Lucas 7
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholigeto au halei Kabenumue tinu.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 O kemo Loma tuvalie kosive moleu ua. Uvuve esemu keu vavahaniale hatiho vekeanu.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 Ige tuvalie kosiveu Iesu vamale hoto ke evisime Diue kosive hanavei isiviale abu Iesu namihage au loholive esemuve hoesehavoi.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 Kateige abu lohoale Iesu namihai avoe, “Tuvalie kosive moleu isiviale lohoi talive esemuve hoesehavonela. No isiviale ke tedaho.
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 Kosealemo malaha keu atae dua. Keu no ata bahata hoesegevei noheho dubu mole hounu.”
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Abu hoto kateale loui Iesu namihage au halei abuhi tinu. Tialeau oe vavae tisege tuvalie kosiveu au haokuvu hanavege abu lohoale Iesu namihai avoe, “No kosiveu loui avoe, ‘Di kosive, halege ainaho di oe loholive. Dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 Katealemoike di data isiviholinu ae loholiho. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.”
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Ige Iesuu hoto ke evisi vikoai hoilahai ata moagaeau ehovai tiale kebiaho loui avoe, “Di la namigevei. Iselala ataemo di evievi kosealebe negote elehaholinu.”
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 Kateai louge tuvalie kosive haokuviabe keau tota hoidevei ove tilu. Tiale ove velehovosege esemuveu momoleanu.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Vani mole Iesuu halei o mole Neinie tinu. Keve tige esemuiabe isi ata moaga keau avuluvuta tilu.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Tiale keau ologoe velehovoho vasege o ke biaeau ata moleu hatiale ke kesita ebavoi mai abuela loholu. Hatiale keu gobu mole mo igaehameike ke hatinu. Ige oe ata moagaeau gobu keluvuta loholu.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Ige Iesuu gobu ke elehai avuho uvu balugai namihai loui avoe, “Nina hale.”
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 Kateai louito tiale au ada mai kesi kemo mamoge ebavoi lohoale keau lavilu. Ige Iesuu loui avoe, “Moia, di a namihama. Hovelaha.”
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Kateige hatiale atau hovelahai hotoanu. Ige Iesuu mai neinave ominu.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 Ige ata bahataeau ke elehai vabulahai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Beloveta balugau nova noe lohonu. Dilavau au ata tedaeveliho lohonu.”
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 Ige Iesuu vamale hoto keu Diudia matama keve tinu. Isime Diudia ke iae o degomole ketave tinu.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Kateige Dioni esemuiau ke evisi lohoale namihalu. Ige Dioniu au esemu abuita hohavege abu avue loholu.
18 — ausente —
19 Ige au kebia hanavei loui avoe, “Talive Iesu namihai loui kosea, ‘Dioniu subuta loui avoe, No tedaeveve ata kena bae lohoi. Iale ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.’”
19 — ausente —
20 Ige abu Iesue lohoale avuho loui avoe, “Dioni ata babatisogevemale keu no hanaveike vage no a belahaho loholu. Dioniu isiviai hilokai. No tedaeveve ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.”
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Kateai belahasege Iesu niabemo ata moaga vavahaniamale kebia hoesegevema. Ata degomoleau munanae toelau abuemo umale. Isege degomoleau ni kedutea. Iale Iesu kebia hoesegevema.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Isi kemo Dioni esemu namigevei loui avoe, “Hoidevei talive la vadeu elehai eviale ko loui Dioni namihai kosea, ‘Ni kedute keau nilahama. Ige velo golote keau lavisi olahama. Ige lebolasite kebia vavahaniu uoholima. Ige golemate keau hoto evima. Ige haluviale kebiata hovedevema. Isime di hotoe dua loui kunaiholimale kebiata haivema.
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 Ige oleuoleu dolodoloholisito au evievi daemo mamoale kena vahaeho balugai.’”
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Iesuu kateai lougeto Dioni esemuiau halevai hoidevei tisege au bae Dioni deiada loui ata moaga kebia namigevei avoe, “La komo botoe tiale Dioni elehage keu ata oleteale. La huhuige auna au uvu mai Dilavaemo mamoi negobedai laminu. Emena helukau kulumo mamoge kulu kibikibiale ke nahate auna vanu.
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 La keve tiale ata oleteale elehalu. Lana elehage kena ogoe dua vamale atanike ke. Ba, ogoe dua vamale keau bae botoe ulivebene. Isito abuna oe duamo ugei.
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 Di tota la namigevei. La keve tiale vadeu elehalu. Lana beloveta elehalu. Seleveta belovetaike la ke elehalu. Isito keu beloveta kebia evigevei baluganu.
