveve ke elehai di hoto evisi kemo lulelelahalu.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Iale ko huhulahave. Subuta beloveta moaga isi Dilava ata moaga keau isivilahale la elehale vaveve ko nahate elehai. Isito abu ke elehaholilu. Isi isivilahale la eviale ko nahate abuta evisi. Isito abu ke evioholilu.”
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 “Di i sesiale ke hoto louale ke ihuike ko. Iale di louge evive.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Oleuoleu Dilava adae vuvunemo uveve hoto ke evisito luleleholiale keau i degomoleau humahadamo keiolahale ke nahate. Ige Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Isege i degomoleau munemunemo keiolahale keau ata degomoleau hoto evisi vahaeholahai solekai male ke nahate.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Abu hoto ke evisi maito hoto keu uvuiabemo holomaholige abu negoholilu. Iniege gabie abu hotoe dua eviale kemo ataeabuna abuemo vaveve toela vai aiogevege abuna vatehani malei solekavesite hoidevei.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Isege i degomoleau adu bekate uvumo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hoto ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhu balugage vaveve katealeu hotoe dua ke bamuge evieviabeu negoholinu.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Isege i degomoleau vatae duamo keiolahale keau ata degomoleau hotoe dua evisi ehovai vamale ke nahate. Degomoleau hoto kemo evieviabeu balugataho. Isege degomoleau baluga. Isege degomoleau balugavesitehame.”
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Iesuu ke louito tota dovudovue hoto mole loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo di deiada mole louge evive. Malaha moleu bulue tiale konee i hatuito halei lohonu.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Iniale vavi molemo ataeau ladevesege malaha ke bahoeu tiale latie toela malei bulu kemo sesiaito halei lohonu.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Ige kone keau bailahaito nigiholisege latie toela keau lalavolu.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Ige lovi ke biage esemuiau ke elehai lohoale abu baluga namihai avoe, ‘Kosive, a tiale bulue konee i hatunu. Isito lati keau oleve kateai lalavolu.’
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 Ige au namigevei avoe, ‘Nahie bahoeike ke sesianu.’ Ige abu loui avoe, ‘A isiviage no talive lati ke lavai.’
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 Ige au loui avoe, ‘Ba, lainaho lati ke lavalive. Kosealemo lana lati ke lavaliege kone keta toholahave.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Halege kone keu latiti igaetoai ulive koneu baeage dana bae kone ke hamaveve ata namigevei kosea, Talive lati ke lavai umudisi maholiho otoveve. Isito kone hamai malei lohoi di valahumo otoveve.’”
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Iesuu kateai louito tota dovudovue deiada loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu masitae i nahate. Lana masita ke i malei bulue sesiage kena ulisi balugai.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Ke iu esevehame seleve. Isito auna uliniege idi baluga holisi. Ige uguiabuna loholiege kebia adamo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.”
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Iesuu ke loui gabiaito tota dovudovue hoto mole loui namigevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu beikini bauda ke nahate. Keate abuna ke mai valavamo keohai ebuehage kena valava ke bahata mai balugatisi. Iale ataeau Dilava adae uvumo ui moagaveve keu ke nahate.”
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Iesuu dovudovue hoto kateale loui namigevenu. Keu inuta ihuve loui ata haiveholima. Isito dovudovue hoto ke unaha loui ata haivema.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Au kateale vale keu beloveta mole hoto mai selevetinu. Hoto keu koseanu. Avoe,
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Iesuu kateaito ata moaga kebia halevei oe uvue tinu. Ige esemuveau avue lohoale namihai avoe, “Latie toela ke ihuike onole.”
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Ige au namigevei avoe, “Malaha nehe konee i hatuale keike Atae Ese.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Ige bulu keu vata bahata. Ige konee i keau Dilava atae duaea. Ige latie toela keau Setene atae toelaea.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Ige ata neheu latie toela sesiale keike Setene. Ige kone hamamale vani keike vatae gabi. Ige kone ke hamale ataeabulike aneluia.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Ige abu lati lavai umudisi venemo mahoale ke nahate Dilavana vatae gabi kela vata ko kateai.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 Ige vani kela Atae Esena au anelu hanavege abuna vatae loholiege evievi ata lobogevemale kebia isi vaveve toela vamale kebia bahata malevei.
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 Malevei loholiege veneu hodovavesite kemo hatuevei. Ige abuna keve ui vatehani malei ninalahai kekolahai monogigilahagei.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Ige Dilava ataeabuna abu Mamae matama keve tiliege vani nahate atagai. Iale la olemeau hoto evimaleau hoto ke evive.”
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 “Ataeau Dilava adae uvumo uale keu moni balugataho ke nahate. Ata molena tiniege abu moni baluga malei bulue abavuale ke elehaniege vahaehoai avuta ke vavahaito halei lohoniege oe velemai au kunai bahata malei ataemo voiai. Isi moni ke malei bulu ke voiai uvuvemo moni baluga ke malei.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 “Isime tota ataeau Dilava adae uvumo uale keu ko nahate. Ata molena tiniege mune dua ibina balugate kaovai.
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Ke kaovaniege mune dua seleve elehai hoilahai tiniege au kunai bahata malei ataemo voiai. Isi moni ke malei tiniege mune dua ke ibina vai. Iale ke nahate ataeabuna Dilava adae uvumo uliho humaha kaovalata bae elehai.”
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 Iesuu tota loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu abu ugabi mihatuale ke nahate. Ugabi kemo abuna huena nimolete moagamoaga malei.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Ige ugabi keu tobalohoge abuna ke butuhai mai loholiege esagae mavoi. Isi keve uguiavoi bae huena kebia sesievei duave malei abu sinimo emeito toelave malei hatui.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Iale vatau gabiveve kena kateai. Anelu abuna loholiege atae duamo atae toela kebia malevei.
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 Abuna kebia malevei veneu hodovavesitemo hatui. Ige abuna keve ui vatehani malei ninalahai kekolahai monogigilahagei.”
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Iesuu kateai louito belagevei avoe, “Lana di louale ke evisi lulelelahalu.” Ige abu namihai avoe, “Ito.”
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Ige Iesuu tota namigevei avoe, “Diue menaka loui haivemale degomole keau di esemu holige Dilavau kebia malevege abu adave vuvunemo ua. Keau subuta hotote isi di hotoe doga ketamo lulelelahalu. Iale ata keau oe biageu au valahumo au kunai mamita kunai dogata malei igaetoai otoveale ke nahate.”
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Iesuu dovudovue hoto ke loui gabiaito halei tinu.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Halei tiale au o seleve velemanu. Keve velemai Diue dubue tiale ata haivenu. Ige abu hotove evisi vikolahai mole belagevei avoe, “Oleveike au lulele kateale manu.” Isi, “Oleve kateai vikoe vaveve vaevenu.
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Nahi hilokage keu o houmale ke moike. Isege neinaveike Meli. Ige Diemisi, Dioseba, Saimoni, Diudasi keau hohuvuiabea. Keau bahata kove ua.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Ige amakinivuiabe kebiata kove ua. Iale keu oleveike vuvune kateale manu.”
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Kateale louime hotove evioholilu. Ige au namigevei avoe, “Beloveta ata kena vata moleve tige ataeabuna hotove evisi hoesehavoi. Isito au au o seleve keve tige atave keau bae hotove evisi hoesehavolivebene.”
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Iesuu kateale loui namigevenu. Isi keau hotove evioholiale kemo au vikoe vaveve moaga vaeveholinu.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.