Lucas 22

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Pokoebeno eta mahilo ba꞉ Adaguila꞉ Pokola,ebeno ododi komo da꞉tataliya꞉,
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono tutumu iya꞉tulamepi dubu, iba꞉te Ya꞉suku anakapumi gabo bohowaditiya꞉, huiyatiya iba꞉te tawakalubi tolelamelo hawakala kododitiya꞉ha꞉.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Ba꞉bene Saitanate Keliyotanapi Yudasikono tepo ipuwamo opeguya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Ebete Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godoko Adikumino Genama lawamepi dubu iba꞉tamo tote nopo ba꞉bo netamotiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be komo uliti kalakalahalo tabo ba꞉bo ihatiya꞉ ebetamo mani kikamema꞉,
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 ba꞉bema꞉ Yudasiti ibino tabamo papamiwatate, iba꞉godone tote gabo ba꞉bo nohowadiya꞉ tawakalubiha꞉ tetelo Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Yunapino ododi komo ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te hiliyonomo gogolo Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko naha da꞉tupuiminakui, ba꞉be dopo hegelalo iba꞉te Adaguila꞉ Pokoeno sipi-goegoe hegehege balukulinakuya꞉.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti Pitako Yoneko ibi netewapi ba noelame na꞉goiya꞉, “La꞉ tote Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina na꞉nihiduilamiya꞉la꞉, ale kopenahama꞉.”
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 Iba꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale kebolo na꞉ka꞉nihiduilamema꞉?”
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 Ebete iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ ko habamo na꞉toala꞉, ba꞉bene beya dagahita ba꞉be dubuti la꞉go da꞉palugamene, la꞉le ebe ba꞉bo na꞉ta꞉matuya꞉la꞉. Ebete kebe genamamo da꞉nodolomene,
10 Jesus lhes explicou:
11 la꞉ ba꞉be genama namutudawatamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate ama꞉tamo goe, genama keka꞉ nale naeno ta꞉mahenepa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉?’
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Ba꞉ba tetelo ebete la꞉ genama guamo komagatalema꞉na꞉ta, hunu genamalo haba ko bitana, ya꞉lo a꞉hiduima꞉ka. La꞉ ba꞉bolo naha ilina na꞉nihiduilamiya꞉la꞉.”
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Ba꞉bene iba꞉te tote, Ya꞉suti kebe komoma꞉ ka꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te ba꞉bi komo nulamete Adaguila꞉ Pokoeno ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 Tete da꞉peniya꞉ Ya꞉suti ebe oelamepi dubago baa꞉ nahama꞉ ahidiniya꞉,
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 ba꞉bene ebete iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na ubi konomamo nihatenatimo, nale hoeheno dopamo ba꞉moe Adaguila꞉ Poko la꞉go konama꞉.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo na꞉goemo, nale ba꞉moe poko baa꞉ ba꞉ma tetelo gala a꞉kanamo, huiyatiya Godokono Ko Gawadubu tete da꞉pemene, ba꞉ba tetelo ba꞉moe pokoeno ipuwate hibinomolo da꞉hawakalamene nale ba꞉bo konama꞉nemo.”
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Ba꞉bene Ya꞉suti kalili lawenate Godotamo kalakala tabo olamaginate iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ ba꞉moe kalili lawete, la꞉ ipuwalo etate etatamo kikame, etate etatamo kikame, ba꞉ma ka꞉na newagela꞉la꞉.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Nale la꞉tamo na꞉goemo, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe helo gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya Godokono Ko Gawadubu tete da꞉pemene, ba꞉ba tetelo nale ba꞉bo konima꞉nemo.”
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Ba꞉ba tetelo ebete baa꞉ kalawenate Godotamo kalakala tabo olamaginate, wakamihonate iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ naeno apela, la꞉ mabuma꞉ Godotamo ikamemo. La꞉le na emalagidolonelo ba꞉moe komo nododinakuya꞉la꞉.”
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 Ba꞉bene ibino baa꞉ naha komo da꞉wiboniya꞉, ebete kalili gala kalawenate na꞉goeniya꞉, “Ba꞉moe kalili ba꞉ Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ uli nopo da꞉tamotiya꞉ ba꞉moe ba꞉be komola. La꞉ mabuma꞉ da꞉ka꞉ka꞉la꞉mene, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina.
