Lucas 22

Buka Tumute (KPX) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesu kateilage Diue vahaeho vani mole Basova keu vuguvuguanu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Isito abuna vani kela mamoe havei isi Dilava hoesehavogei.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Isege Diue dubu nalievemale kosive isi Diue menaka loui haivemale keau vabulahai isiviholilu atae vudimo Iesu hamaliho. Isime maveve humaha mole kaovama.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Isege Seteneu Iesu esemu tuelo (12) ke mole Diudasi Kaliota uvumo deluanu.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Iale keu tiale Iesuho haiai dubu nalimale kosive isi dubue udaha nalimale bukate kebia namigevei avoe, “Dana oleve kateai Iesu mai laovei.”
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Ige abu ke evisi vahaeholahai isiviale moni mai omisi.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Kateige Diudasiu loui avoe, “Duave.” Isi tiale Iesu maveve humaha ke kaovama. Isito isiviholiale ataeau ke hilokaliho.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Iniale Diue vahaehoe vani keu lohoge abu isiviai mamoe havei Basovae lovi isi.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Iale vani kela Iesuu Bitata Dionita hanavei loui avoe, “Talive nahie Basova lovi ke gadehavove.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Ige abu namihai avoe, “A isiviale nona oleve keve talive lovi ke bevuai.”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Ige au loui avoe, “Talive o kemo velehovoi elehage malaha moleu e bagumo e hai tige ke ehovai talive ovela velehovove.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Isi o ke biage namihai kosea, ‘No haivemaleu aho loui avoe, O olete uvumo dana di esemuhi Basova lovi isi.’
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Lana katelahai namihage auna la holoevei o ke ehue tiniege uvu mole baluga mai la haivei. Ige ke uvumo nahie lovi bevuai gadehavove.”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Kateai louge abu halevai tiale au louale ke nahate elehalu. Isime keve Basova lovi iveve ke gadehavolu.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Lovi iveve vaniu gutuige Iesuu lohoale au abostolo tuelo (12) kebiahi lovi iliho ugulelevalu.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Ige au abuho loui avoe, “Dana bae vatehani malei. Iale di isivi balugale lahehi ugulamoi Basova lovi ko isi.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Isito di la namigevei. Di bae tota lovi ko ilivebene. Isito Dilava matamae dogau lohoge vani kemo Basova lovi kona bae ihuve seleve holige dana bae isi.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Hoto ke louito kabu mai hoesehavoi mai au esemu ovei loui avoe, “Ko igaegae mole ovei ive.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Di la namigevei. Di bae tota uaini koseale ilivebene. Ilage Dilava matamae doga keve dana bae tota isi.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Kateai louito valava mai hoesehavoi vakoai malei ovei loui avoe, “Di misilike ko di laovenu. Iale ko isi di huhulahave.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ige abu lovi ige uoholige au kabu mai ovei loui avoe, “E kou di tahoike ko. Iale di tahona lotige Dilavana di taho kemo laheho menakae doga vai.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 “Isito di hoto mole louge evive. Nahi kove uguiavoi lovi ima. Isito la mole igaena bae di mai atae toela ovei.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Ige dana kemo hatai. Kateale keu Dilava isivilike. Isito malaha keu dahoe haiale ke nohoma.”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Kateai louge abu hovedevei abu molete namigevei avoe, “Nahiemo ole igaena vaveve ke vai.”
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Abu katelahaito baita moleho loulage moleu loui avoe, “Dau laemo baluga.” Ige moleu avoe, “Ba, dau baluga.”
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Katelahage Iesuu namigevei avoe, “Vatae kosiveau abu vuvunemo abu ata nibievei isivialeike esemuiabeau iviabe tabagevei loui kosea, ‘Laeau no kosive balugaea.’
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Isito lainaho vaveve ke nahate vagelive. Di isiviale la vaveve koseale vage keu duave. Lana isiviai kosive holiho valiege vasohuta la ebia halevai mole tedaevei hoesegeveve.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Vatae kosive abuna uguiavo unahai louge esemuiabe abuna lovi malei ovegei. Katealemo lana hilokage oleteu baluga. Oleteu eseve. Isito dau kateholinu. Dau la baluga. Isito di la hoesegevei la tedaevema.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 “Isito vani bahata vaveve toelau daemo lohosege laeau daluvuta ua.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Iale di Mamau ataeau adave uvumo uveve vuvune mai daoale ke nahate dana vuvune mai laovei.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Ige lata vani kemo daluvuta igaetoai lovi isi telonamo uguiavoi vuvune kemo Iselala valada tuelo (12) kebia nibievei vaveveabe kaoveve.”
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Iesuu hoto ke louge uoholige au Saimoni Bita namihai loui avoe, “Saimoni, di hoto mole louge evi. Seteneu Dilava namihai isiviale a vaveve bahata kaovai. Keate moleu laisu sesiale ke nahate auna a vaveve bahata kaovai.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Isito di aho guliguliai isivialeike a evievi keu bae doba selevealivebene. Iniege vani mole a vaveve toela kemo hoilahaniege talive a haokuvue evievi negotievenela.”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Ige Bitau namihai avoe, “Kosive, abuna a mai dibulage dana aiti keve tai. Abu ahavoge dana aiti hatai.”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Ige Iesuu namihai avoe, “Bita, di louge evi. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana hoto koseale lou abuita igaetai kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Iesuu tota au esemu bahataho loui avoe, “Di vani mole la hanaveale kemo laeau moni, mogamoga, tamaka maleholilu. Kemo la elemua. Emena la vugeholilu.” Ige abu loui avoe, “Elemua.”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Ige Iesu tota loui avoe, “Isito aike la monita la mogamogata maleve. Isi mesoho la oleu siga maholialeu au dabae ogo mai voiai moni ke mai siga voiai.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Iale di la namigevei. Bukae Hoto molena daemo lohoi. Hoto keu loui avoe, ‘Ataeau huhuige keu atae toela mole.’ Iale abu subuta hisaliale kena nova daemo lohoi.”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Ige abu Iesuu namihai avoe, “Kosive, siga abuitaike ko.” Ige au loui avoe, “Elemua.”
