Lucas 10
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs NTLH
1 Ba꞉moe tabo da꞉wibuya꞉ ba꞉ba tetelo Kodawa Ya꞉suti komo 72 ta꞉matapi uwatete etapi netewa, etapi netewa, ba꞉ma ka꞉na dopamo oelamiya꞉, ebete da꞉tomene ba꞉bi hiliyonomo habahabamo.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Ebete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Godokono pali ipuwalo kona hiliyonomo ba꞉ a꞉kodakodahui, huiyatiya wakalami okopi hiliyoha꞉, ba꞉bema꞉ la꞉ pali namutudawatamo toetoe tabo na꞉ga꞉lala꞉, ebete komo okopi pali ipuwamo kopoelamema꞉ne hidohido nahoeno kona kopewakalamima꞉.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Ba꞉bema꞉ la꞉ na꞉tolama꞉la꞉! La꞉ sipi-goegoe hegehege keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, nale la꞉ helohelo gahagahoeno kapiyuimi ipuwamo oelamemata.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 La꞉ mani miya꞉teno kuiha akuwata꞉la꞉, ba꞉gala la꞉ baa꞉ miya꞉teno hika ba꞉gala nato ilina akuwata꞉la꞉. Ba꞉gala la꞉ gabo tetelo eta lumaga꞉go da꞉nalugama eba꞉go tabo ba nega꞉la la꞉eno oko tete akanikubahima꞉la꞉.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 “Ba꞉bene la꞉ kebe genamamo da꞉nalehawaminama, wadiyala la꞉ ba꞉be genamanapa꞉tamo nolata tabo na꞉nega꞉luya꞉la꞉ ba꞉ma ka꞉na, ‘Godokono kalakalate la꞉eno genamalo nitanamene.’
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Ba꞉bema꞉ Godokono gelebadi lumagiti ba꞉bolo demedena, Godokono kalakalate ebegodolo hibilo kitanama꞉ne, huiyatiya ba꞉bako lumagiti ba꞉be genamalo lutaheno, la꞉ nolata tabo da꞉ga꞉lama ba꞉be taboeno hibi komote ba꞉bolo a꞉kitanamene.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 La꞉ ba꞉be genama kapiyalo na꞉nemediya꞉la꞉, ba꞉bene iba꞉te la꞉tamo dikalameholemena꞉ ba꞉bi baa꞉ nahate ibino beya atumu na꞉kanihuya꞉la꞉, mabu la꞉ okopa꞉te ba꞉bako huiya lawe wadiyala, ba꞉gala eta habamo tolame tete uluhukuhino la꞉ eta genamane eta genamamo eba ka꞉na akanewagela꞉la꞉.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 Iyo, la꞉le eta habamo tolamete iba꞉te la꞉ kalakalago duwatemena꞉, ba꞉ba tetelo iba꞉te kebe naha ilina la꞉tamo dikalamemena꞉ kalakalago na꞉nahuya꞉la꞉.
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 Ba꞉gala ba꞉be habalo demedena la꞉ ba꞉bi temetema꞉gopi hiduilamete habalubi hiliyonomatamo ba꞉ma ka꞉na na꞉ga꞉luya꞉la꞉, ‘Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na ba꞉be komote la꞉tamo ba꞉ a꞉tatali.’
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Huiyatiya la꞉ eta habamo nikuliti iba꞉te la꞉ kalakalago uwateheno, la꞉ ba꞉be haba tulinomolo ba la꞉mota꞉hana ibi hiliyonomatamo ba꞉ma ka꞉na na꞉ga꞉luya꞉la꞉,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 ‘La꞉eno haboeno haka puhulu aeno natone na꞉moda꞉midatepalema꞉, mabu ba꞉moe komote la꞉ biya꞉tulamitata Godokono tete ba꞉ na꞉pe ebete la꞉eno komo kopanagilamelelamema꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉moe ko komo akadodala꞉, Godokono Ko Gawadubu tetete la꞉tamo ba꞉ a꞉tatali!’”