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 “La꞉ numa꞉la꞉! Na anakapunamepa꞉tamo dikanamemene, ba꞉be lumagiti nago ba꞉moe baa꞉ naha habalo ba꞉luta!
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Iyo, ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godote nopo dopamo da꞉tamotiya꞉ ba꞉ba ka꞉na, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be dubuti kuba huiya konomo kolawema꞉ne!”
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Ba꞉bene ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo etate eta goemenakui, etate eta goemenakui, ba꞉ba ka꞉na ba ewagelena na꞉ga꞉laniya꞉, “Ba꞉moe kuba pote na꞉kododimini?”
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo pote koma꞉ eda꞉ komoma꞉ olowabeletihui komote uluhukuniya꞉.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Godoko hibima꞉ midiha꞉pino koko gawadubate ibi ha꞉kiya ibi ba wadiya꞉paa꞉latele komo tawakalubi bikiyahalamenaka iba꞉te ibino ubi komamo kopapamila꞉halenama꞉, ba꞉gala ba꞉bi kokopi ubila tawakaluba꞉te ibi owalubilipima꞉ ba ka꞉lami ibi ba꞉bo komililameholema꞉.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Huiyatiya la꞉eno komo eba ka꞉naha꞉. Wadiyala la꞉ ipuwalo kodawate uli ape lumagi kebanala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ neda꞉mene, ba꞉gala la꞉eno watodawate atumu ebe huiyaha꞉ okodawa kebanala꞉ka꞉ ba꞉bakoma꞉ na꞉keda꞉mene.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Numa꞉la꞉, hidohido baa꞉ naha habalo da꞉luta tawakaluba꞉te ba꞉bako lumagi kodawama꞉ ga꞉lanaka, huiyatiya kebe lumagiti ebetamo baa꞉ dadahemenako iba꞉te ebe huiyaha꞉ okodawama꞉ ga꞉lanaka. Ba꞉ hibila, na huiyaha꞉ okodawa kebanala꞉ka꞉, nale la꞉ ipuwalo ba꞉bako deha꞉potodawama꞉ eda꞉namo, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ atumu ba꞉ba ka꞉na nemedeniya꞉la꞉.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 “Hibila, naeno kodakoda komo ipuwalo da꞉lutanakuimo, la꞉le na kamiya꞉panenakuiha꞉,
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 ba꞉bema꞉ Nabiwiti na Ko Gawadubuma꞉ keba ka꞉na ka꞉midiniya꞉ nale la꞉ atumu ba꞉ba ka꞉na kakamidilima꞉nemata.
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 Ba꞉bene na Godokono Hunu Habalo Ko Gawadubuma꞉ ba neda꞉, la꞉ nago poko baa꞉ nahate gao beya ba꞉bo konihoma꞉nemata, ba꞉gala la꞉ koko gawadubuino gagahidi bahilo gagahiditi Isalaela 12 gu tawakalubino komokomo anagilamelelamepima꞉ keda꞉hama꞉nemata.”
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goeniya꞉, “Saimono, Saimono, ama꞉ nulia꞉. Dubuti witi-laisoeno komo kumima꞉, da꞉ hidola꞉ o da꞉ hidoha꞉, ebete keba ka꞉na kanamogolenako, Saitanate ubila ama꞉ kuba gabamo ba꞉ba ka꞉na kemogabuimima꞉, ba꞉bema꞉ Godote ba꞉be komo iya꞉tawate ebetamo modoboma꞉ goe.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Ba꞉bema꞉ Saimono, nale ama꞉ mabuma꞉ Godoko a꞉toemehakamo, ebete ama꞉ ba owalubi amia꞉no hibima꞉ midi komote a꞉kalatida꞉mene. Ama꞉ natamo gala da꞉kohobigamena꞉, ba꞉ba tetelo amia꞉no ekaki na꞉heluilamiya꞉.”
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Pitate ebetamo na꞉huiyaniya꞉, “Kodawa, nale ama꞉go du genamamo tote da꞉nehoemo, na ba꞉be komoma꞉ a꞉hidomo!”
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 Ya꞉suti huiyatiya na꞉goeniya꞉, “Pita, na ama꞉tamo na꞉goemo, ka꞉lo dulu kakabate goehoheno ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Nale la꞉ dopamo da꞉noelamima, la꞉ ba꞉ma ka꞉na a꞉kiyahalamia꞉mata, ‘Manihino, hikaheno, ba꞉gala nato ilinaheno na꞉tolamiya꞉la꞉,’ ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetelo la꞉ modoboha꞉ komo a꞉ka꞉niya꞉tawahuima?” Iba꞉te na꞉huiyaniya꞉, “Ao, eta awae komo kanumiha꞉.”
