Marcos 14

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Adaguila꞉ Pokoba꞉gala Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko,ibino komo tupuimima꞉ netewa hegelate ba nepola꞉na, ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te Ya꞉suku anakapumima꞉ tabo ba꞉bo ihatiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe diya lawema꞉ gabo bohowaditiya꞉.
1 Faltavam dois dias para a Festa da Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento . Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “A Poko tetelo ebe a꞉kalawa꞉ma꞉, mabu tawakaluba꞉te atamo maubahalete ago alaholohodemena꞉.”
2 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
3 Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habalo eta dubu Saimonokono genamalo baa꞉ benutiya꞉, ba꞉be dubu dopamo kuitikuita꞉goenola. Ba꞉ba tetelo kapiya kamenate pete, hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi adahete, ebete petokamidate Ya꞉sukunu watamo ba꞉bo pehaminamiya꞉, ba꞉be ihi ilinoeno mahilo ba꞉ nadala, ebeno huiya konomola.
3 Jesus estava no povoado de Betânia, sentado à mesa na casa de Simão, o Leproso. Então uma mulher chegou com um frasco feito de alabastro , cheio de perfume de nardo puro, muito caro. Ela quebrou o gargalo do frasco e derramou o perfume na cabeça de Jesus.
4 Komo tawakalubi ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te maubahalete ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo tabo ba ga꞉la na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete ba꞉moe hido nibo ihi gigilepalama꞉ da꞉midi?
4 Alguns que estavam ali ficaram zangados e disseram uns aos outros: — Que desperdício!
5 A ba꞉moe ihi kolowamima꞉ na꞉nimiditale kapiya gogoeno oko huiya mani buwatena꞉, ba꞉bene ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito bikalameholena꞉.” Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be kamena ba꞉bo kiyahamiya꞉.
5 Esse perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentas moedas de prata , que poderiam ser dadas aos pobres. Eles criticavam a mulher com dureza,
6 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ebe na꞉miya꞉pala꞉! Badama꞉ ka꞉kiyahamiutama? Ebete natamo hidonomo komo bododi.
6 mas Jesus disse:
7 La꞉ numa꞉la꞉, awaepa꞉te tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉go bemedehonamena꞉, la꞉eno ubi tetelo iba꞉tamo malemale ilina ba꞉bo nikalamenakuya꞉la꞉, huiyatiya na emedena tetelo la꞉go a꞉kemedenamo, tete tatalila nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata.
7 Pois os pobres estarão sempre com vocês, e, em qualquer ocasião que vocês quiserem, poderão ajudá-los. Mas eu não estarei sempre com vocês.
8 Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉moe kamenate natamo hido komo bododi, eta kuba kitanaha꞉. Nale hoeha꞉ tetelo ebete naeno ape bobamo ihatema꞉ gabo bihiduimi, iyo, ba꞉be komo ba emalagidolo ebete naeno apa꞉mo hido nibo ihi ba꞉bema꞉ hamina.
8 Ela fez tudo o que pôde, pois antes da minha morte veio perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
9 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo hopamo Godokono Hido Tabo datanakomena꞉, iba꞉te ba꞉moe kamenate dododi ba꞉be komo emalagidololo ba꞉nolamagiminakomena꞉.”
9 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
10 Ba꞉bene Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo Keliyotanapi Yudasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉tamo tote, nopo ba꞉bo netamotiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.
10 Judas Iscariotes, que era um dos doze discípulos, foi falar com os chefes dos sacerdotes para combinar como entregaria Jesus a eles.
11 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be komo uliti kalakalahalo tabo ba꞉bo ihatiya꞉ ebetamo mani kikamema꞉, ba꞉bema꞉ Yudasiti iba꞉godone tote gabo ba꞉bo nohowadiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.
11 Quando ouviram o que ele disse, eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele. Assim Judas começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus.
12 Yunapino ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te hiliyonomo gogolo Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko naha da꞉tupuiminakui, ba꞉be dopo hegelalo Adaguila꞉ Pokoma꞉ iba꞉te sipi-goegoe hegehege balukulinakuya꞉. Ba꞉be komo ba emalagidolo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “A tolamete Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina kebolo na꞉ka꞉nihiduilamema꞉, ale ama꞉go kapimilo konahama꞉?”
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , em que os judeus matavam carneirinhos para comemorarem a Páscoa , os discípulos perguntaram a Jesus: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da Páscoa para o senhor?
13 Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapi netewa ba oelame iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ko habamo na꞉toala꞉, ba꞉bene beya dagahita ba꞉be dubuti la꞉go da꞉palugamene, la꞉le ebe ba꞉bo na꞉ta꞉matuya꞉la꞉.
