Mateus 22
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs VC
1 Ba꞉bene Ya꞉suti eta iya꞉tulame uwi tawakaluba꞉tamo olamagilo na꞉goiya꞉,
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komo ba꞉ma ka꞉na itana. Eta Ko Gawadubuti ebeno kuhino kamena laweno poko ododiti
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 ebeno okopi ba꞉bo oelami, ebete dopamo da꞉ka꞉lami ba꞉bi tawakalubi nuwatete poko habamo komagahelema꞉. Huiyatiya iba꞉te pelamema꞉ ubiha꞉ma꞉ eda꞉huya꞉,
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 ba꞉bene ebete gala komo okopi ba kanoelame na꞉kagoi, ‘Na dopamo da꞉ka꞉lamimo, la꞉le ba꞉bi tawakalubi ba꞉ma ka꞉na gala na꞉kanikiyalama꞉la꞉, ‘Na poko ilina a꞉hiduilama꞉kamo, kau-goegoe gadigadinomo alukula꞉kamo, poko ilina hiliyonomo hiduilame a꞉wibo. Wadiyala la꞉ pelamete na꞉penahala꞉.’ ’
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 “Huiyatiya iba꞉te ba꞉be tabo ubiha꞉ma꞉ eda꞉hate ibino hiya꞉hiya꞉ okamo dito tolamiya꞉, ba꞉ma ka꞉na etate ebeno pali okamo tui ba꞉gala etate kolowami habamo tui,
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 ba꞉bene komopa꞉te Ko Gawadubuino okopi uwatete ba iduduputilame ibi ba꞉bo anakapulamiya꞉.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti konomamo maubalo ebeno alaholohopi ba꞉bo noelami, ba꞉bene puya꞉te ebeno okopi danakapulami, alaholohopa꞉te ibi kubamo alukuliti ibino haba koa꞉mo dito emadomelamiya꞉.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 “Ba꞉ba tetelo ebete ebeno okopa꞉tamo na꞉goi, ‘Naeno kuhino kamena lawe pokoeno ilina hiliyonomo a꞉hiduilama꞉kamo, huiyatiya nale dopamo da꞉ka꞉lamimo ba꞉bi tawakalubi hidohidoenoha꞉, iba꞉te pelamema꞉ na ubihinola.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 Ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ koko gabo gagagaga teta꞉mo tolamete la꞉le da꞉nulamema, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomo na꞉nikiyalama꞉la꞉ iba꞉te naeno poko baa꞉ kopenahama꞉.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Ba꞉ba tetelo okopa꞉te tolamete gabo gagagaga tetelo tawakalubi hiliyonomo ba꞉bo nuwatiya꞉, ba꞉ma ka꞉na awaepi ba꞉gala dogodogopi, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate kapimilo poko habamo pelameholete, iba꞉te baa꞉ kebe genamalo ka꞉nahuti ba꞉be ko genama gu ba꞉ dito tabui.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 “Ba꞉ba tetelo Ko Gawadubuti tawakalubino kokoto uwateholamema꞉ poko genamamo da꞉pi, ebete kapiya dubu bepumi ebete hidonomo poko kaliko pulihino podolui.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Ko Gawadubuti ebetamo na꞉goi, ‘Mabulubi, mabu keka꞉ ama꞉ hido kaliko pulihino da꞉podola?’ “Ba꞉ba tetelo ebete ebeno tabo uliti kahuiyaha꞉,
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 ba꞉bema꞉ Ko Gawadubuti ebeno hopopa꞉tamo na꞉goi, ‘Wadiyala la꞉ ebeno kokoto nato hala꞉mo matuhulamelemete du ipuwamo a꞉da꞉nate ba꞉bo na꞉nimiya꞉puya꞉la꞉. Ebete ba꞉bolo lalo ba ikilame konomamo kihima꞉ne.’”
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti kuititi tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Hibila, Godote hiliyonomo tawakalubi beka꞉lamina, huiyatiya ibi ipuwalo kapiyakapiyanomo buwatenako.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Ba꞉ba tetelo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te tolamete Ya꞉sukunu komoma꞉ ibi ipuwalo tabo da꞉nega꞉luya꞉ ibino ubi ba꞉bo nihatiya꞉, iba꞉te ebe kuba gabamo ba nemogabuimi ebete kebako tabo goelo ebe ba꞉bo kolawema꞉.
