Mateus 12
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Vani mole bulamo Iesuu au esemuhi konee bulue ohanoi tisege esemuiabeau vaelahai kone dakoai ilu.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ige Balisia ataeau ke elehai Iesu namihai avoe, “Elehanela. A esemuiau bulamo kateale vai menaka eguvalu.”
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu.
3 — ausente —
4 Deividiu Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai inu. Dubu nalimale unahae abuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.
4 — ausente —
5 Isime lana Mosese menaka dodavelu. Mosese buka kemo bula bahata dubu nalimale keau dubue lovi vamale kemo keau menaka eguvalu. Isito keu toela holioholinu.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Isito di la namigevege evive. Ata mole aike komo uale keu dubu ke evihanu.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Subuta Bukae Hotomo Dilavau loui avoe, ‘Di isiviholinu la ovo havei mahoi di hoesehavoliho. Isito di isiviale la moleho uvulahai mole tedaevei.’ Iale la ke ihu hilokavatebe la ataeau menaka eguvaholiale kebia aiogeveholilu.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.”
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Iesuu kateaito bulu ke halei dubuiabe moleve tinu.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Keve ata mole ada goloteu ua. Ige ata degomoleau keve uale isiviale Iesuu vaveve mole vage abuna vaveveve kemo kotalahai. Iale abu belahai avoe, “A huhuige ata molena bulamo vavahanite hoesehavoge keu momoleige vaveve kena nahie menaka egumai.”
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Mesoho la moleu mamoe oveniege mamoe moleu bulamo abatamo dobage auna ke laluvai. Emena auna osioi. Auna ke laluvai.
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Isito ovo keau baluga holioholisito ataeau Dilava nimo baluga. Iale kemoike nahie menakau nahiho humaha alavoale kemo nahiabuna bulamo ata tedaevege duave.”
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Kateai louito ada golote ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu adave mole ke nahate vai inutolotoloanu.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Ige Balisia ataeau ke elehai halevai Iesu hamaliho humaha kaovalu.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Iesuu ke evisi o ke halei tige ata moagaeau ehovai tilu. Ige au vavahanitebia hoesegevege abu bahata momolelahalu.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Ige au kebia namigevei avoe, “Lainaho di vale ko loui ata namigevelive.”
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Au kateai louale keu Dilavau beloveta Aisaia namihale hoto ke mai selevetinu.
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 Au loui avoe,
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Isito keu bae itumuai baita loulivebene.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Ata degomole evieviabeu negoholimale kebia auna bae hoesegevei.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Ige vani kemo vatae ataeabuna abu uvu mai avuemo mavoi.”
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Ata degomoleau malaha mole ni kedute isi uvute ke melavei Iesue loholu. Kosealemo munanae toelau avuemo biloige keu kateanu. Iale Iesuu ata ke hoesehavoge keu niai hotoanu.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Ige ataeau ke elehai tetelahalu. Isi mole belagevei avoe, “La huhuige Deividi mo nehenike Dilavau nahi tedaeveho hanavoale. Emena.”
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Ige Balisia ataeau ke evisi loui avoe, “Munanae toelae kosive Biesabolo keike au vuvune omige au vuvunevemo munanae toela kebia nunuvema.”
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Isito Iesuu huhuihuhuiabe ke hilokai isiviai deiada mole loui haivege abuna kemo hilokage keu Setene vuvunemo munanae toela nunuveholinu. Au abuho loui avoe, “Vata mole ataeau mole tasalievei mole haveliege ata keau bae ui egealivebene. Ige o igaemo valada igaeau mole tasalievei abu moletehi mole haveliege abuna solekai uoholisi.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Iale ke nahate Setene ataeabuna mole tasalievei abu moletehi mole havege Setene vuvune kena solekai uoholisi.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 La loui kosea, ‘Munanae toelae kosive Biesabolo keu vuvune daoge di munanae toela nunuvema.’ Isito di ke vuvunemo kebia nunuveholima. Dana kateai Setene vuvunemo kebia nunuvege la esemu abuna ole vuvunemo munanae toela kebia nunuvei. Iale lana la esemu belagevege abuna loui kosea, ‘Dilava vuvunemoike no kebia nunuvema.’ Ige di data kateale vama.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Iale di Dilava Munana Tumue vuvunemo munanae toela nunuvege la hilokage Dilava matamae doga ke vuvuneu laemo lohonu.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 “Atabeu bae malaha negote ke oe uvue tai kunaive vavoloalivebene. Isito auna vasohuta malaha ke umuvaito bae ove kemo kunaive malei.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 “Ata oleuoleu di tedahoholimale keau di aiohavomale ataeabulike. Isi ata oleuoleu di ata maleveveve kemo di tedahoholimale keau ata kebia nunuvema.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Katealemo di laheho louge evive. Ata olena vaveve toela vai hotoe toela onole louge Dilavana ke ulihai. Isito ata olena Munanae Tumuho hotoe toela loui aiohavoge Dilavau bae ke ulihalivebene.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Iale ata oleuoleu hotoe toela loui di aiohavoge Dilavana toelave ke ulihai. Isito oleuoleu hotoe toela loui Munana Tumute ke aiohavoge Dilavau bae vata kove toelave ke ulihalivebene. Isi gabie otogo ketave au bae ulihalivebene.”
