Marcos 10
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NAA
1 Ba꞉bene Ya꞉suti Ga꞉lili hopo miya꞉pate Yudiya hopodo petote Yodane Tuli hapuamo dito nuluhukuya꞉. Ba꞉ba tetelo tawakalubi hiliyonomate ebetamo gala da꞉kapelamiya꞉, ba꞉bene ebete ibi gala na꞉ka-iya꞉tulamiya꞉ mabu ebeno ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala.
1 Saindo dali, Jesus foi para o território da Judeia e para além do Jordão. E outra vez as multidões se reuniram junto a ele, e, de novo, ele as ensinava, segundo o seu costume.
2 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te pelamete, Ya꞉suku kuba gabamo kopemogabuimima꞉ ebe na꞉palatediya꞉, “Dubuti ebeno kamena dibukimini, Godokono Tutumu Tabo ba꞉kadikamidalemene?”
2 E, aproximando-se alguns fariseus, o puseram à prova, perguntando: — É lícito ao marido repudiar a sua mulher?
3 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mosesete la꞉ bada tutumu tabo ka꞉goelamitiya꞉la?”
3 Jesus respondeu:
4 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Dubuti ebeno kamena ibukima꞉ Mosesete gabo atamo ba꞉ma ka꞉na hiduimiya꞉, dubuti ebeno ubi dihatemene, ebete kamena ibuki pepa ododiti ebetamo dito kikamema꞉ne.”
4 Eles disseram: — Moisés permitiu escrever uma carta de divórcio e repudiar.
5 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Mabu la꞉eno tepo ipuwa kodakoda hibinomola, Mosesete kamena ibuki tabo Godokono Bukamo ba꞉bema꞉ ihatiya꞉.
5 Mas Jesus lhes disse:
6 Huiyatiya numa꞉la꞉, dopamo Godote ba꞉moe hopo dododiya꞉, ba꞉ba tetelo ebete dubu kamena bododiliya꞉.
6 Porém, desde o princípio da criação, Deus os fez homem e mulher.
7 Ba꞉moe mabuma꞉ dubuti ebeno nabiwi ba꞉gala menoko miya꞉palete ebeno kamenago kapiya bahilo kemedema꞉na꞉,
7 “Por isso o homem deixará o seu pai e a sua mãe e se unirá à sua mulher,
8 ba꞉bene ibi netewapa꞉te kapiyama꞉ eda꞉te gala hiya꞉ma꞉ a꞉keda꞉mena꞉. Iyo, ibi ba꞉ kapiyanomola.
8 tornando-se os dois uma só carne.” De modo que já não são mais dois, porém uma só carne.
9 Numa꞉la꞉, Godote ibi netewapi kapiyama꞉ a꞉midiliya꞉, ba꞉bema꞉ lumagiti ibi hiya꞉ma꞉ midili modoboha꞉.”
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus ajuntou.
10 Galane genama gulu Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be taboeno ipuwama꞉ ebe da꞉nalatediya꞉,
10 Em casa, os discípulos voltaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 ebete iba꞉tamo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Kebe lumagiti ebeno kamena ibukiti eta kamena da꞉lawemene, ebete Godokono holoholo hapulu ba꞉be kamena pilolo kolawema꞉ne,
11 E Jesus lhes disse:
12 ba꞉gala kebe kamenate ebeno dubu ibukiti eta dubu da꞉lawemene, ebete ba꞉be dubu atumu pilolo kolawema꞉ne.”
12 E, se ela repudiar o seu marido e casar com outro, comete adultério.
13 Ba꞉bene komo tawakaluba꞉te ibino gugudi Ya꞉sutamo na꞉magataliya꞉, ebete iba꞉tamo kokoto ba emowatilame Godoko kogoemema꞉ ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉. Huiyatiya ebe ta꞉matapa꞉te ba꞉bi tawakalubi ba kiyahalame ibi da꞉duhilamiya꞉,
13 Então trouxeram algumas crianças a Jesus para que as abençoasse, mas os discípulos os repreendiam.
14 Ya꞉suti ibino ododi komo umiti iba꞉tamo maubalo na꞉goiya꞉, “Gugudi natamo pelame wadiyala. Akaduhilama꞉la꞉, mabu ba꞉mako tawakaluba꞉te Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be habamo kona꞉pa꞉la꞉hama꞉na꞉.