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo ebete ba꞉moi habaluba꞉tamo kuba huiya konomamo kikalamema꞉ne. Ba꞉ba tetelo ebete Sodomo habaluba꞉tamo kuba huiya ba ikalame malemale nanekela꞉mo kohawakalimima꞉ne, huiyatiya hibila, ebete malemale a꞉kihata꞉mene ba꞉moi kuba tawakaluba꞉tamo!”
12 E Jesus disse mais isto:
13 Ba꞉bene Ya꞉suti gala na꞉kagoiya꞉, “Kolasini haba, ama꞉ kuba huiya konomo kolawema꞉na꞉ta! Betasaida haba, ama꞉ ba꞉ atumu! Mabu nale la꞉godolo hanohano komo dododilimo, la꞉ ba꞉ba tetelo la꞉eno kubane kohobila꞉ha꞉. Huiyatiya nale ba꞉bakobako oko Taya habalo ba꞉gala Saidono habalo dopamo nododiliya꞉tale, ba꞉bi Yuha꞉ tawakaluba꞉te ibino kubakuba ukui hiya꞉ma꞉ ba꞉midiliya꞉na꞉. Iyo, iba꞉te ibino kuba ododili mabuma꞉ tepo temetemema꞉ eda꞉hate ba꞉be temeteme komo kohawakalimima꞉ iba꞉te kubakuba kaliko pupuliti hoeno puhulamo dito ba꞉gagahidiya꞉na꞉.
13 Jesus continuou:
14 Ba꞉bema꞉ Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo ebete Taya habanapa꞉tamo ba꞉gala Saidono habanapa꞉tamo kuba huiya ba ikalame malemale nanekela꞉mo kohawakalimima꞉ne, huiyatiya hibila, Kolasini haba ba꞉gala Betasaida haba, ebete la꞉tamo malemale a꞉kihata꞉mene!
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Ba꞉gala Kapeniyama haba, amia꞉no komo ba꞉ma ka꞉nala. Ama꞉ ubila ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ Godokono Hunu Habamo kadipatema꞉, huiyatiya Godote ama꞉ Koe Habamo ka꞉da꞉nama꞉na꞉ta!”
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kebe lumagiti la꞉eno tabo dulimini ebete ba꞉be komo ipuwalo naeno tabo kulima꞉ne, huiyatiya kebe lumagiti la꞉ ubiha꞉ma꞉ deda꞉mene ebete ba꞉be komo ipuwalo na ubiha꞉ma꞉ keda꞉ma꞉ne, ba꞉gala kebe lumagiti na ubiha꞉ma꞉ deda꞉mene ebete na kapiya ubiha꞉ma꞉ a꞉keda꞉mene, ebete na Oenamedawa atumu ubiha꞉ma꞉ kakeda꞉ma꞉ne.”
16 Então disse aos discípulos:
17 Ba꞉bene Ya꞉suti doelamiya꞉ ba꞉bi 72 dubate tolamete hiya꞉hiya꞉ habahabalo oko nowatiti, iba꞉te da꞉kawilaliya꞉ ko kalakalanomago ebetamo na꞉pega꞉luya꞉, “Kodawa, ale kuba gobogobo amia꞉no mahilamo da꞉nikiyahalamima꞉ iba꞉te aeno tabamo papamila꞉halete tawakaluba꞉godone ikuliya꞉!”
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Ya꞉suti iba꞉tamo ba huiya na꞉goiya꞉, “Hibila, Godote Saitanako heloha꞉ma꞉ miditi Hunu Habane da꞉pa꞉da꞉nui nale umimo, iyo, hegelate keba ka꞉na ka꞉la꞉wa꞉hiyanako ebete hopamo tiyonomo ba꞉ba ka꞉na pegui.