13 Então Jesus enviou dois discípulos com a seguinte ordem:
14 Ebete kebe genamamo da꞉nodolomene, la꞉ ba꞉be genama namutudawatamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate goe, genama keka꞉ nale naeno ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉?’
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre manda perguntar: “Onde fica a sala em que eu e os meus discípulos vamos comer o jantar da Páscoa?”
15 Ba꞉ba tetelo ebete genama guamo la꞉ komagatalema꞉na꞉ta, hunu genamalo haba ko bitana, ya꞉lo a꞉hiduima꞉ka. La꞉ ba꞉bolo aeno naha ilina na꞉nihiduilamiya꞉la꞉.”
15 Então ele mostrará a vocês no andar de cima uma sala grande, mobiliada e arrumada para o jantar. Preparem ali tudo para nós.
16 Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi netewapa꞉te ko habamo nuluhukuti, Ya꞉suti kebe komoma꞉ ka꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te ba꞉bi komo nulamete Adaguila꞉ Poko ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉.
16 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
17 Ba꞉bema꞉ da꞉duniya꞉ Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapa꞉go ba꞉be genamamo na꞉pelameniya꞉.
17 Quando anoiteceu, Jesus chegou com os doze discípulos.
18 Iba꞉te ahidinate baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti na꞉goeniya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ ipuwalo etate na anakapunamepi kowalubilima꞉ne na lawenema꞉.”
18 Enquanto estavam à mesa, no meio do jantar, ele disse:
19 Ba꞉ba tetelo iba꞉te tepo menemenema꞉ ba eda꞉hana, Ya꞉sutamo etate goenakui, etate goenakui, “Nalela꞉ka꞉?”
19 Eles ficaram tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu, está?
20 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ 12 ta꞉matapi ipuwalo baa꞉ kalila꞉mo nago kokoto dadutimini, ba꞉be ba꞉be lumagila.
20 Jesus respondeu:
21 Iyo, ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be lumagiti kuba huiya konomo kolawema꞉ne. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be dubu ebeno menokote ebe alahimiha꞉ma꞉ eda꞉ ba꞉ wadiyala!”
21 Pois o
22 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goenate ba꞉bo wakamihoniya꞉, ba꞉bema꞉ ebete iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ nuwata꞉la꞉, ba꞉moe ba꞉ naeno apela.”
22 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
23 Ba꞉bene ebete kalili kalawenate Godotamo kalakala tabo goenate iba꞉tamo ba ikalamena, ibi hiliyonomate ba꞉bo nihoniya꞉.
23 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, e todos beberam do vinho.
24 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina, iyo, ba꞉moe hawiti komo hiliyonomo tawakalubi owalubilima꞉ koka꞉ka꞉la꞉ma꞉ne.
24 Então Jesus disse:
25 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo na uli gao beya galane tetelo ba꞉bo koninima꞉nemo.”
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
26 Ba꞉bene iba꞉te Godoko adikumino ohale kapiya alapihonate, Olibi Kehakeha Hunu Hakamo kotolamenama꞉ genamane ba꞉ dito ikuliniya꞉.
26 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
27 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ hiliyonomate na komiya꞉panema꞉nemata, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, ‘Godote sipi-goegoe ulamedawa danakapumimini, ba꞉ba tetelo sipi-goegoa꞉te hiya꞉hiya꞉ kalahutihoma꞉na꞉.’
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Huiyatiya Godote na hoene gala da꞉kadipanatenemene, na Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉nemo. La꞉le na ba꞉bolo kopunamema꞉nemata.”
28 Mas, depois que eu for ressuscitado, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ibi hiliyonomate hoe tolemelo dalahutihomena꞉, huiyatiya nale ama꞉ a꞉kamiya꞉pamata!”
29 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem!
30 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo dulu kakabate netewa teta꞉mo goehoheno, ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.”
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Huiyatiya Pitate ibulunomolo gala na꞉kagoeniya꞉, “Na ama꞉go da꞉nehoemo, nale ama꞉ iya꞉tawaha꞉ma꞉ a꞉kagaa꞉mo!” Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ba꞉ atu tabo bekaga꞉laniya꞉.
31 Mas Pedro repetia com insistência: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
32 Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te ko habane ikulinate eta tatali hopamo tolameniya꞉, ba꞉be hopoeno mahilo Getasemanila. Ya꞉suti ba꞉bolo iba꞉tamo na꞉negoeniya꞉, “La꞉ ba꞉malo na꞉pola꞉nala꞉. Na ba꞉moe tatalia꞉mo tomo Godotamo toetoe tabo konolamagima꞉.”