14 Jesus, porém, vendo isto, indignou-se e disse-lhes:
15 Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti gudu deha꞉poto huiyamo aeno Ko Gawadubu Godoko laweheno, ba꞉be lumagiti ebeno Kalakala Habamo a꞉kana꞉pa꞉gamene.”
15 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
16 Ba꞉bene Ya꞉suti guguda꞉tamo kokoto ba emowatilame Godoko ba꞉bo goemiya꞉, ebete ibi hidamo kowalubilinama꞉.
16 Então, tomando as crianças nos braços e impondo-lhes as mãos, as abençoava.
17 Ba꞉bene Ya꞉suti mahigate gabodo ba tuta, eta dubuti ebetamo nipuligate pupamo nemedete ebe na꞉goemiya꞉, “Hido Iya꞉tulamedawa, na bada komo ododiti wiboha꞉ ka꞉ka꞉ ebo na꞉ka꞉lawemo?”
17 Pondo-se Jesus a caminho, um homem correu ao seu encontro e, ajoelhando-se diante dele, perguntou-lhe: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
18 Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉le na hidodawama꞉ badama꞉ ka꞉ka꞉nama꞉wa? Eta hidodawa puliyala, Godoko kapiyate hidodawanomola.
18 Jesus respondeu:
19 Ama꞉ Godokono Tutumu Tabo iya꞉tawala. Lumagi akanakapuma꞉la꞉, eta lumagino kamena pilolo akalawa꞉la꞉, ilina pilolo akuwata꞉la꞉, eta lumagino komoma꞉ ha꞉da tabo akolamaga꞉la꞉, lumagino ilina ha꞉da gabodo akuwata꞉la꞉, ba꞉gala amia꞉no nabiwi menoko ibino tabamo na꞉papamiwatanakuya꞉.”
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não furte, não dê falso testemunho, não defraude ninguém, honre o seu pai e a sua mãe.”
20 Huiyatiya ebete Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na deha꞉poto tetene tupuimiti ba꞉moi hiliyonomo tutumu kodakodalo uwatete eta kapiya kadikanaliya꞉ha꞉.”
20 Então o homem respondeu: — Mestre, tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
21 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe uminate malemaletelo ebe na꞉goemiya꞉, “Kapiya komote ama꞉godolo kamodobonaha꞉. Wadiyala ama꞉ tote, komopa꞉te amia꞉no ilina hiliyonomo mana꞉mo uwatehomete, ama꞉le ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito na꞉nikalamehola꞉. Ba꞉ba tetelo ama꞉ gala kapete na na꞉ta꞉maheniya꞉, ba꞉bene amia꞉no ilina hiliyonomate Godokono Hunu Habalo konepola꞉nama꞉na꞉.”
21 E Jesus, olhando para ele com amor, disse:
22 Ebete ba꞉be taboma꞉ dopo menemenenomoma꞉ eda꞉te tepo menemena꞉go dito tuya꞉, mabu ebe ilina dogodogodawanomola.
22 Ele, porém, contrariado com esta palavra, retirou-se triste, porque era dono de muitas propriedades.
23 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ulameholelo na꞉goelamiya꞉, “Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ilina hiliyonomagopa꞉te ba꞉be habamo na꞉pa꞉la꞉hama꞉ kodakodanomola!”
23 Então Jesus, olhando ao redor, disse aos seus discípulos:
24 Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ebeno taboma꞉ na꞉hanohanohutiya꞉, ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Naeno ekaka꞉la꞉, Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, tawakaluba꞉te ba꞉be habamo na꞉pa꞉la꞉hama꞉ kodakodanomola!
