Atos 13
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Antioka ekalesia ata kebiamo kosive degomoleau ua. Degomoleau beloveta ataea. Isege degomoleau ata haivemale ataea. Iale kosive kebia iviabulike koea. Mole ivilike Banabasi. Ige malaha bukate Simioni. Ige Sailini malaha mole Lusiasi. Ige subuta Elodi omo umale ata mole Maniani. Ige Solo.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Kosive keau vani mole lovi ioholisito Kosive hoesehavosege Munanae Tumuu abuho loui avoe, “Di isiviale Banabasita Solota tabagevege abu talive di abuho lovi mole louale ke abu avuti vai.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Kateai louge abu tota lovi halevai ioholisi Dilava imihai abu ada malei Solota Banabasita tatamo otoveito hanavege abu tilu.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Munanae Tumuu Solome Banabasime malevei negotievege abu Selusia oe tiale keve bouti mai davalae nie vata mole Saibalasie tilu.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Tiliale keve velehovoi o mole Salamasi keve dobuluvisi Diue dubue Dilava hoto loui ata haivesege Dioni Makau abuhi tiale keu kebia tedaevenu.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Isi abuhi heila tilialeau o igaegae kela ata haivei o mole ivi Babosi keve velehovolu. O kemo Diue malaha mole Baliesu keu au vavevemo ata lobogevei au ebika mai loui avoe, “Dau beloveta.” Malaha ke ivi moleike Elimasi.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Iale keu vata kemo kosive mole Segiasi Bolasi keti haokanu. Kosive keu lulelete ata. Iale keu Banabasita Solota hohavege abu avue loholu. Kosealemo keu isivialeike Dilava hoto evisi.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Isito Elimasiu Solota Banabasita hoto hamanu. Kosealemo keu isiviholinu kosive keu hoto ke evisi Dilava ehomaliho.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Kateisege Munanae Tumuu Solo mai negotinu. (Kateimale vanila abu Solo ivihai avoe Bolo.) Ige au Elimasi nibi tumuai avuho lounu.
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 Loui avoe, “A keu Setene vaveve ke nahate vai vaveve dua bahata aiogevemale ata alike. A uvu kemo onobenobe toelau uge a vani bahata loboe hoto loui Dilava hoto seleve ke bamuma.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Iale Dilavana au adae vuvune mai aemo mamoge ana bae ni kedute holisi vanie ataga ke elehalivebene. A ni kena loaniege vani degomoleau uoholisege tota bae duaveai.” Kateai lousege ono mole bukateu dobai lohoale nive bamuge niveu keduage au ada hatui tai loui avoe, “Loholive di adala holisi di melavei teve.”
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Ige vatae kosive keu vaveve ke elehai vikoai au uvu mai Dilava ominu.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Vani mole Bolou au esemu holoevei abuhi bouti mai Babosi halevai vata mole Babiliae tilu. Vata keve o mole Bega keveike abu tiale velehovosege Dioni Makau halevei hoilahai tota Dielusalemae tinu.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Isege Bolou Banabasiti Bega halevai abuta Bisidia vatae tilu. Vata keve tota o mole ivi Antioka keve tiale velehovoi keve uliale bulau lohoge abu tiale Diue dubue uvue uguiavoi ua.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Uguiavosege Diue kosiveau Mosese menaka ke dodavei belovetaeau hisaliale keta dodavei ata haivege uoholisege abu Bolota Banabasita belagevei avoe, “No haokuvuia, laemo hotobeu uge louge no bahataeau evisi.”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Kateai louge Bolou hovelahai loui avoe, “La degomoleau Diue ata. Isege la degomoleau Diue ata holioholilu. Isito la bahataeau Dilava hoesehavomale di hoto evive.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 Subuta Dilavau nahie buluve kebia tabagevege valadaeabeau Egubitoe moagage Dilavau elegevei au vuvunemo vata kemo malevenu.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Ige abu tiale vagana voti (40) ke uvumo tomagie olahasege Dilavau kebia hoesegevenu.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Iniale vani mole Dilavau Keinani vata baluga kemo vata seveni (7) kebiamo ata nunuvege uoholige atave seleve keau vata ke mai avuemo ua.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 “Nahie valada keau vagana voa handele vivti (450) ke uvumo Egubitoe ui tomagie uale ke halevai Keinani vatae loholu. Iniale ke iaeike Dilavau bae kebia nalieveveve ata moaga oveniale kebia tedaevelage beloveta Samuelau bae kebia iae lohonu.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Iniale Samuela vani kemo Iselala ataeau kiniho isivilahage Dilavau Kisi mo Solo ebagemanu. Solo keu Benidiameni valadamo lohoniale vagana voti (40) ke uvumo Iselala ata kebia bevuevei nibievenu.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Iniale vagana degomoleau uoholisege Dilavau Solo halei Deividi ebagemage keu Iselalae kini holinu. Dilavau Deividi huhuai loui avoe, ‘Di ata katealeho isivianu. Di huhuige Diesi mo Deividi kena di onole louale ke vai.’