32 Jesus e os discípulos foram a um lugar chamado Getsêmani. E Jesus lhes disse:
33 Ba꞉ba tetelo ebete Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala Yoneko, ibi baleta toetoe tabo ga꞉la baha꞉mo magataleniya꞉, ba꞉bene tepo menemene komo ba꞉gala ukui temeteme komo ebetamo konomamo ba꞉bo pelameniya꞉.
33 Então Jesus foi, levando consigo Pedro, Tiago e João. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
34 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na tepo temeteme konomamo iya꞉tawanamo, ba꞉mako tepo temeteme na anakapuname huiyala. La꞉le na mabuma꞉ ba꞉malo uliholo na꞉pola꞉nala꞉.”
34 e disse a eles:
35 Ba꞉bene ebete nanekela꞉mo tonate ebeno ape hakamo nihatenate Godotamo ba꞉bo netoetoeniya꞉, gabote da꞉modobomene ba꞉ba teteno temetemete ebe komiya꞉pama꞉.
35 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e pediu a Deus que, se possível, afastasse dele aquela hora de sofrimento.
36 Ebete na꞉goeniya꞉, “Iya꞉, Nabiwi! Hiliyonomo komokomo ododilima꞉ ama꞉godolo helo bitana, ba꞉bema꞉ ama꞉ ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.”
36 Ele orava assim:
37 Ba꞉bene ebete ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ lahanalo pulamenate Pitatamo na꞉pegoeniya꞉, “Saimono, la꞉ badama꞉ ka꞉lahonama? Mabu keka꞉ la꞉le na mabuma꞉ tete nanekelelo uliho modoboha꞉ma꞉ deda꞉hanama.”
37 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
38 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Godotamo uliholo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata. La꞉eno tepo ipuwalo hido komo ododima꞉ ubila, huiyatiya la꞉godolo ododi helo puliyala.”
38 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
39 Ba꞉bene Ya꞉suti gala katonate, ebete dopamo Godotamo toetoe tabo keba ka꞉na ka꞉nolamaginiya꞉, ebete ba꞉ atumu kanolamaginiya꞉,
39 Jesus foi outra vez e orou, dizendo as mesmas palavras.
40 ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo gala da꞉kapeniya꞉ lahanalo kapulameniya꞉. Ba꞉ba tetelo ibino baiditi menemenenomoma꞉ eda꞉halameniya꞉, ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te hilopago ebetamo ga꞉la tabo nipo ohowadiniya꞉.
40 Em seguida, voltou ao lugar onde os discípulos estavam e os encontrou de novo dormindo. Eles estavam com muito sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos. E não sabiam o que responder a Jesus.
41 Ba꞉bene ebete gala katonate netewa-kapiya tetelo Godotamo netoetoenate da꞉kapeniya꞉ iba꞉tamo na꞉pegoeniya꞉, “La꞉ hawela amiholo gala badama꞉ ka꞉kalahonama? Ba꞉ba꞉la, tete ba꞉ a꞉pe, kubapa꞉te Tawakalubino Naniwi ibino kokotamo ba꞉ na꞉lawa꞉.
41 Quando voltou pela terceira vez, Jesus perguntou:
42 Iyo, la꞉ na꞉pakaminala꞉, a ba꞉ na꞉tolamema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kokotamo ihatenedawate ba꞉ na꞉pe!”
42 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
43 Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena ba꞉ba tetenomolo Yudasiti peniya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala. Ba꞉bene eba꞉go dubu hiliyonomate ibino alaholoho gili ba꞉gala kukago da꞉pelameniya꞉, ba꞉bi dubu ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te da꞉poelameniya꞉ ba꞉bi dubula.
43 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes, pelos mestres da Lei e pelos líderes judeus.
44 Ba꞉ hibila, Yudasiti ibi ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goelameniya꞉, “Nale daboetehomo, ba꞉be ba꞉be lumagila. La꞉ ebe tiyonomo lawete hidamo na꞉magatuya꞉la꞉.”
44 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam e levem bem seguro o homem que eu beijar, pois é ele.”
45 Ba꞉bene Yudasiti penate Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe na꞉negoemeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ba aboetehona,
45 Logo que chegou perto de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 komo dubate Ya꞉suku ibino kokotamo kodakodanomolo ba꞉bo laweniya꞉.
46 Então eles pegaram Jesus e o prenderam.
47 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo eta dubuti ebeno alaholo gili magubutinate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate, galo hapu ba꞉bo mapitamidameniya꞉.
47 Mas um dos que estavam ali tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
48 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? Mabu keka꞉ la꞉le alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago na lawenema꞉ da꞉pelamema?