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 Dioni vaveve keike Bukae Hotou loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 Di hoto mole louge evive. Dioniu ata bahata vata komo uale kebia evigevenu. Isito ivivesiteu di ata holisi Dilava adae vuvunemo uale keu Dioni evihanu.”
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Oe ata moaga isi takesi malemale ata kebiau Iesuu louale hoto ke evilu. Ata kebiau subuta Dioniu haiveale hoto ke huhuai avoe, “Dilava menaka keu noemo duave seleve.” Kebiaike Dioniu babatisogevenu.
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Isito Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Dioniu louale hoto evisito isiviholilu Dilava humahala taliho. Katelahage Dioniu kebia babatisogeveholinu.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Dana vadeu tovetove novae atate kobiaho loui.
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 Keau esebuluiau ologomo molehi gilulahamale ke nahate. Esebulu abuna moleho loui kosea, ‘Noeau laheho sale hamageto laeau havulahaholilu. Ige noeau ninalahageto laeau nohehi ninalahaholilu.’ Iale novae vani komo uale la vaveve keau esebulue vaveve ke nahate.
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 Isi ke nahate ata babatisogevemale Dioni keu lohoale vani degomole lovi ioholisi uaini halege la loui kosea, ‘Keu tilogoe ataike.’
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 Iniale Atae Eseu lohoniale uainita lovita ige la loui kosea, ‘Ata ke elehave. Keu lovi ivolovoloimale ataike. Keu uaini isi momaime takesi malemale atae toela kebiahi haokuvuanu.’
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 La louale kemo ataeau hilokage la luleleholilu. La hoto keu esebulue hoto nahate.”
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 Vani mole Balisia malaha moleu isiviale Iesuu talive ove avuti lovi isi. Ige Iesuu tiale ove avuti ugumai lovi ima.
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 Isege o keve keate mole toela seleveu ua. Keu Iesuu o keve uale ke evisi deholo mole hagote mai lohonu.
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Ke mai lohoale Iesu vavamo lamisi ninasege nimetavaveu Iesu velomo dodama. Ige au kome bokoai vata bisi au kinata Iesu velo ulihage uoholige au velove ke ulikukuhavoi deholo hagote ke mai velove ominu.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Ige Balisia malaha nehe Iesuho lovi vale keu ke elehai au uvumo huhuai avoe, “Iesu kou beloveta holivatebe keate keu levege au vaveveve toela hilokanu.”
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Balisia malaha keu huhuihuhui kateale vage Iesuu ke hilokai avuho loui avoe, “Saimoni, dana hoto mole aho loui.” Ige Saimoniu loui avoe, “Di kosive, louge di evisi.”
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 Kateige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Vani mole malaha mole abuiau kosive mole monimo bukalu. Moleu vai handele (500) kinamo bukanu. Isege moleu vivti (50) kinamo bukanu.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Moni ke abu malei biage omiveve vaniu lohonu. Isito moniu abuemo uoholinu. Ige monie biageu namigevei avoe, ‘Lainaho moni daovaveve ke huhulahagelive.’ Iale deiada kemo a huhuige malaha oleteu kosive ke vahaehove va baluganu.”
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 Ige Saimoniu namihai loui avoe, “Di huhuige moni baluga maleale malaha keu.” Ige Iesuu loui avoe, “Avulike.”
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Isi kateai au ebia ekovehai keate ke niavoime Saimoni namihai loui avoe, “Keate ko eleha. Di a o kove lohoge a e hai di velo totoholinu. Isito keate kou ninage nive eu di velomo dodage au kinata di velo ulihanu.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 Di vasohuta a oe lohoge au di vahaeho vai di ulikukuhavoholinu. Isito di lohoge keate kou di velo bubuhavonu.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 A deholobeta di kina omiholinu. Isito keate kou au deholo hagoteta di velo ominu.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Di a namihage evi. Di keate ko vaveve toela moaga ulihage uoholinu. Kosealemo keu au isivi bahata mai daemo mamoi di hoesehavo seleveanu. Isito ata olena di huhu eseveage dana vaveveve toela eseve ulihai.”
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Kateai louito keate ke namihai loui avoe, “Di a vaveve toela bahata ulihage uoholinu.”
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 Kateige lovi imale ata degomoleau moleho loui avoe, “Hoto oleteale ko. Vaveve toela ulihamale atanike ko.”
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A a evievi daemo mamoale kemo Dilavau a toelamo a tedahonu. Iale vahaehomo tenela.”
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.