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Dilavau kateai louito au louale ke nahate vai Deividi valadamo Iesu ebagemage au Iselala ata tedaeveveve kosive holinu.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Isito Iesuu au lovi vaholisege Dioniu Iselala ata bahata haivei avoe, ‘La vaveve toela halevai babatisolahave.’
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Iniale vani mole Dioni loviu uoholiho vasege au ata namigevei avoe, ‘La huhuige ole dalike ko. Lana danike hemei uma. Ba, dau ata ke holioholisito ata keu di ehomai lohoma. Keu kosive baluga. Iale di bae velovemo velove voto iamolivebene.’
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Di haokuvuia, no degomoleau Ebalahamu valadaea. Isege no degomoleau Diue ata holioholisito Dilava hoesehavoma. Isito Dilavau nahie maleveveve hoto ke nahi bahataho lounu.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Isito ata degomoleau Dielusalemae umale keau abu kosivehi Iesu hilokaito isiviholilu ehovaliho. Isi abu bulamo belovetae hoto dodavemale kemo luleleholilu. Katealemoike abu Iesu hamage vaveveabe keu belovetae hoto mai selevetinu.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Abu Iesu vaveve toela kaovage avuemo toelabeu uoholinu. Isito abu negolahai isivialeike Bailotiu Iesu mai hamage au hatai.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Abu vaveve bahata Bukae Hotou avuemo louale ke nahate vage uoholisege ata degomoleau tiale idie domo mai gulialu.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Isito Dilavau hatihati kemo etuvage hovelahanu.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Hovelahai vani moaga au subuta au abuhi Galili isi Dielusalemae oimale kebiae lohonu. Iale ata keabulike Iselala ata haivema.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 Iale no hotoe dua keike mai la haiveho loholu.
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 Dilavau Iesu etuvage hovelahage au subuta nahie buluveho louale ke nahateu nova nahiemo velemanu. Deividiu Samusi bukamo hoto ke nahate hisaliai avoe,
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Ige Aisaiau au bukamo Dilava hoto hisaliai avoe,
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Ige Deividiu tota Samusi bukamo hisaliai avoe,
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Nahi hilokage Deividiu Dilava isivimo au esemu kebia tedaevenata hatige abu mai guliage uoholinu. Iale ata tumute keu Deividi holioholinu.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Isito ata mole igae Dilavau etuvale keu gulimo uoholisito tota hovelahanu.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 “Di haokuvuia, Iesu keike la vaveve toela bahata ulihage uoholinu.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 Iale lana la uvu mai Iesuemo mavoge auna la vaveve toela la huhulahamale ke ulihai. Kateige Dilavana laheho loui kosea, ‘Laeau di nimo duave.’ Mosese menakau bae laemo kateale valivebene.
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Katealemo huhuihuhuie dua vave. Onoilage belovetaeau subuta louale kou laemo lohoma.
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 Beloveta keau Dilava hoto hisaliai avoe,
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Bolou kateai louge uoholisege au Banabasiti halevasege ataeau namigevei avoe, “Gabie bula kemo hoidevei loholive tota hoto degomole loui no haiveve.”
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Keau kateai lougeto Bolou Banabasiti halevai tisege ata degomoleau ehovei tilu. Kebia degomoleau Diue ata seleve. Isege degomoleau Diue ata holioholisito Dilava hoesehavoma. Ige Bolou Banabasiti abuho loui avoe, “Dilavau nahie huhuevei nahie hoesegevemale ke huhulahai la evievimo negolahageve.”
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Iniale bula molemo o ke ataeau bahata lohoale isiviale Bolou Kosive hoto louge abu evisi.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Ige Diue kosiveau ata moagamoaga elegeveime Bolo maina mai isime avuho itumulahai hotove hamai avuho hotoe toela loui aiohavolu.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Kateige Bolou Banabasiti negolahai namigevei avoe, “No isiviale vasohuta Dilava hoto loui Diue ata seleve la haivei. Isito lana hoto ke kabebihavoi ukolikoliho isiviholige noeabuna la halevei Diue ata holioholiale kebia haiveho tai.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Kosiveu hoto ke nahate loui no namigevei avoe,
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Abu hoto kateale louge Diue ata holioholiale keau ke evisi vahaeholahai Kosive hoto keho isivilahalu. Ige ukolikolie hoto keho isivilahale keau evievi ata holilu.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Kateige Kosive hotou vata kemo o bahata sonumaevei tinu.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Sonumaevei tige Diue ata seleve keau oe kosive isi oe keate ivite lobogevei abuhi Bolome Banabasimeho itumulahai aiogevei nunuvege abu tilu.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Isi o ke halevai Aikoniomue taliho abu velomo gogea sesiaito halevai tilu.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Isege Antiokae evievi ataeau Munanae Tumu malealemo vahaeho balugalu.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.