18 Jesus respondeu:
19 La꞉ hidamo nulia꞉la꞉! Na helo la꞉tamo ikalamimata la꞉le kalu ba꞉gala iwawa la꞉eno natamo komikimoelenakoma꞉, ba꞉be helote la꞉eno alaholodawa Saitanakono helo na꞉gogolona, ba꞉bema꞉ eta ilinate la꞉ a꞉kakubahilama꞉mena꞉ta.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Ba꞉gala ba꞉moe ba꞉ eta komola. Kuba gobogobate la꞉eno tabamo da꞉papamila꞉halenaka ba꞉be mabuma꞉ akakalakalahala꞉, huiyatiya Godote la꞉eno mahilo ebeno Hunu Haboeno Bukamo da꞉miya꞉telamiya꞉la la꞉ ba꞉be mabuma꞉ na꞉kalakalahala꞉.”
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote Ya꞉sukunu tepo ipuwalo da꞉tabuya꞉ ebete Godotamo kalakalago na꞉goiya꞉, “Nabiwi, ama꞉ ba꞉moe hopo konomo ba꞉gala Hunu Haba Namutudawama꞉ eda꞉nata! Na ama꞉tamo kalakala tabo begoemo, mabu ama꞉ ba꞉moe hopoeno koko iya꞉tawahapi dubatamo amia꞉no mulu ukui ba awaminale iya꞉tawaha꞉ tawakaluba꞉tamo hawakalilamia꞉ta. Nabiwi, ba꞉ hibila, ba꞉moe komote amia꞉no ubilo puluhukui.”
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 Ba꞉bene Ya꞉suti tawakaluba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Naeno Nabiwi Godote hiliyonomo komokomo naeno kokotamo a꞉miya꞉tiya꞉ nale kulamenama꞉, ba꞉bema꞉ ebete ha꞉kiya iya꞉tawala na ebeno Guduino komo, eta lumagiti iya꞉tawaha꞉. Ba꞉gala Nabiwino komo atumu, eta lumagiti iya꞉tawaha꞉ huiyatiya na ebeno Guduti ha꞉kiya iya꞉tawala, ba꞉gala nale puya꞉tamo hawakalimima꞉ ubi dihatemo, ibinomate atumu Nabiwino komo kakiya꞉tawahama꞉na꞉.”
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno ta꞉matapa꞉tamo pohobigate tabo diya ba꞉bo goelamiya꞉, “Godokono kalakala konomo la꞉godolo bitana, mabu la꞉ la꞉eno baida꞉mo ebeno komokomo hidamo nulamenamata!
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ begoelamemata, dopamo tetelo Godokono ukui hawakalimipi ba꞉gala koko gawadubu iba꞉te ubi konomo bihatenama꞉ la꞉le dulamenama ba꞉bi koko komo ulamema꞉, huiyatiya iba꞉te kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉gala ibi ubila la꞉le dulihonama ba꞉bi komo kulihoma꞉, huiyatiya iba꞉te kamodobuya꞉ha꞉.”
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Ba꞉bene eta Godokono Tutumu iya꞉tulamedawate ubila Ya꞉sukunu mulu komo kopumima꞉, da꞉ hibila꞉ o da꞉ hibiha꞉, ba꞉bema꞉ ebete pete ebetamo na꞉pegoiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, na bada komo ododiti wiboha꞉ ka꞉ka꞉ ebo na꞉ka꞉lawemo?”
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Godote Bukamo ebeno Tutumu Tabo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi komate a keba ka꞉na kiya꞉tua꞉mena? Ba꞉bi komokomoeno ipuwa keba ka꞉nala꞉ka꞉?”
