Romanos 7

Jatetshi múldigaba (KOG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Gajakue, guiyaba jian izhoxa miñkuekuañ, ¿ekí miñsʉ́ñ shi na? Guiyabaki be kaldogéñ za na zʉñsanegaka niuwi axaldé.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Ekibé na, ezua munzhija asewá beñga nogeñgaki, e za axaldaldi izhogakue agatseka. Nanaldixa ishuigatshak zʉnake, guiyaba e za axaldaldakue guakaja aksanegaka niuwi axaldaldaksá guxa.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Akna munzhi asewá ishuigagá noxaldieñga axautshi guxa gualdiák guashiñki, aiki asewá naldagálde na askuildeshi atshixa akuaka. Ne asewá ishuá naldaldiák, guiyaba ekí guakaja aksanegaksánka nak axautshi gugaka. Amak gugatshak, aiki asewá naldagálde na askuildeshi atshane naldazháldixa.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Gajakue, ekíga na axañgaki guiyaba za zʉñsaneka kaldalgué, Duwe Jesú shuigatshaga e nañga shua guáñkalde zhuxañga kaldé. Ai zhinik na, guiyaba za zʉñsanegaksánka nak axautshitshi nekldazʉnaka. Akna, Duwe shuane nalgué mokue izhgatenetshi kaldahakna, e za zʉñsaneka. Ekíki Jate zʉnajañguamak jian kizhogéñ zhinik na, e za akldé akzamakga akzukuakualdiamak.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Axañki sha atshindana zʉñzeka za zʉñsaneshi izhoxañkaldoguéñ na, guiyaba jian izhogakue zʉñwashegatshak míñgaki akldé akldeñga sha atshindana zʉñzukuxa nane. Ekí zʉñzukui kutám za katshiñguakna shua guáñkalde jana, Jatek agajué izhoñkaldane.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Ne kaiga zʉnake Duwe shuigatshaga, e nañga shua zhuxañga guáñkalde nak, guiyaba za zʉñsanegaksá guane. Akze, axañki guiyaba sezhekldeja Jatek axazauwakue zʉñmeyatshak, egaba “atshakue nagatsahák sha atshikú” zʉñneshi za amak katshixa nañkalde. Ne, kaiga zʉnake Jatetshi Aldunaga Jatek axazaundana zʉñzukui, zʉñgaunegatshakna, aldunaxa zhinik abisajañ kaxazauñka naldashá.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Ekí guiyaba jian izhoxaja sha atshindana zʉñzukuxa miñmeyaldatshake, ¿guiyabaki shane ska mijañgualdí? ¡Ekíki naldazháka! Akze, sha atshaldatshak guiyabaja guana “aiki sha atsha nakldá” nakwashekuakí guashiñki, naksʉ́ñ naldaka. Ekíga na, “axautshitshi numa mijí naldakue jañguasʉ́ñze nakldá” nakwashekuakí guashiñki ake, aiki sha atshiji ne nakualdazháka nane.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Naldatshak guiyaba atsha nexaldixaja ekí atshasé guagatshak míñgaki, sha atshájañki akldé akldeñga axautshitshi numa nají naldakuegaba nakzukuapanane. Ne guiyabaja ji atshasʉ́ñze zʉñmeyakí guashiñki, guagazhámak sha atshindana zʉñzukuazháka naldashá.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Axañgaki guiyabaja sakí guaká nakualdakíñga nalgukueñki ijanagába, janshibé izhokuge nane. Ne guiyaba atsha nexaldixaja sakí jian izhogakue guaká nukaldatshak zʉnake, ake, sha atshikuge ne nakldegatshakna, Jatek agajué izhokugé, shuigakue nagatsé jiaga nakldék guane.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Akze, guiyaba amak axatshikugéñ zhinik Jate nezhokshiñga nezhokshaldixa jañguge nane ne, aija míñgaki Jatek agajué izhokuge nakldekshá guane atunuge.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Akze, sha atshindana nakzekaja “guiyaba atsha nexaldixa amak atshaldatshakna izhoshiñga nezhokshaldixa” naldagálde nuxa jian nakzukuatshak, ai guiyabak zhinikga Jatek agajué nezhokshá guane.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Guatshak Jateja naldi nauwibamak guiyaba zʉñkabajane nak janshizhe, ni nauwa shane axaldaldazhé. Ekíga na, guiyaba atsha nexaldixaki janshizhe, atshakuamak za zʉñsaneka naldashá.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Guiyaba ekí janshizhe naldatshake, ¿ejié shi Jatek agajué nezhokshaka na? Ne guiyaba aldéñgabaki Jatek agajué zʉnezhokshazháka. Akze, guiyaba atsha nexaldixa janshizheja ji atshasé nakbeyatshak akldé akldeñga ai atshindana nakzegéñ zhinik guana, sha atshaldatshak Jatek agajué izhokuge. Ekíki guiyabak zhinik na sha atsháki “shane giemi ne nakbatú” nezhgastuñshaldiamak.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Akze, guiyabaki Jatejañga ají Aldunak zhinik nauwibamak zʉñkabajanane zʉñkué. Ekí ne, nas káguba gata nuxa naugakna sha atshindana nakzeká naksanegéñ zhinik na, aitshi nashi nuxa izhokuge.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Akna nas atshikuge “sakíga ni ekí atshikú” nagajienakí. Akze, ji jian ne atshaldikue jañgualdatshak jiaga, amak atshagábaki, shane naguldiji atshasʉ́ñ nakzeká niñkauwañki atshikuge.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Ekí atshasʉ́ñ nakzeká atshaldatshakna, “Jatetshi guiyabaki janshizhe, namaklde ne nakbatú” nakldeka.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Ekí atshasʉ́ñ nakzeká atshaldatshakna, nas axaldáñ atshakí naldaldatshak, sha atshindana nakzeká nasldi izhukaga guana ekí natshishixa.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Akze, sha atshindana nakzeka izhokugakna, nají gatake ni ji janshizhe naxaldaldazhé ilzʉtunuge. Jinake naldakí. Naski janshizhe atshindana nakzegatshak jiaga, amak atshazhánaka nak.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Akze, janshizhegaba atshindana nakzegatshak jiaga, amak atshagábaki, atshasʉ́ñ nakzeká shane niñkauwañki atshál izhokuge.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Ekí sha atshasʉ́ñ nakzeká atshaldatshakna, nas axaldáñ atshakí naldaldatshak, sha atshindana nakzeká nasldi izhukaga guana ekí natshishixa nakldá.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Ekí nakna janshizhe atshindana nakzegatshak guana, sha atshindana nakzekája atshazháldikuamak nagitamakuxa ne ilzʉtuñkuge.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Akze, aldunaxa abisajañ kukanugéñ zhinik na, Jatetshi guiyaba muldetua naklduni axatshindana nakzeka.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Naldatshak jiak, ezua kamaki gatak naksanegatshak aldunake jian izhokldana nakzeká kaugakshiji nagitamakuxa. Ejié kamaki nagubiji, sha natshishatshake sha atshátshi nashi nuxa nezhokshixa.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Akna ekí iljankuge: “Wau wau wau, nas sha atshindana nakzeká Jatek agajué nezhokshazháldiamake, ¿meja aik nebesanshaldixa ne?”
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Naldatshak nauwijí Sáñkalda Duwe Jesúki zʉnekuanéñ zhinik na au shane zʉñsanekak zʉnebesansha guane nakna, Jatek “zeñ nzhakldék” akbeji ni izhokú.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.