Marcos 14
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Vanie ni abuitana uoholisege Diue vahaeho vani mole Basova kena lohoi. Vani kemo abu bae beikini baudau valavamo uale ke ilivebene. Vani keu lohoholisege dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau loboe vavevemo Iesu hamaveve ke humaha kaovama.
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Abu loui avoe, “Nahi vahaehoe vani kemo ma halevai. Onoilage atae abuna ke elehai itumulahai nahie havei.”
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima. Lovi isege keate moleu kibilamo deholo hagote ibina balugate ke mai lohoale alavoi mai Iesu kinamo ehosivanu.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Ige ata degomoleau keve uale keau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Osiohoike keate keu ibina balugate ke aiohavoi ehosiva kavanu.
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Abege keate keu ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovei.” Isi kateai itumue hoto keate keho loulu.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Halevave. Lainaho vaveve ke bamulive. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Kunaiholimale keabuna vani bahata lahehi uge lana bae kebia tedaevegei. Isito dau bae vani bahata lahehi ulivebene.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Keate keu di hatige abu di mai abavuveve ke hilokaike vaime au huhuale ke vai deholota di vava hoesehavonu.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Seleveta di la namigevege evive. Oleve keve abuna di hoto loui ata namigeveliege abuna keate keu vale keta loui ata namigevege abuna keate keu vale keta huhulahagei.”
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Kateige Iesu esemu mole Diudasi Kaliota keu Iesuho haiaho dubu nalimale kosive kebia namigeveho tinu.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Ige dubue kosive keau Diudasiu louale ke evisi vahaeholahai ibinaveho moni omiveve loui namihalu. Ige Diudasiu Iesu maveve ke humaha kaovama.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Isito abuna vani kela mamoe havei kemo Dilava hoesehavogei. Iale vani kemo Iesu esemuiau belahai avoe, “A isiviage noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.”
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Kateige Iesuu au esemu abuita hanavei namigeve dua vai loui avoe, “Talive Dielusalema keve malaha mole elehage au e bagu ebamoi tige ke ehovai teve.
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 Talive au o oletemo biloige o ke biage belahai kosea, ‘No haivemale atau loui avoe, Dana di esemuhi a dahoe oe uvu olete loualemo Basova lovi isi.’
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Kateige auna bae o ke ehue uvu mole bevuale ke mai la haivege lana keve nahi Basova lovi iveve ke gadehavove.”
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Kateige esemu abuita keau halevai tialeau Dielusalemae Iesuu louale ke nahate elehalu. Isi keve Basova lovi iveve ke gadehavolu.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Iniale gutumo Iesuu au esemu degomolehi loholu.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Lohoaleau lovi isege Iesuu abuho loui avoe, “Di la namigevema. La moleu daiti lovi imale kena bae di mai atae toela ovege abuna dahavoi.”
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Kateai louge esemuiabeau ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Danike a ke huhuaime hoto ke lounu.”
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo lovi iale kena bae di mai ata ovei.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu dahoe haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.”
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Iniale abu lovi isege Iesuu valava maime hoesehavoito vakoai au esemu ovei namigevei avoe, “Di misilike ko. Iale ko malei ive.”
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Isi tota kabu maime hoesehavoito mai ovege abu uaini ke ilu.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di taholike ko. Di tahou lotige Dilavana ke elehai menakae doga mamoge ataeabuna kemo avuluvuta igaetolahai.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Seleveta di la namigevema. Di bae tota vata kove e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve bae igaetolahai tota uainie doga isi.”
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Kateai louge abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Tana keve Iesuu namigevei avoe, “La bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalievemale ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai vasohuta Galilie tisege lana bae tiliege keve di elehave.”
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Ige Bitau namihai avoe, “A esemu degomole koeabuna a halevai. Isito di bae a halelivebene.”
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di louale ko huhuanela. Kokoluguu hoto abuitaholisege ana bae di vovoho abuita igaetai loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’”
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Ige Bitau negoai loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu kebia bahataeau hoto ke igae loulu.
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Katelahaito halevai lohoale bulu mole Gesemani keve velehovosege Iesuu au esemu namigevei avoe, “Kove usege di talive guliguliai.”
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Kateai louito Bita Diemisi isi Dioni kebia malevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhu balugage avuemo isuanu.
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 Ige au abuho loui avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.”
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Kateai louito tiale iekela au kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai isiviale au vatetumuu avuemo lohoveve ke mai haliohatui.