24 Os discípulos estranharam estas palavras, mas Jesus insistiu em dizer-lhes:
25 Numa꞉la꞉, ka꞉molo-goetekaliko akohomehoeno ola gugudu nilupiga kodakodama꞉ eda꞉na, gabohenola. Ba꞉ atumu ilina hiliyonomagodawate Godokono Ko Gawadubu habamo na꞉pa꞉ga kodakodanomola, gabote hibinomolo a꞉kitanamene.”
25 É mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Ba꞉bene iba꞉te konomamo la꞉wa꞉hate ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo na꞉ga꞉lutiya꞉, “Ya꞉suti da꞉goe ba꞉be tabote hibima꞉ deda꞉na, puya꞉te modobola꞉ka꞉ Godote ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamema꞉?”
26 Eles ficaram muito admirados, dizendo entre si: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 Ya꞉suti ibi ulamenate na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉te ha꞉kiya ibino ka꞉ka꞉ mula꞉le modoboha꞉, huiyatiya Godoko kapiyate modobola mabu ebegodolo helo bitana hiliyonomo komokomo ododilima꞉.”
27 Jesus, olhando para eles, disse:
28 Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ numa꞉, a ilina hiliyonomo miya꞉palete ama꞉ na꞉ta꞉mahenata.”
28 Então Pedro começou a dizer-lhe: — Eis que nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 Ya꞉suti iba꞉tamo gala na꞉kagoiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, kebe lumagiti ebeno genama, o ebeno nani nanikokubi ekaki, o ebeno menokobi nabi gugudi ba꞉gala ebeno hopo, ebete na mabuma꞉ ba꞉gala Godokono Hido Tabo olamagima꞉ ba꞉bi komo da꞉miya꞉palemene,
29 Jesus respondeu:
30 ebete ba꞉ma tetelo hiliyonomo genama, nani, nanikokubi, ekaki, menokobi, gugudi, ba꞉gala hopo konomo gala kakuwatema꞉ne. Ba꞉gala ba꞉be atu tetelo tawakaluba꞉te temeteme komo ebetamo kikamehoma꞉na꞉, huiyatiya galane nale ebetamo wiboha꞉ ka꞉ka꞉ kikamema꞉nemo.
30 que não receba, já no presente, cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e campos, com perseguições; e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Iyo, ba꞉ hibila, ka꞉lo dopopi hiliyonomo da꞉pola꞉na, iba꞉te galane galapima꞉ keda꞉hama꞉na꞉, ba꞉gala ka꞉lo galapi da꞉pola꞉na, iba꞉te galane dopopima꞉ keda꞉hama꞉na꞉.”
31 Porém muitos primeiros serão últimos, e os últimos serão primeiros.
32 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Yelusalema ko habamo ba tolamita, ebete ibi dopalamete tutiya꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapa꞉te ukui bilibilinomoma꞉ eda꞉hutiya꞉, ba꞉gala kebe tawakaluba꞉te ibino gala hapuni da꞉pelamitiya꞉ iba꞉te atumu na꞉katoletolehutiya꞉. Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapi uwatete, ebetamo da꞉pikulimina꞉ ba꞉bi temeteme komoma꞉ ibi ba iya꞉tulame na꞉goiya꞉,
32 Estavam a caminho, subindo para Jerusalém, e Jesus ia adiante dos seus discípulos. Estes se admiravam e o seguiam tomados de apreensões. E Jesus, chamando outra vez os doze para um lado, começou a revelar-lhes as coisas que deviam acontecer com ele, dizendo:
33 “La꞉ nulia꞉la꞉, a Yelusalemamo tolamitama꞉. Ba꞉bolo Godote Tawakalubino Naniwi tawakaluba꞉tamo kikalamema꞉ne, ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te ebe anakapumima꞉ ga꞉late Yuha꞉pa꞉tamo ba꞉bo kikalamema꞉na꞉.
