Atos 17
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Halevai tilialeau Avibolisi isi Abolonia evihai tilialeau Diue dubuu Tesaloniae ualeve velehovolu.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Keabuna oleve keve tiliege Diue dubuu uale keve guligulilahagei. Iale bula abuita igaeta kebiamo Bolou tiale dubumo guliguliai Bukae Hoto dodavei ata haivenu.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Isi Bukae Hotou Kelisou lohoveve louale ke loui namigevei avoe, “Dilavana Diue ata tedaeveveve kosive ke hanavoge auna lohoniege vatehani maleime hatisi tota hovelahai. Iale di la namigevema. Diue ata tedaeveveve keike Iesu Keliso.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Kateai louge Diue ata degomole isi Dilava hoesehavomale Gilikie ata moaga isi keate ivite degomole keau hoto ke evisi Iesu ehovalu.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ige Diue ata degomoleau hoto ke evisi itumulahai tilialeau laskolo namigevege abu mole bevuevei igaetoai loholu. Lohoaleau o ke bahata aiohavoito Bolome Sailasimeho nilahai lohoaleau evievie ata mole Diesoni ke omo loholu. Keau isivialeike Bolome Sailasime elegevei havei malevei talive atae nimo otovei.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Isito nilahage uoholige abu Diesoni mai evievi ata degomoleta malevei tiale oe kosive nimo otovei baita abuho loui avoe, “Ata koeabulike o bahatala vaveve toela vama. Iale keabulike ko nahie oe loholu.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 — ausente —
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 — ausente —
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Ige Loma kosiveau louge Diesoniu evievi atahi ke ibina vai moni ovege abu iovege tilu.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Iniale vau giduige evievi ataeau Bolota Sailasita hanavege abu Beliae tiale velehovoito halevai Diue dubue tilu.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Keve tige ata kebia vaveveu Tesalonia ata kebia vaveve nahate vaholisito duaveanu. Keau hotoeabe evisi ma seleveai vani bahata Bukae Hoto dodavei isiviale hilokage Bolou loumale kena vali seleve holisi.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Vaveve katealemoike Diue ata moagaeau hoto ke evisi Iesu ehovage Gilikie ata ivite degomoleta Iesu ehovalu.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Kateige Diue ataeau Tesaloniae umale keau ke evisi hilokage Bolou Beliae tiale Dilava hoto loui ata haivenu. Ige abu ke evisi lohoaleau isiviai ata holoevei abuhi talive Bolo hamai.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Kateige evievi ataeau ke evisi Bolo melavei avuluvuta davala vavae tisege Sailasiu Timotiti oe ua.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Keau Bolo melavei tiale Atenie velehovoi mavoito hoidevei Beliae lohoho vage Bolou namigevei avoe, “Talive Timotita Sailasita namigevege abu solekai loholive komo daemo lohoi.”
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Bolou kateai louito o kemo Sailasime Timotime hemevei uime loboe dilava moagamoaga elegeveime kabebianu.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Au kebia elegevei tiale Diue dubue Diue ata isi Gilikie ata kebia haivenu. Isi tiale maketie Dilava hoto loui ata kebiata haivenu.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Kateige lulelete ata degomoleau Ebikulia hoto mai lohoale keau Sitoika hoto male kebiahi Bolo hoto kemo hoto nimolete louma. Kosealemo Bolou Iesuu hatai hovelahale ke loui namigevenu. Ige abu mole namigevei avoe, “Malaha vadeike ko au ebika mai mihatuma. Mesoho malaha keu dilava nimolete deiadaike au ke louma.”
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Kateai Bolo melavei kanisolo balugaeau umale keve tilu. Matama ke ivilike Aliobagasi. Abu Bolo mai tiale keve velehovoi avuho loui avoe, “A aike loumale hoto ke ihu loui no namigevenela.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 A hoto degomole louale keau noemo hotoe doga. Iale no isiviale aike ke ihu loui no namigevenela.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Kosealemoike abu hoto ke loulu. Ateni ata isi ata degomoleau abuhi umale keabuna vani bahata hoto mole doga loui mole haivei isiviale ke evigei.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Abu kateai louge Bolou hovelahai namigevei avoe, “Ateni malahaea, di elehage laeau dilava moagamoaga hoesegevema.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Di la o kola lohoale la loboe dilava hoesegevemale ke elehanu. Isi la batabatae golomo la loboe dilava hoesehavoi hisaliai loui kosea, ‘No hilokaholiale dilava ke no komo hoesehavoma.’ Isito la dilava hilokaholisito hoesehavomale ke dana nova loui la namigevei.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Dilava keu vata vai onobenobe vaevei avuemo otoveale keu otogoe Kosive isi vatae Kosive. Iale keu bae ataeau abu adala dubu houale kemo ulivebene.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Dilava igaeu onobenobe bahata vaevei lu ata ovealemo nahiabuna oleve kateai bae adala vale mai omisi.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Dilavau subuta ata mole igae vale kemoike ata bahataeau lohoale vata bahatamo igaegaeai ui lotilu. Isito ataeau uoholisege au abu oleve keve uveve isi vani vaesute uveve ke ovenu.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Au ke vai isiviale ataeau kaovai huhuai elike hoesehavoi. Au ke vaito nahiemo haeava holioholinu.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Iale nahiabuna vuvunevemo ui tigei. Di hoto ke igaemo la ata moleu loui avoe, ‘Nahita eseabe nahiabulike.’
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Iale nahi Dilava ese holialemo huhuihuhui nimolete va halevai. Ataeau golo, silivi, mune malei abu lulelemo loboe dilava vaeveale keau Dilava seleve holioholilu. Isito Dilava seleve keu nimolete.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Subuta ataeau vaveve kateale vage Dilavau kebia elegevei aiogeveholisito aike ata bahata namigevei avoe, ‘La vaveve toela ke halevai di ehovave.’
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Au louale keu koseanu. Au vani mole ebagemale kela au ata mole ebagemale kena bae ata bahatae vaveve kaovai abu vamale kemo ibinaeabe ovei. Iale ata keike Dilavau etuvage hovelahanu.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Atau hatisi hovelahale ke Bolou louge ata degomoleau ke evisi hehavosege degomoleau loui avoe, “Loholive tota hoto ke loumoleage no evisi.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Kateai louge Bolou halevei tinu.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Isege ata degomoleau hoto evisi abu uvu mai Iesuemo mavoi Bolo ehovalu. Iale kebiamo ata degomole abulike koea. Daioniasi (Keu Aliobagasie kanisoloe esemu). Ige keate moleike Damalisi. Ige ata degomoleta.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.