15 — ausente —
16 Ba꞉bene iba꞉te komo ibino ta꞉matalepi ba꞉gala Ko Gawadubu Helodikono kapiyuimipi atu tetelo Ya꞉sutamo oelamiya꞉. Ba꞉ba꞉te ebetamo pelamete ha꞉da amiho gabodo na꞉pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a iya꞉tawahala ama꞉ hibi lumagilata, iyo, ama꞉ tawakalubi Godokono gabo hidamo iya꞉tulamenata. Hibila, ama꞉ komopino dito ga꞉la komamo a꞉kapapamiwatala꞉ta, ba꞉gala ama꞉ tawakalubi hunu nikapa꞉mo kulamenaha꞉, ba꞉ma ka꞉na eta lumagi miya꞉palo eta lumagi ebo a꞉kalawa꞉la꞉ta.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Ba꞉bema꞉ amia꞉no ukui hawakalimiti a na꞉kiyaa꞉ma꞉, Loma tawakalubino Konomo Gawadubu Sisatamo ta꞉kese mani ikameho hidola꞉ka꞉ o kubala꞉ka꞉? A ebetamo ba꞉kikamehoma꞉ o a꞉kikamehama꞉?”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Ya꞉suti ibino ha꞉da amiho komo iya꞉tawate na꞉goiya꞉, “La꞉ ma꞉lapila netewa tawakalubilata! Mabu keka꞉ la꞉le na ha꞉da amihonamema꞉ dewagelitama?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 La꞉ mani kapiya natamo nikanama꞉la꞉.” Ba꞉bene iba꞉te kapiya mani ebetamo dikamiya꞉,
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 ebete ibi nalateda꞉liya꞉, “Ba꞉moe manilo da꞉pola꞉na, mahilo ba꞉gala holoholo pokonola꞉ka꞉?”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Konomo Gawadubu Sisakonola.” Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Sisakono ilina Sisatamo nikamehala꞉, huiyatiya Godokono ilina Godotamo nikamehala꞉.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉sukunu tabo uliti ba hanohanoho ebe miya꞉pate ba꞉ dito tolamiya꞉.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Hoe ipuwane mahila꞉haleha꞉ma꞉ da꞉ga꞉lana, ba꞉bi tawakalubi ba꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipila.Ba꞉be atu hegelalo komo iba꞉te Ya꞉sutamo pelamete
23 — ausente —
24 tabo ba꞉ma ka꞉na pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, Mosesete Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ‘Dubuti hoete kamena gugudihino da꞉miya꞉pamene, ebeno ekawiti ba꞉be hamole lawete ebeno naniwi mabuma꞉ gugudi nododilima꞉mene.’
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Aeno tawakalubi ipuwalo kapiya dubuino sa꞉ba꞉ni kuhia꞉te nemedenama꞉. Dopo guduti kamena lawete gugudi ulameheno hoiya꞉, ba꞉bene ebeno ekawiti ebeno hamole dito kalawiya꞉.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Ba꞉ba tetelo ebe ba꞉ atumu gugudi ulameheno dito kahoiya꞉, ba꞉gala eta tetedawate ba꞉ba ka꞉na ka-ewageliya꞉. Ba꞉bene ba꞉bi sa꞉ba꞉ni badininipala hiliyonomate ba꞉ba ka꞉na ha꞉lahuya꞉,
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 huiyatiya kamenate galane dito hoiya꞉.