33 — Eis que subimos para Jerusalém, e o Filho do Homem será entregue aos principais sacerdotes e aos escribas. Eles vão condená-lo à morte e entregá-lo aos gentios.
34 Ba꞉bene ba꞉ba꞉te ebe iya꞉da꞉tete, ebetamo kowe mehoholete, giya꞉pa꞉pa꞉mo ebe a꞉na꞉miga꞉titi kanakapumima꞉na꞉, huiyatiya ebete netewa-kapiya hegelalo hoene gala kakamahigama꞉ne.”
34 Vão zombar dele, cuspir nele, açoitá-lo e matá-lo; mas, depois de três dias, ressuscitará.
35 Ba꞉bene Sebedikono gugudi Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko iba꞉te pete Ya꞉sutamo na꞉pega꞉luya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a ubila ale ama꞉ bada komoma꞉ da꞉ga꞉lamemena꞉, nikaa꞉miya꞉.”
35 Então se aproximaram dele Tiago e João, filhos de Zebedeu, dizendo: — Mestre, queremos que o senhor nos conceda o que vamos pedir.
36 Ya꞉suti ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ bada komo ubila꞉ka꞉ nale la꞉tamo ikalamema꞉?”
36 E Jesus lhes perguntou:
37 Iba꞉te tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ama꞉le Ko Gawadubuma꞉ deda꞉mena꞉, a ubila ama꞉le da꞉goemena꞉ etate amia꞉no tu hapulu ba꞉gala etate pele hapulu amia꞉no konomo alo ipuwalo kolumutitama꞉.”
37 Eles responderam: — Permite-nos que, na sua glória, nos assentemos um à sua direita e o outro à sua esquerda.
38 Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉le na hido ukuia꞉mo kaga꞉lanamitaha꞉. La꞉ modobola꞉ka꞉ nale da꞉nimo ba꞉be temeteme kalila꞉mo niho? La꞉ modobola꞉ka꞉ Godote na hoe komamo dadunatenemene ba꞉be komamo la꞉ wadulatele?”
38 Mas Jesus lhes disse:
39 Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “A modobola.” Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale da꞉nimo galane tetelo la꞉ ba꞉ atumu ba꞉be kalila꞉mo nihote temeteme bulihonakomata, ba꞉gala Godote na dadunatenemene ba꞉be hoe komamo la꞉ kowadulatelema꞉na꞉ta.
39 Eles responderam: — Podemos. Então Jesus lhes disse:
40 Huiyatiya naeno tu hapuamo ba꞉gala pele hapuamo ahidi komoma꞉ nale a꞉kagaa꞉mo. Godote puya꞉tamo da꞉hiduilamiya꞉ ba꞉binomate ba꞉bolo kopola꞉nama꞉na꞉, iyo, ba꞉moe komoma꞉ ebete ha꞉kiya kogoema꞉ne.”
40 Quanto a sentar à minha direita ou à minha esquerda, não me compete concedê-lo, pois é para aqueles a quem está preparado.
41 Ba꞉bene komo ta꞉ni Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ba꞉be komo uliti, Ya꞉imesiko ba꞉gala Yoneko iba꞉tamo na꞉maubahalitiya꞉,
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar indignados com Tiago e João.
42 huiyatiya Ya꞉suti ibi hiliyonomo ebetamo ka꞉lamiti ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ iya꞉tawahala, Godoko hibima꞉ midiha꞉pino koko dubate ibi ha꞉kiya ibi ba wadiya꞉paa꞉latele komo tawakalubi heloamo kiyahalamenaka, iba꞉te ibino ubi komamo kopapamila꞉halenama꞉.
42 Mas Jesus, chamando todos para junto de si, disse:
43 Huiyatiya la꞉ ba꞉bakopima꞉ a꞉keda꞉hamata. Kebe lumagiti la꞉eno koma꞉ eda꞉ ubi dihatemene, ebete la꞉eno huiyaha꞉ okodawama꞉ neda꞉mene,
43 Mas entre vocês não é assim; pelo contrário, quem quiser tornar-se grande entre vocês, que se coloque a serviço dos outros;
44 ba꞉gala kebe lumagiti dopoma꞉ eda꞉ ubi dihatemene, ebete la꞉ hiliyonomoeno du genamoeno okodawama꞉ neda꞉mene, iyo, ebe ha꞉kiya ebe hoponomamo ihatenomo nihata꞉mene.