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Ka꞉lo huiyatiya na eta tabo ba꞉ma ka꞉na goemo, ale ba tolame la꞉godolo mani o baeno hika da꞉pola꞉lama꞉na nuwatiya꞉la꞉, ba꞉gala pogodolo alaholo gili itanaheno, wadiyala ebete ebeno atuino kaliko nekolowamiti huiyatiya helo giliti na꞉lawa꞉mene.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Mabu na la꞉tamo na꞉goemo, Godote naeno komoma꞉ ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, tete ba꞉ na꞉pe ba꞉be komote kuluhukuma꞉ne, iyo, buka tabote ba꞉ma ka꞉na goena, ‘Iba꞉te ebe kubapa꞉go kapiyama꞉ midiya꞉.’”
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 Ba꞉bene iba꞉te na꞉ga꞉laniya꞉, “Kodawa, ama꞉ numa꞉. Mola, alaholoho gili netewa ba꞉pola꞉na!” Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “A꞉iye! La꞉ naeno taboeno ipuwa hidamo kalawenaha꞉. Ba꞉ba꞉la, nitanana.”
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Ba꞉bene Ya꞉suti Yelusalema habane uluhukunate ebete dopamo keba ka꞉na kododinakui, ba꞉ba ka꞉na ebete ebe ta꞉matapa꞉go Olibi Kehakeha Hunu Hakamo dito tolameniya꞉.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Ebete ba꞉be hakamo nuluhukunate ibi na꞉goelameniya꞉, “La꞉ ba꞉malo Godotamo na꞉toetoehonala꞉ mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata.”
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Ba꞉bene ebete ibi miya꞉palenate nanekela꞉mo tonate, ba꞉ba tetelo ebete pupamo nemedenate Godotamo ba꞉bo netoetoeniya꞉.
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 Ebete na꞉goeniya꞉, “Nabiwi, ama꞉ ubi dihatemena꞉ ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.”
42 dizendo:
43 Ba꞉ba tetelo Godokono Hunu Habane nopodawate ebetamo puluhukunate ebe ba꞉bo peheluiminiya꞉,
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 ba꞉gala ebete tepo temeteme konomoma꞉ eda꞉nate helonomamo Godotamo ba toetoena, ebeno kolohate hawima꞉ eda꞉hamenate hakamo ba꞉bo ka꞉ka꞉la꞉hameniya꞉.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 Ba꞉bene ebete toetoe tabo ga꞉la bahini mahiganate ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ iba꞉te tepo temetema꞉go lahanalo pulameniya꞉.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 Ebete iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ bada mabuma꞉ ka꞉lahonama? La꞉ pakaminate Godotamo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata.”
46 E disse:
47 Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena, ebeno ta꞉matapi 12 ipuwalo eta dubu Yudasiti komo dubu hiliyonomo dopalamenate iba꞉te kapimilo ba꞉bo pelameniya꞉. Ba꞉bene ebete Ya꞉sutamo nolata tabo goenate ebe kopaboetehonama꞉ tama꞉mo da꞉peniya꞉,
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Ya꞉suti ebetamo na꞉goeniya꞉, “Yudasi, ama꞉ Tawakalubino Naniwi ba paboeteho ebe anakapumipa꞉tamo ikalamema꞉ ka꞉pa꞉wa?”
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Ba꞉bene Ya꞉suku lawe komote uluhukuma꞉ ba pena, ebe ta꞉matapi dubate ba꞉be komo uminate na꞉ga꞉laniya꞉, “Kodawa, ale ibi alaholo gila꞉mo ba꞉kalukulima꞉?”
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Ba꞉bene ibi ipuwalo etate mahiganate Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate ebeno tu hapu galo ba꞉bo mapitamidameniya꞉.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Ya꞉suti huiyatiya ibi na꞉kiyahalameniya꞉, “Ba꞉ba꞉la, nekelamenata!” ba꞉bene ebete ba꞉be dubuino galo dologiminiya꞉ ba꞉ba tetelo na꞉hidoniya꞉.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godoko Adikumino Genama lawamepi dubu, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te Ya꞉suku lawema꞉ da꞉pelameniya꞉ ebete iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? La꞉le na lawenema꞉ alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago badama꞉ ka꞉pelameoma?
