Lucas 6

Buka Tumute (KPX) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Vani mole bulamo Iesu au esemuhi oai tiale konee bulu molemo tisege esemuiabeau kone dakoai ke boboai ilu.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ige Balisia ataeau ke elehai namigevei loui avoe, “La vadeuhoike menaka eguvai bulamo katelahalu.”
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Ige Iesu namigevei avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu.
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Isi Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai iale keta lana dodaveholilu. Dubu nalimale unahaeabuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.”
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Hoto kateale louito hotoeabe kemo loui avoe, “Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.”
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Bula mole vanimo Iesuu tota dubue tiale ata haivesege malaha mole adave inuteu goloale keu keve ua.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Isege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau Iesu nibisi isiviai elehage Iesuna bulamo malaha ke hoesehavoge abuna vaveveve kemo kotalahai.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Ige Iesu huhuihuhuiabe ke hilokai ada toelate keho loui avoe, “Hovelahai kove loho.” Ige malaha keu hovelahai laminu.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Ige Iesuu dubue kosive kebiaho loui avoe, “Dana la namigevei. Nahie menaka keu nahie haivege nahiabuna bulamo osioi. Nahiabuna bulamo vaveve dua vai. Emena vaveve toela vai. Nahiabuna bulamo ata hoesegevei. Emena ata aiogevei.”
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Ige abu hotohotoholige Iesuu elegevei lotinu. Isime malaha nehe ada toelate ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu inuanu.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Ige dubue kosiveau ke elehai avuho itumu selevelahalu. Isime hotohotoai Iesu hamaliho humaha kaovama.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Vani mole Iesuu tanae guliguliho tialeu vavi ke bahatamo guliguliai Dilava imihanu.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Ilage vau alamoge au esemu bahata hohavege abu lohoge au kebia bahatamo esemu tuelo (12) tabagevei loui avoe, “Laeau di abostoloea.”
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Kebia iviabe abuike koea. Moleike Saimoni. Isito Iesu ivihaleike Bita. Ige hohove Andulu. Ige Diemisi. Ige Dioni. Ige Bilibi. Ige Batolomi.
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Ige Matiu. Ige Tomasi. Ige Aloveasi mo Diemisi mole. Ige Saimoni mole keu Selotie ata.
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 Ige Diemisi mo Diudasi. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota. Iesuu esemu kateale tabagevege abu avuluvuta ua.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Iesuu abuhi tana ke halevai heie lohoale loho moleve velehovoge esemuve moagaeau loholu. Ige ata moagamoagaeau Iesu hoto eviliho abu o halevai loholu. Kebia degomoleau Diudia vatamo loholu. Isege degomoleau o baluga Dielusalema halevai loholu. Ige tota degomoleau davala vavae o abuita Taea isi Saidoni kebiamo loholu.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Lohoale isiviale Iesu hoto evige au vavahaniabe kemo hoesegevei. Ige degomoleau munanae toelau abuemo umale kebiataeau lohoge au kebia hoesegevenu.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Ige ata bahataeau Iesu vuvuneu ata hoesegevemale ke elehai isiviale levei.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Iesuu au esemu niavei abuho loui avoe, “Kunai holimalea, vahaeholahave. Dilavana ata la nahate malevege lana adave vuvunemo uve.
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 “Vaelahamalea, vahaeholahave. Gabie la uniabuna bae hanilahai. “Ninalahamalea, vahaeholahave. Gabie lana bae helahave.
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 “Di esemuia, ataeabuna bae laheho isiviholisi la hoto hamai la aiogevei laheho loui kosea, ‘La keau atae toelaea.’ Kosealemo laeau di esemuia. Abu kateige vahaeholahave.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Vani kateimalela hovedevei vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Subuta buluveabeau kateale vai beloveta aiogevelu. Ialemo ataeau la aiogevege vahaeholahave.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 “Isito kunai moagatebia la nohovu. La vatae vahaeho unaha vaito otogoe kunai maleholilu.
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 “Isi uniabeu aike hanilahamale la nohovu. Lana bae gabie vaelahave.