44 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que seja servo de todos.
45 Numa꞉la꞉, Tawakalubino Naniwiti da꞉piya꞉, ebe ubihinola ba꞉moe hopo tawakaluba꞉te ebetamo huiyaha꞉ okopima꞉ eda꞉ha, huiyatiya ebete na꞉piya꞉ tawakaluba꞉tamo huiyaha꞉ okodawama꞉ kopeda꞉ma꞉, ba꞉gala ebeno ka꞉ka꞉ gobogobamo ihatete ebeno hoe huiyate komo hiliyonomo tawakalubi Saitanakono du genamane dito kuluhukulatelema꞉.”
45 Pois o próprio Filho do Homem não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate por muitos.
46 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go Yeliko ko habamo pelamete, ba꞉bene iba꞉te komo tawakalubi hiliyonomago kapimilo ba꞉be habane ikuliti ba tolame, Timiyasikono gudu Batimiyasiko baidi tamiho dubula, ebete gabo tamelo ba luta komo tawakalubi manima꞉ ba꞉bo toelameholitiya꞉.
46 E foram para Jericó. Quando Jesus saía de Jericó, juntamente com os discípulos e numerosa multidão, Bartimeu, um cego mendigo, filho de Timeu, estava sentado à beira do caminho
47 Ba꞉bene ebete Nasaletenapi Ya꞉sukunu pe komo uliti ibulunomamo na꞉goiya꞉, “Ya꞉su, Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ na na꞉malemalenatena꞉!”
47 e, ouvindo que era Jesus, o Nazareno, começou a gritar: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
48 Ba꞉ba tetelo komo hiliyonomo tawakaluba꞉te ebe kiyahamelo na꞉duhimiya꞉ ebete tatabalo kolutama꞉, huiyatiya ebete gala ibulunomamo na꞉kagoiya꞉, “Da꞉ibidikono Hogo! Ama꞉ na na꞉malemalenatena꞉!”
48 E muitos o repreendiam para que se calasse, mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
49 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉bamo utiti na꞉goiya꞉, “La꞉ ebe mamo na꞉ka꞉ma꞉la꞉.” Ba꞉bene iba꞉te ba꞉be baidi tamiho dubu ba ka꞉mi ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Na꞉kalakala, ebete ama꞉ bepeka꞉mitata! Na꞉mahiga!”
49 Jesus parou e disse: Chamaram, então, o cego, dizendo-lhe: — Coragem! Levante-se, porque ele está chamando você.
50 Ba꞉ba tetelo ebete ebeno atuino kaliko tama꞉mo a꞉da꞉nate, tiyonomo mahigate Ya꞉sutamo ba꞉bo piya꞉.
50 Atirando a capa para o lado, o cego levantou-se de um salto e foi até onde estava Jesus,
51 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe nalatediya꞉, “Ama꞉ bada ubi kihatiuta nale ama꞉tamo kododima꞉?” Baidi tamiho dubuti na꞉goiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na ubila ilina hidamo kulamema꞉.”
51 que lhe perguntou: O cego respondeu: — Mestre, que eu possa ver de novo.
52 Ya꞉suti ebe na꞉goemiya꞉, “Ama꞉ na꞉toa. Amia꞉no hibima꞉ midi komote ama꞉ a꞉hiduima꞉ta,” ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉ba tetenomolo ebeno baiditi da꞉hidohidohuya꞉, ebete ba꞉be gabodo Ya꞉suku ba꞉bo ta꞉matuya꞉.
52 Então Jesus lhe disse: E imediatamente passou a ver e foi seguindo Jesus estrada afora.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.