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo la꞉eno holoholo hapulu da꞉pelutanakuimo, ba꞉ba tetelo la꞉le na kalaweneha꞉. Huiyatiya ba꞉moe du la꞉eno tetela, iyo, du namutudawama꞉ deda꞉na ebeno helo tetete ba꞉ a꞉puluhuku.”
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Ya꞉suku kokotamo kodakodanomolo lawenate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genamamo magataniya꞉, huiyatiya Pitate ibi muhuludopone ta꞉mataleniya꞉.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Ba꞉bene komopa꞉te genamoeno kala ipuwalo koe emadonate ba pola꞉na, Pitate kala imi ipuwamo na꞉pa꞉ganate iba꞉go ba꞉bo nilutiya꞉.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Ba꞉ba tetelo Pitate koeno alolo ba niluta, oko bohelete ebe hidamo uminate na꞉goeniya꞉, “Ba꞉moe dubu atumu Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nami!”
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Pitate huiyatiya na꞉goeniya꞉, “Kamena, na iya꞉tawaha꞉ ebe!”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 Ba꞉bene iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate, eta dubuti ebe hidamo uminate gala na꞉kakiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ebe ta꞉matadawa etala!” Pitate huiyatiya na꞉goeniya꞉, “Dubu, na ebe iya꞉tawaha꞉!”
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 Tete nanekela꞉mo kodopo da꞉kapetoniya꞉, eta dubuti helodopamo na꞉kagoeniya꞉, “Hibila, ba꞉moe dubu Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nami, mabu ebe Ga꞉lili hoponapila!”
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Pitate huiyatiya na꞉goeniya꞉, “Dubu, ama꞉ da꞉goena ba꞉be taboeno komo na iya꞉tawaha꞉!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ba꞉be tabo ba goena kakabate na꞉goehoniya꞉,
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 ba꞉bene Kodawa Ya꞉suti ohobiganate da꞉negahiminiya꞉ Pitako ba꞉bo numiniya꞉. Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Ka꞉lo dulu kakabate goehoheno, ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.”
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 Ba꞉bene Pitate gobogobamo tonate konomo tepo temetema꞉go ibulunomo ba꞉bo nihiniya꞉.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Ba꞉bene Godoko Adikumino Genama lawamepi dubate Ya꞉suku ba walitina ba꞉bo anagalimihoniya꞉.
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Iba꞉te kalikamo ebeno holoholo mula꞉menate ebe anagalimiholo na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawama꞉ hibilo deda꞉na, ama꞉ na꞉gaa꞉ puya꞉te kanagalimihotana!”
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 ba꞉gala iba꞉te ebe ba iduduputimina komo hiliyonomo kubakuba tabo ebetamo ba꞉bo olamagiminiya꞉.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Ba꞉bene hegela owaloho hapuamo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala Yunapino komo kokopi, iba꞉te kapiyuiminate komopa꞉te Ya꞉suku ibino dopo hapuamo magatanate na꞉ga꞉lameniya꞉,
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 “Ama꞉ a na꞉kiyaa꞉ma꞉, ama꞉ ba꞉ Godokono Oemedawa Kelisotela꞉ka꞉?” Ebete huiyatiya iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Nale la꞉eno tabo hibinomolo da꞉huiyamo la꞉ hibima꞉ a꞉kamida꞉mata,
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 ba꞉gala nale la꞉ eta komoma꞉ dalateda꞉lema, ba꞉ba tetelo la꞉le natamo huiya tabo hidamo a꞉kaga꞉lamata.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Ba꞉ hibila, na Tawakalubino Naniwiti ba꞉ma tetene tupuimiti Helodawa Godokono tu hapulu konilutama꞉nemo!”
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate na꞉ga꞉laniya꞉, “Amia꞉no taboeno ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉? Ama꞉ ba꞉ Godokono hibi Gudula꞉ka꞉?” Ebete iba꞉tamo na꞉huiyaniya꞉, “La꞉ ba꞉ a꞉ga꞉lamata.”
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Ba꞉bema꞉ iba꞉te na꞉ga꞉laniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola, mabu a ha꞉kiya ebeno tabonomone ba꞉ ulima꞉!”
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.