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 “Nahi idi bahata hahumamale ke hilokalu. Nahi hilokage idie dua kena hahuhumie dua vai. Isege idie toela kena hahuhumie toela vai.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Ige laeau ute nahate toelalu. Iale la bae oleve kateai hotoe dua loui. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Atae dua keu huhuihuhuie dua vamale kemo auna hotoe dua lougei. Isege atae toela keu huhuihuhuie toela vamale kemo auna hotoe toela lougei.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 “Iale di la namigevege evive. Dilava kotae vaniu lohoge ataeau hoto ihuve uoholisito abu heiata loumale ke ibina abuna bahata malei.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Vani kemo Dilavana la hoto loumale ke kaovai. Ige oleu hotoe dua loumale keho auna loui kosea, ‘A vaveveu inutolotoloanu.’ Isito oleu hotoe toela loumale keho auna loui kosea, ‘A vaveveu toelale kemo ibinae toela manela.’”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Iesuu kateai louge Diue menaka loui haivemale degomole isi Balisia ata degomole keau loui avoe, “Kosive, no isiviale au vikoe vaveve mole vage no elehai.”
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Ige Iesuu loui avoe, “Novae ata la koeau atae toelaea. La Dilava halevai vaveve toela baluga vama. Katealemoike la di belahai isiviale di vikoe vaveve vage la elehai. Isito di bae la louale ke valivebene. Isito beloveta mole Dionau vale ke nahate dana data vai.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Subuta Dionau vanie ni abuita igaeta uvumo huena baluga gogoe uvue ua. Iale ke nahate Atae Esena vanie ni abuita igaeta uvumo vatae uvue ui.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Gabie Dilava kotae vaniu lohoge Niniva ata keabuna hovedevei la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo subuta Dionau hotoe dua loui haivege abu ke evisi abu vaveve toela halevalu. Isito di la namigevege evive. Ata moleu Diona ke evihale keike kou la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Ige Dilava kotae vani kela vata mole kuini Siba kena hovelahai la vaveve toela ke laemo loui. Kosealemo keate keu haeavamoleve Solomoniu luleleai ata haivemale ke evisi elehaho lohonu. Isito di la namigevege evive. Ata moleu Solomoni ke evihale keike ko la vigomo ua. Isito laeau hotove evioholilu.”
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 “Di hoto mole louge evive. Munanae toelana ata mole halei tiniege eu uvesiteve uveve matama kaovai.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Isito uveve matamabeu uoholige auna huhuai kosea, ‘Dana hoilahai talive di subuta uale kemo ui.’ Kateaime hoilahai lohoniege elehage oe neheu au uvu hoesehavoge onobenobe toelau avuemo uoholinu.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Ige munanae toela kena halei tiniege munanae toela seveniau (7) vuvune balugale kebia holoevei abuhi loholiege ata nehe kemo deluhovoi. Ige ata kena toela seleveai. Kosealemo subuta munanae toela igaeu avuemo ua. Isito gabie munanae toela eiti (8) keau avuemo ua. Iale novae vani komo vaveve katealena atae toelamo lohoi.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Iesuu hoto kateale loui ata namigevesege neinaveu hohuvuiabe holoevei lohoaleau velehovoi heie uime isiviale avuluvuta hotohotoai.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Ige ata moleu Iesu namihai avoe, “Eleha. A neinau a hohuvu ehai abuhi heie ua. Iale abu isiviai aluvuta hotohotoai.”
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ige Iesuu loui avoe, “Di neinaike ole. Ige di hohuvuiabuike olemea.”
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Kateai louito au esemumo ada bisi loui avoe, “Elehave. Koeau di neinuvu isi di hohuvuiabuike koea.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Iale oleuoleu di Mamau otogoe uale ke isivi vamale keau di hohuvuia, di amakinivuia, di neinuvuia.”
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.