48 Então Jesus disse para aquela gente:
49 Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo la꞉go ba luta tawakalubi diya꞉tulamenatimo, la꞉le na ba꞉bolo kalaweneha꞉, huiyatiya ba꞉moi komate ba꞉ ikuliha Godokono Buka tabo komate hibima꞉ keda꞉hama꞉.”
49 Eu estava com vocês todos os dias, ensinando no pátio do Templo, e vocês não me prenderam. Mas isso está acontecendo para se cumprir o que as
50 Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi hiliyonomate ebe miya꞉panate dito alahutihoniya꞉.
50 Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
51 Ba꞉bolo eta uli ape dubuti na꞉la꞉nuya꞉, ebete dopamo hido keyakeya kalikonomo pulinate Ya꞉suku ta꞉matapa꞉go ba꞉bamo da꞉puluhukuniya꞉, ba꞉bema꞉ komo dubate ubila ebe kolawenama꞉,
51 Um jovem, enrolado num lençol, seguia Jesus. Alguns tentaram prendê-lo,
52 huiyatiya ebete ebeno kaliko miya꞉panate kikipuiyanomo atumu dito kalahula꞉niya꞉.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genamamo ba꞉ dito magataniya꞉. Iba꞉te ebe ba꞉be genamamo magatanaheno dopamo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino komo watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, ibi hiliyonomate pelamenate ba꞉bo pekapiyaniya꞉.
53 Em seguida, levaram Jesus até a casa do Grande Sacerdote , onde estavam reunidos os chefes dos sacerdotes, alguns líderes dos judeus e alguns mestres da Lei.
54 Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉suku muhuludopone ba ta꞉matana, ebete Hununomo Watodawoeno genama kala ipuwamo na꞉pa꞉ganate ebete lawamepa꞉go koelo ba꞉bo nigiga꞉niya꞉.
54 Pedro seguiu Jesus de longe e entrou no pátio da casa do Grande Sacerdote. Ele sentou-se perto do fogo, com os guardas, para se esquentar.
55 Ba꞉bene Hununomo Watodawa ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu hiliyonomate tabo ga꞉lapi boholeniya꞉, Ya꞉sukunu kuba oholemenate ebe kanakapumima꞉. Huiyatiya iba꞉te ebeno eta kuba kuminiya꞉ha꞉,
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando encontrar alguma acusação contra Jesus a fim de o condenarem à morte. Mas não conseguiram nenhuma.
56 iyo, hiliyonomo tabo ga꞉lapa꞉te ebeno komoma꞉ ha꞉da ba amihohona, hiya꞉hiya꞉ tabo da꞉ga꞉laniya꞉ ibino tabote huiyatiya kapiyama꞉ keda꞉haniya꞉ha꞉.
56 Muitos diziam mentiras contra ele, mas as suas histórias não combinavam umas com as outras.
57 Ba꞉bene komopa꞉te mahila꞉hanate Ya꞉sukunu komoma꞉ ha꞉da ba amihohona, iba꞉te ba꞉ma ka꞉na ga꞉laniya꞉,
57 Alguns se levantaram e acusaram Jesus com mentiras. Eles diziam:
58 “Ebete tabo da꞉goiti ale ba꞉ma ka꞉na ulitima꞉, ‘Ba꞉moe Godokono Genama tawakaluba꞉te kokotamo detiya꞉, nale anabulimiti netewa-kapiya hegelalo eta genama gala kaketema꞉nemo, ba꞉bako genama komo tawakaluba꞉te ete modoboha꞉.’”
58 — Nós ouvimos quando ele disse: “Vou destruir este Templo que foi construído por seres humanos e, em três dias, levantarei outro que não será construído por seres humanos.”
59 Huiyatiya dopo ha꞉da amihopi keba ka꞉nala꞉ka꞉, ba꞉moi uli tabo ga꞉lapi ba꞉ ba꞉ba ka꞉nala, iba꞉te ibino tabo ga꞉la ipuwalo Ya꞉sukunu komoma꞉ ukui kapiyama꞉ keda꞉haniya꞉ha꞉.
59 Mesmo assim as suas histórias não combinavam umas com as outras.
60 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate ibi ipuwalo mahiganate Ya꞉suku nalateda꞉niya꞉, “Ama꞉ tabo goeha꞉ma꞉ badama꞉ kedeona? Ba꞉moi dubate ama꞉ mabuma꞉ da꞉ga꞉lana keba ka꞉nala꞉ka꞉?”
60 Aí o Grande Sacerdote se levantou no meio de todos e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender dessa acusação?