27 And last of all the woman also died.
28 Ba꞉bema꞉ iba꞉te hoe ipuwane ka꞉ka꞉mo da꞉mahila꞉halemena꞉, ba꞉be Ko Hegelalo ba꞉be kamenate sa꞉ba꞉ni dubu ipuwalo pokono kamenama꞉ na꞉keda꞉mene, mabu ebe ibi hiliyonomate a꞉lawa꞉tepahuya꞉?”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipa꞉te la꞉eno ukuilo tawakalubino ha꞉la komoma꞉ kubamo ga꞉lanakomata, mabu la꞉ Godokono Buka tabo ba꞉gala ebeno helo iya꞉tawaha꞉.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, tawakaluba꞉te hoe ipuwane mahila꞉hale tetelo iba꞉te gala kamenakamena a꞉kapuwatehola꞉mena꞉ ba꞉gala dubu a꞉kapuwatehola꞉mena꞉, iyo, iba꞉te Godokono Hunu Haboeno nopopimo bemedehonamena꞉.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 Ba꞉be mabuma꞉ Godokono Bukate a biya꞉tua꞉mena ha꞉lahapa꞉te hoe ipuwane mahila꞉halema꞉, iyo, ebete ebeno Bukalo la꞉tamo ya꞉lo da꞉goiya꞉ ba꞉be tabo la꞉ hibilo a꞉ka꞉lamiholia꞉mata. Ba꞉be tabote ba꞉ma ka꞉na itana,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 ‘Na ba꞉ Godotela. A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, ba꞉gala Ya꞉ikoboko, iba꞉te emedena tetelo poko kadikumina na ba꞉ ba꞉betela.’ Ba꞉bema꞉ la꞉ Sa꞉diyusi kapiyuimipi, la꞉eno ukuilo na꞉kemalagidolonama ba꞉bi iniwalino ka꞉ka꞉te a꞉wibuya꞉? Ao, kawibuya꞉ha꞉, mabu ha꞉lahapa꞉te Godoko a꞉kadikuma꞉la꞉, huiyatiya puya꞉te da꞉ka꞉ka꞉halena ba꞉bi tawakalubinomate ebe badikumina.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Ba꞉ba tetelo hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉sukunu tabo uliti ebeno tabamo hanohanoholo na꞉kalakalahutiya꞉.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Ya꞉sukunu tabote Sa꞉diyusi kapiyuimipino tabo dalukulilamiya꞉, ba꞉be komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te uliti iba꞉te kapimilo ebetamo pelamiya꞉.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Ba꞉bene ibi ipuwalo eta dubu ebe Godokono Tutumu Tabo iya꞉tawanomola, ebete Ya꞉suku kuba gabamo emogabuimima꞉ ebe palateda꞉lo na꞉pegoiya꞉,
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 “Iya꞉tulamedawa, Godokono Tutumu Tabo hiliyonomo ipuwalo kebe tutumuti konomoma꞉ keda꞉na?”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Godokono Tutumu Tabo hiliyonomo ipuwalo ba꞉moe tabote ba꞉ konomoma꞉ eda꞉na, ‘Ama꞉ amia꞉no Kodawa Godoko malemalelo nemalagidolona, amia꞉no tepo ipuwanomamo, ba꞉gala amia꞉no gobogoboeno heloamo, ba꞉gala amia꞉no ukui konomamo.’
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 — ausente —
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Ba꞉gala ba꞉moe eta konomo tutumu atumu ba꞉ka-itana, ‘Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ demalagidolona, wadiyala ama꞉le ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ama꞉ tamelo demedena ba꞉be lumagi malemalelo nemalagidolona.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Hibila, Godote tawakaluba꞉tamo Moseseko ipuwado dikalamiya꞉ ba꞉gala ebeno ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi hiliyonomo Tutumu Taboeno ipuwa ba꞉ kapiyala, ba꞉moi koko tutumu netewa ipuwalo ba꞉pola꞉na.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Ba꞉bene Pa꞉lisi dubate ibino kapiyuimi ipuwalo ba pola꞉na Ya꞉suti ibi nalateda꞉liya꞉,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 “La꞉ Kelisokono komoma꞉ keba ka꞉na kemalagidolonama? Ebe pokono hogola꞉ka꞉?” Iba꞉te ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Da꞉ibidikono hogola, ebeno eyoni gugudi ipuwane komahigama꞉ne.”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉eno tabo ba꞉ hibila, ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ Da꞉ibiditi Kelisoko ebeno Kodawama꞉ da꞉ka꞉miya꞉? Iyo, ebete Godokono Gobogoboeno heloamo tabo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉,
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 — ausente —
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ ba꞉moe tabo ba emalagidolo na na꞉kiyanama꞉la꞉, Da꞉ibiditi ebeno hogo Kelisoko ebeno Kodawama꞉ ka꞉milo ebete Godokono tu hapuamo emedema꞉ goiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komote keba ka꞉na na꞉kuluhukumini?”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Ba꞉ba tetelo ibi ipuwalo eta lumagiti Ya꞉sutamo huiya tabo goema꞉ kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti tawakaluba꞉te ebe eta tabo alateda꞉ma꞉ na꞉toletolehutiya꞉.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.