Atos 7
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Ige dubue kosive baluga keu Sitiveni belahai avoe, “Abu a vavamo loumale kena selevenike.”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Ige Sitiveniu namihai avoe, “Usege di hoto mole loui. Di ataea, di haokuvuia, la bahata di hoto gaeahavove. Subuta mole nahie buluve Ebalahamu keu sohu Mesobotamiae ui Halani vatae tioholisege otogoe umale Dilava keu dobai lohoi avuho lounu.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Avuho loui avoe, ‘A ata, a vata kebia halevei tenela. Dana vata moleve a hanavoge keve te.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Kateai louge Ebalahamuu au vata Kalidia ke halei tiale Halani vatamo uniale mamaveu hatige Dilavau louge au Iselala vata kove lohonu.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Vani kateimalela Dilavau vatabe mai Ebalahamu omioholinu. Isito au louale auna bae gabie avuho vata ke mai omisi. Iale Dilavau louale Ebalahamu valadaeabuna bae vata ke mai. Isito vani kela Ebalahamuu eseholilike vasege Dilavau avuho hoto ke lounu.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Isi avuho loui avoe, ‘A valadaeabuna bae vagana voa handele (400) ke uvumo vata nimoleteve uliege ata kebiaho lovilahai vatehani baluga malegei.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Vagana kateale abuna uoholige oleteau a valada kebiamo vaveve toela vage dana toelaeabe ibina ovege a valada keabuna loholiege kove di hoesehavoi.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Dilavau kateai louito vaveve nimolete Ebalahamu haivui isiviale au au moe vudie vate etulelive kemo vani bahata Dilavau avuho hoto loui mamoale ke huhuigei. Iniale gabie move Aisikiu uge bula igaeu uoholisege mamaveu vudive vate etulenu. Ige gabie Aisikiu au mo Diekobomo vaveve kateale vanu. Ige Diekobou au ese tuelo (12) kebiamo avuta vaveve kateale vanu. Iale ese kebiamoike nahie umukau lohonu.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Diekobo ese degomole keau abu hoho Dioseba ke maina mai isi maime ata degomolemo voilahage abu mai Egubitoe tilu. Isito Dilavau keve avuti ua.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Ige vaveve toelau avuemo lohoge Dilavau hoesehavoi avuti uniale vani mole Diosebau Belo nimo lamige Dilavau au lulele mai omige au kosive kemo vaveve dua unaha vage au vahaehove vanu. Katealemoike Belou Dioseba mamoge au Egubitoe ata bahata nibievei ovemo atave kebiata nibievema.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Iniale vani mole Egubito isi Keinani vata kebiamo vae balugatahou lohoge ataeau vaeho ue toela valu. Kateige nahie buluve kebiata vaelahalu.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Ige Diekobou loviu Egubitoe uale ke evisi au ese hanavege abu lovi maleliho tilu.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Iniale tota vani mole maleliho tige Diosebau bae au ebika mai au nanuvu haivege Belou avuta bae kemo malaha kebia hilokaevenu.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Ige Diosebau au mama Diekoboho hoto hanavoi loui avoe, ‘A ese bahata holoevei kove loho.’
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Kateai louge Diekobou au ata bahata seveniti vai (75) kebia holoevei Egubitoe tiale keve uniale hatige eseabeta keve haluvilu.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Haluvisege eseabeau kakavei lohoale Ebalahamuu subuta Hamu ese kebiamo vata mole Sekamu ke ibina valemo gulievelu.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 “Iniale gabie vagana moagaeau uoholige Dilavau subuta Ebalahamuho hoto loui mamoale ke vaniu lohoge Egubitoe umale ata keau moagataho selevealu.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Vani kela kosive moleu Dioseba hilokaholiale keu Egubitoe ata kebia nalievema.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Kosive keu nahie buluve lobogevei loui avoe, ‘La eseau uge botoe halevege abu haluvisi.’
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Vani kela ese mole dua Moseseu ua. Ese keu uge abu mai oe uvue mahogovalu.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Ige bata abuita igaetaeau uoholige mahogovaveve humahau uoholige abu mai botoe meavolu. Isege Belo mau tiale ese ke elehai mai au ebiaho lohoi au ese toanu.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Isi louge Egubitoe lulelete ata keau Mosese haivuge au vaveveabemo luleleai ata baluga holisi negoe vaveve vanu.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Iniale vagana votiu uoholige vagana molemo Moseseu isiviale talive au ata seleve elegevei.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Isi tiniale Egubitoe ata mole elehasege keu Iselala ata mole hamai aiohavoma. Ige Moseseu au ata ke tedahoi Egubitoe ata ke hamage hatinu.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Moseseu kateaito huhuai avoe, ‘Di kateige Iselala ataeabuna hilokage Dilavau di hanavoale dana kebia holoevei Egubito halei tai.’ Isito ata kebiau Moseseu huhuale ke hilokaholilu.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Iniale vani mole au oai tisege Iselala malaha abuiau mole havema. Ige au tiale elegevei keluevei abuho loui avoe, ‘Di haokuvuia, di hoto evive. La keau avui igaealelua lainaho mole havegelive.’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Kateai louge malaha neheu au haokamo vaveve toela vale keu Mosese kabitisi avuho loui avoe, ‘Ana no kosive holilike vaniale no keluevei no vavevemo hoto louma.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Ani, a isiviai nivu Egubitoe ata hamale ke nahate dahamolihoike.’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Kateai louge Moseseu ke evisi Egubito halei detitisi tialeu Midianie ua. Keve uniale mahinai mo abuita houevenu.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Moseseu vata keve uale vagana votiu uoholige tomagie tiale tana mole baluga Sainai keve velemanu. Keve velemage anelu moleu avue lohoniale keu idiu lahai haetohaetoale kemo ua.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Ige Moseseu ke elehai vikoaime isiviai talive vuguta neniai elehai. Kateai tialeu vavavemo lamisege Dilavau avuho hoto mole lounu.