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 Isi loui avoe, “Mamai, vaveve bahata keau aemo toloholilu. Iale vatetumuu daemo lohoveve ke mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malelivebene.”
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Kateaito hoilahai lohoale au esemu abuita igaeta kebia elegevege ladevema. Ige au Bitaho loui avoe, “Saimoni, lana ladevema. Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima.
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.”
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Kateaito tota halevei tiale iekela guliguliai au subuta loui au Mama imihale ke igae lounu.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Ke louito hoilahai lohoale tota au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu. Iniale Iesuu lohoale etuvege abu matilahai hoto louholilu.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Ige au tota tiale guliguliaito hoilahai lohoale au esemu elegevege ladevelu. Ige au namigevei avoe, “Lana sohu ladevei uma. Elemua. Malaha neheu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.”
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau benisi matagevei visuta matagevei loholu. Dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemalea isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mai nalisi lohove.”
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Ige abu ke elehai Iesu evudei malu.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Ige Iesu esemu moleu vavavemo lamiale keu au siga mai dubu nalimale kosive baluga ke esemu mole golema heisi etulenu.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Ige Iesu namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho benisita visuta malei loholu.
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Di vani bahata la dubu baluga keve timale la haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu. Keta duave. Kateige elike Bukae Hotou la vaveve louale ke mai selevetisi.”
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 Kateai lousege esemuve bahata keau halevai detuluvisi tilu.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Isege malaha moleu ogo unaha holovale keu abu Iesu mai tisege iavela ehomai tige abu ke elehai isiviale evudei mai.
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 Katelahai evudege ogoveu lokolahage au kebia ada koievei vava unahata detitinu.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Abu Iesu melavei dubu nalimale kosive baluga ke oe tilu. O keve dubu nalimale kosivea, oe kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau bahata keve igaetolahai ua.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Iale abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive baluga ke oe ulidae kosive ke esemuhi venehemo ugumai uma.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Kateisege dubue kosivea isi oe kanisolo kebiau bahata isivilahale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai. Isito hamaveve kemo hotobeu uoholinu.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Kosealemo ata degomoleau hovedevei Iesu vavamo loboe hoto louito deiadaeabe keau molehi igaetoholilu.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 — ausente —
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 — ausente —
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Isi katelahai igaegaeai hoto ke louge hotoeabe keu molehi igaetoholilu.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Ige dubu nalimale kosive balugau vigoeabemo hovelahai Iesu belahai avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.”
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Kateige Iesuu hotoeabe ibina ke louholisito tobekai uge kosive keu tota belahai avoe, “Au ana seleveta Dilava mo Keliso.”
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Ige Iesuu namihai avoe, “Ito, ata ke dalike. Iale lana ui tiliege gabie Atae Eseu ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.”
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Ige dubue kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hotove kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene.
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 La hotove kemo au Dilava ivi aiohavoaleike la ke evilu. Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu hamaveve hoto loui namihai avoe, “Keu vaveve toela valemo hamage au hatai.”
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Kateai louge degomoleau avuemo violahai ogo mai nive bamui hamaito namihai avoe, “A huhuige oleike ahamonu.” Ige kosive kebia esemuiau abuta abu adata visuhavolu.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Abu kateisege Bitau oe ulidae usege dubue kosive baluga ke esemuve ma moleu heie lohonu.
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 Heie lohoale Bita elehasege venehemo uma. Ige au niavai valitisi avuho loui avoe, “A keu Nasaleta ata Iesuti loviamale ata.”
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Ige Bitau vovohoi loui avoe, “Ono vadeike a ke louma. Di a hoto louale ke hilokaholinu.” Kateai louito ologoe ivie tisege kokoluguu hotoanu.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Ige ma keu tota hoilahai lohoale Bita elehai lavisi umale kebia namigevei avoe, “Atave moleike uoke.”
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Kateige Bitau tota Iesu vovohonu. Iniale lavisi umale keau abuta tota Bita namihai avoe, “A kou Galili ata nahate. Iale no kemo hilokage a keu Iesu esemu mole.”
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Ige Bitau Dilava ivi iviloi mai aiohavoi abuho loui avoe, “La malaha ke loumale ke di hilokaholinu.”
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Kateai lousege kokoluguu tota hoto moleanu. Ige Bitau Iesuu avuho louale hoto koseale huhuanu. Avoe, “Kokoluguu tota hoto abuitaholisege ana bae di vovoho abuita igaetai loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’” Kateai ke huhuai nina baluganu.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.