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Iesuna vani bahata Oliveta tanae tiniege keve lahagei. Iale au ke louito Dielusalema halei Olivetae tinu. Ige esemuiabeau ehovalu.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Iale abu keve velehovoge Iesuu namigevei avoe, “Guligulilahalive elike vaveve toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Kateai namigeveito halevei ahuvela tiale iekela kome bokoai guligulianu.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 Isi loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu daemo lohoveve ke mai evihanela. Isito a isivi unaha. Ana isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malelivebene.”
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Hoto kateale louge anelu moleu otogomo dobai lohoale mai negotinu.
43 — ausente —
44 Ige au tota negobedai guliguliage uvuve keu isu baluganu. Ige vahotoveu taho nahate bidoai vatamo lotinu.
44 — ausente —
45 Au kateinata hovelahai hoilahai tiale au esemu elegevege abu uvulahalata ladevelu.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Ige au namigevei avoe, “La osiohoike ladevema. Hovedevei guligulilahalive elike vaveve toelau lohoge kemo dobuluvi halevave.”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Iesuu kateai namigevesege ata moagaeau loholu. Ige Iesu esemu mole Diudasi keu kebiaho uli holisi lohoale Iesu evudei ulikukuhavonu.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Ulikukuhavoge Iesuu namihai avoe, “Diudasi, ana isiviai di ulikukuhavoale kemo di mai atae toela ovei.”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Ige Iesu esemuiau vavavemo laviale keau belahai avoe, “Kosive, noeabuna vali siga malei kebia havei.”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Isi kateisege moleu siga mai dubue kosive baluga ke esemue golema inute heisi etulenu.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Ige Iesuu loui avoe, “Halevave.” Isi esemu ke golema levege maholilinu.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Ige dubu nalimale kosivea, oe kosivea isi dubue udaha nalievemale bukateau Iesu maliho lohoale avuluvuta ua. Ige Iesuu namigevei avoe, “Lana huhuige dau vavoloamale ata. Ilike vage la benisita visuta malei dahavoho loholu. Emena la osioho.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Dau vani bahata la dubu balugae timale uma. Isege la di elehaito di maholilu. Isito laeau vavie esea. Nova kou la vanilike. Iale la vavi komo lohoale isiviai di male keta duave.”
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Iesuu hoto ke louge uoholige abu evudei melavei dubu nalimale kosive baluga ke oe loholu. Isege Bitau ialialihavoi ehomai lohoma.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Ige abu ologomo vene beisi venehemo uguiavosege Bitau lohoale abuhi ugulamonu.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Isege veneu vedodoai nivemo atagage ma moleu nive elehai loui avoe, “Malaha kota avuti umaleike ko.”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Kateai louge Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke hilokaholinu.”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Iniale malaha moleu Bita elehai namihai avoe, “A keu Iesu esemu mole ailike.” Ige Bitau namihai avoe, “Ba, dau ke holioholinu.”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Iliale abu ukaukaito tota malaha moleu negobedai loui avoe, “Seleveta kou Galilie ata nahate. Iale no kemo hilokage kou Iesuti ohanoimale ataike.”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Ige Bitau namihai avoe, “Halenela. Di a hoto louale ke hilokaholinu.” Kateai lousege solekavesite kokoluguu hotoanu.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Ige Iesuu hoilahai Bita niavoge Bitau Iesuu subuta louale ke huhuanu. Au loui avoe, “Bita, di louge evi. Novae vavimo kokoluguu hotoholisege ana hoto koseale lou abuita igaetaeai kosea, ‘Di ke hilokaholinu.’”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Ige Bitau ke huhuai uvu balugai halei tiale iekela nina baluganu.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 — ausente —
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 — ausente —
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Kateaito hotoe toela moaga loui aiohavolu.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Vau alamoge Diue kosive moagaeau hotohotoho loholu. Oe kosivea, dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemale keau mole bevuevei igaetoai Iesu melavei kotaho loholu.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Isi belahai avoe, “No namigevenela. Ana huhuige Dilavau a hanavoge a Keliso holinu.” Ige Iesu namigevei avoe, “Dana la namigevei loui kosea, ‘Ito. Ige la bae di hoto evilivebene.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Iale mesoho dana hoto mole loui la namigevege la bae ibinave loulivebene.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Isito di hoto mole louge evive. Atae Eseu Dilava vuvune mai adave inuteve ugulamoi uveve vaniu vuguvuguanu.”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Kateai louge abu bahata namihai avoe, “Iale Dilava mo anike.” Ige au loui avoe, “La louale keu seleveike.”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Ige abu moleho loui avoe, “Nahi bae ata degomolemo ko vaveve kaovalivebene. Nahi hotove evige uoholinu.”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.