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 “Ataeau hotoe dua loui la hoesegeveale la nohovu. Kosealemo subuta buluveabeau loboe hoto kateale loui loboe beloveta hoesegevelu.”
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 “Isito di hoto evimalea, di la namigevege evive. La aiogevemale kebia isivi ovei hoesegeveve. Isi laheho itumuamale kebiata hoesegeveve.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Isime laheho hotoe toela loui la aiogeveale kebia hoesegeveve. Isi laheho vaveve toela vamale kebiataho Dilava imihave.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Ata oleu la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai. Ige ata oleu la dabae ogo mage louge au la sieti keta mai.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi ata oleu la kunai malege lainaho bae au mai hoilahaveve keho namihalive.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 La isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 “Isito ata oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve kateale vai abu haokuvu unahaho isivilahama.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Isito lana oleuoleu laemo vaveve dua vamale kebia unahaemo vaveve dua vage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve ke nahate vai abu haokuvu unahamo vaveve dua vama.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Mesoho ata molena lae lohoi laemo moni malege lainaho au gabie ibinave laoveveve ke huhulahalive. Kosealemo atae toela unahaeabuna vaveve kateale vagei. Lana kateai huhulahage Dilavau bae la hoesegevelivebene.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Lainaho vaveve kateale valive. Isito la aiogevemale kebia isivi oveime vaveve dua abuho vai hoesegeveve. Laemo moni malemale ke lainaho huhulahai kosea, ‘No moni kena hoilahai noe lohoi.’ Lana vaveve kateale valiege ibina baluga malei bae ehue umale Kosive baluga ese holieveve. Kosive vaveve keu koseanu. Keu atae toela kebia hoesegevei huhuihuhuie toela huhuimale kebiata hoesegevema.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 La Mamau otogoe vamale ke nahate lata ata huhuevei kebia tedaeveve.”
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 “Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavana avuta bae la vaveve toela kaovalivebene. Isi lainaho mole toelamo hoto loui ibinaeabe ovegelive. Isi lainaho molemo vaveve toela vale ke huhulahagelive. Lana katelahage Dilavana avuta la toela ke huhuoholisito ulihai.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Lana kunaimo isi otogoe hotomo ata tedaevege Dilavana bae kunai laovei la tedaevei. Lana kateale vage kunaina bae laemo balugai. La vaveve oletealemo ata tedaevege Dilavana avuta la tedaevei.”
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Iesuu hoto kateale louge uoholigeto dovudovue hotomo namigevei avoe, “Malaha mole ni kedute keu bae malaha mole ni kedute ke melamei avui talivebene. Abuna avui katelahaliege abuna abata ke igae vuvegevei.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Esemue hoto keu bae haivemale atae hoto evihalivebene. Isito esemuiabe keabuna hotove ke kaovai negolahaliege abu kosive nahate holisi.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 “La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’ Lainaho katelahai la haoka lobohavolive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave.”
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 “Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige ke nahate idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene.
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Idi bahata hahuhumite ke la hilokalu. Iale la bae laokamo madilini ehalivebene. Isi la bae sesenamo vulutu ehalivebene.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Atae dua ke uvumo huhuihuhuie duau uale kemo auna hotoe dua lougei. Isito atae toela ke uvumo huhuihuhuie toelau uale kena kemo hotoe toela lougei. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma.”
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 “La osiohoike di namihai kosea, ‘No kosive. Isito la di louale ke eviholilu. La kateige toelanu.
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Isito oleuoleu dae lohoi di hoto evisi vamale ata kebia vaveveu koseanu.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Ata moleu oe dua houmale ke nahate. Auna abata lovoi hade malei emee dua vai munee golomo au o houge hanunuu lohoge o keu bae hobelahalivebene. Kosealemo keu au o houe dua vanu.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Isito ata moleu di hoto evisito vaholimale keu oe toela esagamo houmale ke nahate. Keu neniai abata lovoi hade malei neniai emeholinu. Ialemo hanununa lohoge o kena solekai hobelahai bahata toelai.”
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.