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 Isi loui avoe, ‘Dau a buluve kebia Dilava. Ebalahamu Dilava, Aisiki Dilava, isi Diekobo Dilava dalike ko.’ Kateai lousege Moseseu vabuai teteai isiviholinu ke elehaliho.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Kateige Dilavau avuho loui avoe, ‘A veloe vate ke tohoanela. Kosealemo a matama kemo lamiale keu vatae tumu.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Di hilokage Egubitoe ata keau di ata aiogevege keau vatetumu malei kekolahage di ke evisi tedaeveho dobai lohonu. Iale lohoge di a hanavoge Egubitoe tenela.’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 “Dilavau kateai louge Moseseu halei tiale Iselala ata namigevege abu keho isiviholisi loui avoe, ‘Ana no kosive holilike vaniale no nibieveho louma.’ Isito Dilavaike Mosese mai negotige au tiale au ata nibievenu. Au kateisege anelu nehe idiu lahale keve uale keike Mosese tedahonu.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Iale kemoike au vikoe vaveve vaevei au ata holoevei Egubito halei tiale E Tahote kemo tota vikoe vaveve moleta vai tota tiale tomagie vikoe vaveve nimolete vaevenu. Kateale valage vagana votiu (40) uoholinu.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Mosese keike Iselala ata namigevei avoe, ‘Dilavana di hanavoale ko nahate bae beloveta mole hanavoi. Ige kena bae la vigomo lamisi la tedaevei.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Mosese keike Iselala ata holoevei abuhi tomagie ua. Isege nahie buluve keau heie usege au Sainai tanae tiale anelue hoto evinu. Anelu keu ukolikolie hoto louge nahie buluve keau ke evisi hisaliage keike nahita nova evilu.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Nahie buluveau isiviholilu hoto ke maliho. Isito isiviale Mosese halevai hoidevei tota Egubitoe tai.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Isi kateai Eloni namihai avoe, ‘Noheho dilava mole vage auna noheho uli holisi tai. Kosealemo no holoevei lohoale Mosese keu tanae tiale osioi lohoholinu.’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Kateai louito dilava mole bolomakau nahate vai abu adatela vale keho ovo havei ke hoesehavoi havulahalu.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Abu vaveve kateale vage Dilavau au ebia abuemo bamui halevege abu didi, vanie ni, bata hoesegevema. Abu vaveve kateale vage beloveta malaha moleu Bukamo ke hisaliai avoe,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Ba, di hilokage laeau loboe dilava Molokoike o eseta ebavoi tiale hoesehavoi loboe dilava mole Levani didi nahate keta ebavoi tilu.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 “Nahie buluveau tomagie valai balugata dubu mole houi Dilavau au menaka mai oveale ke abu mai valai dubu kemo mavolu. Dubu keu Dilavau Mosese haivuale ke nahateike abu houlu.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Vani mole Diosuau nahie buluve kebia ese holoevege abu valai ke ebavoi Keinani vatae tilu. Ata degomoleau subuta vata kemo uge Dilavau kebia nunuvege abu tisege nahie buluveau vata kemo ui valai keta dubu houge uale uale Deividi vani ketala velemanu.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Ige Deividi vanimo Dilavau Deividi hoesehavoge au isiviale Iselala atae Dilava keho dubu seleve houi.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Isito move Solomoni keike Dilavaho dubu seleve hounu.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Ke houito nahi hilokage Dilava ehue uale keu bae ataeau dubu houale kemo ulivebene. Beloveta moleu kemo hisaliai avoe,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 ‘Dilavau loui avoe, Otogo keu di ugulamomale telona.
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Kosealemo dalike onobenobe bahata vaevenu.’
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 “La uvu keu osiohoike vage la Dilava hoto ke evioholilu. La keau nahie buluve kebia nahate. La vani bahata Dilava Munanae Tumuho isiviholisi kabebihavoma.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Nahie buluveau beloveta bahata havege abu vatehani malelu. Subuta vani kemo beloveta keau Dilava esemu inutolotoloteu lohoveve hoto ke louge nahie buluveau kebia havei hoto ke bamuge novae vani komo la esemu ke mai atae toela ovege abu hamage hatinu.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Dilavau au menaka mai anelu ovege abu mai la buluve ovege la menaka ke maito keho isiviholisi halevalu.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Sitiveniu abuho kateale louge Diue kosive keau ke evisi avuho itumulahai monogigialu.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Ige Munana Tumuteu Sitivenimo ualemo au ehue niai Dilava ataga elehage kemo Iesuu Dilava ada inuteatave laminu.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Ige au ke elehai loui avoe, “Di elehasege otogou alavoge Atae Eseu Dilava ada inuteve laminu.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Ige abu hoto ke evisi baita kekolahai abu golema bamui isiviholilu hoto ke eviliho. Isi igaetoai tiale Sitiveni evudelu.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Evudei mai tiale o ke iae abu dabae ogo bodievei malei malaha mole Solo omisito mune malei Sitiveni hamalu.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Hamage au guliguliai loui avoe, “Di Kosive Iesu, di munana mage di hatai.”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Kateai louito au kome bokoai vata bisi baita hoai loui avoe, “Kosive, ainaho vaveveabe toela kemo ibinae toela ovelive.” Kateai louito halei hatinu. Abu kateai Sitiveni hamasege Bolou ke elehai abuho hotobe louholisito vahaehoanu.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.