61 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti tabo goeheno dito la꞉nuya꞉, ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ebe gala na꞉kalateda꞉niya꞉, “Godoko tawakaluba꞉te dadikumina, ama꞉ ba꞉ ebeno Gudu Kelisotela꞉ka꞉?”
61 Mas Jesus ficou calado e não respondeu nada. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Você é o
62 Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “Na ba꞉ ba꞉betela. Ba꞉bene la꞉le na Tawakalubino Naniwi aeno Helodawa Godokono tu hapulu lutalo kunamema꞉nemata, iyo, galane na Hunu Habane hawai ipuwado kopehawakalama꞉nemo!”
62 Jesus respondeu:
63 Ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ba꞉be tabo ulinate, ebeno konomo mauba komo kohawakaliminama꞉ ebete da꞉puliniya꞉ ba꞉be kaliko anagiya꞉midalenate na꞉goeniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola!
63 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Não precisamos mais de testemunhas!
64 Ebete ha꞉kiya kubanomo tabo da꞉goe la꞉ ba꞉ ulihomata, mabu ebete na꞉goe, ‘Na ba꞉gala Godoko, a ba꞉ kapiyala!’ Ba꞉bema꞉ ebeno komoma꞉ la꞉eno ubi keba ka꞉nala꞉ka꞉?” Ba꞉bene ibi hiliyonomate Ya꞉sukunu komo ba anagiya꞉midamena ebe anakapumima꞉ ba꞉bo ga꞉laniya꞉.
64 Vocês ouviram esta blasfêmia contra Deus! Então, o que resolvem? Todos estavam contra Jesus e aí o condenaram à morte.
65 Ba꞉ba tetelo komo iba꞉te Ya꞉sutamo kowe mehoholenate, ebeno holoholo mula꞉menate ba anagalimihona na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawama꞉ hibilo deda꞉na, ama꞉ na꞉gaa꞉ puya꞉te kanagalimihotana!” ba꞉bene lawamepi dubate ebe lawenate kokotamo ba꞉bo anagalimihoniya꞉.
65 Então alguns começaram a cuspir nele. Cobriam o rosto dele, davam bofetadas nele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe! E também os guardas o pegaram e lhe deram bofetadas.
66 Ba꞉ba tetelo Pitate ba꞉be genamoeno kala ipuwalo ebeno apete kotanotanonama꞉ koelo lutiya꞉. Ba꞉bene Hununomo Watodawoeno oko bohelete penate, Pitako hidamo pumihonate ebe na꞉pikiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ba꞉moe Nasaletenapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nama꞉ta!”
66 Pedro ainda estava lá embaixo no pátio, quando apareceu uma das empregadas do Grande Sacerdote .
67 — ausente —
67 Ela viu Pedro se esquentando perto do fogo, olhou bem para ele e disse: — Você também estava com Jesus de Nazaré.
68 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Ao, na ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉. Ama꞉le da꞉goena ba꞉be tabo na kemalagidolonaha꞉.” Ba꞉bene ebete kala imi gigihamo da꞉toniya꞉, ba꞉ba tetelo kakabate na꞉goehoniya꞉.
68 Mas ele negou, dizendo: — Eu não o conheço. Não sei do que é que você está falando. E saiu para o corredor. Naquele momento, o galo cantou.
69 Ba꞉bene oko bohelete ebe uminate, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi gala na꞉kakiyalameniya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagila!”
69 Quando a empregada viu Pedro ali, começou a dizer aos que estavam perto: — Este homem é um deles.
70 huiyatiya Pitate ba꞉ atu iya꞉tawaha꞉ tabo bekagoeniya꞉. Ba꞉bene ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate Pitako gala na꞉kakiyameniya꞉, “Hibila! Ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagilata, mabu ama꞉ Ga꞉lili hoponapilata.”
70 Mas ele negou outra vez. Pouco depois, as pessoas que estavam ali disseram de novo a Pedro: — Não há dúvida de que você é um deles, pois você também é da Galileia.
71 Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Godokono dopo hapulu utiti na꞉goemo, nale hibi tabo goeheno ebete na kanagalinamema꞉ne! La꞉le kebe lumagima꞉ da꞉ga꞉lanama, na ebe iya꞉tawaha꞉!”
71 Aí Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem de quem vocês estão falando! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade!
72 Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo kakabate goeho netewa tetema꞉ deda꞉meniya꞉, Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Kakabate netewa teta꞉mo goehoheno, ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” Ba꞉bene Pitate ibulunomo ba꞉bo ihiniya꞉.
72 Naquele instante o galo cantou pela segunda vez, e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro caiu em si e começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.