26 Jesus respondeu:
27 Ba꞉be dubuti na꞉huiyuya꞉, “Godokono Bukate ba꞉ma ka꞉na goena, ‘Ama꞉ amia꞉no Kodawa Godoko malemalelo nemalagidolona, amia꞉no tepo ipuwanomamo ba꞉gala amia꞉no gobogoboeno heloamo, amia꞉no helo konomamo ba꞉gala amia꞉no ukui konomamo,’ ba꞉gala eta tutumu tabo ma kumu bitana, ‘Ama꞉ ha꞉kiya ama꞉ demalagidolona, wadiyala ama꞉le ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ama꞉ tamelo demedena ba꞉be lumagi malemalelo nemalagidolona.’”
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Ba꞉bene Ya꞉suti ebetamo na꞉goiya꞉, “Ama꞉ hibi tabo begaa꞉ta. Ama꞉ ba꞉moe komo ododiti ba꞉bo ba꞉ka꞉ka꞉namena꞉ta.”
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Ba꞉be dubuti Ya꞉sukunu taboma꞉ hilopote huiyatiya ebeno hilopo ugumuilo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Na tamelo demedena, ba꞉be lumagi potela꞉ka꞉? Na poko na꞉kowalubinamo?”
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Eta dubuti Yelusalema ko habane Yeliko habamo ba nihitiguta pilo dubate ebe lawete ebeno pupulino ilina pipikulamelemete ebe ba꞉bo anagalimihuya꞉. Ba꞉bene ebeno helote da꞉wibui iba꞉te ebe ba꞉bamo miya꞉patepate ba꞉ dito tolamiya꞉.
30 Jesus respondeu assim:
31 Ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehodawate ba꞉be gabodo ba pita ebe pumiti tamedo dito negogolatepui.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Ba꞉bene Libai gudawatekapete ba꞉ atumu kapewageli. Dubuti da꞉kapitanui ebete ba꞉bamo puluhukuti ebe ba꞉bo pumi, huiyatiya ebete owalubi ebetamo kapihateha꞉, ba꞉ dito kanegogolatepui.
32 Também um
33 “Ba꞉bene ba꞉be gabodo da꞉piti, eta dubu ebe Yu lumagiha꞉, ebe Samaliya hoponapi dubula,ebete ba꞉bamo puluhukuti ba꞉be dubu da꞉pumi ebeno tepo ipuwalo malemale konomo bipihati.
33 Mas um
34 Ebete ebetamo pete olibi kikipoeno ihi ba꞉gala hido mulamula ebeno bugumamo abutilamelemete kaliko hapuhapamo dito matuhulameholemi. Ba꞉bene ebete ba꞉be dubu ebeno donoki-goe hunamo adipiti eta habamo ba꞉bo magatui, ba꞉be habalo kapela tawakaluba꞉te da꞉lahanaka ebete ba꞉be genamalo ba꞉be dubu hidonomamo nowalubi.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Eta hegelalo Samaliya hoponapi dubuti netewa mani genama namutudawatamo ba ikame na꞉goi, ‘Ama꞉ ba꞉moe dubu hidonomamo nowalubinatiya꞉. Ba꞉moi maniti modoboheno, nale gala da꞉kapemo ama꞉tamo gala kakapehuiyama꞉nemo.’”
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Ba꞉bene Ya꞉suti tabo moga꞉melo Godokono Tutumu iya꞉tulamedawatamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no ukui kebanala꞉ka꞉? Pilo dubate danagalimihui ba꞉be dubutamo netewa-kapiyate da꞉pelami, ibi ipuwalo pote ebe owalubidawama꞉ ka꞉pedi? Ba꞉gala ebe tamelo demedena ba꞉bako lumagimo pote ka꞉pedi ebetamo malemale kohawakalimima꞉?”
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Ba꞉bene Godokono Tutumu iya꞉tulamedawate tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Ba꞉ Yuha꞉ lumagi kapiyate ebe koamo pemalemaleti.” Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Amia꞉no tabo ba꞉ hibila. Wadiyala, ama꞉ tote tawakaluba꞉tamo malemale ba꞉ma ka꞉na na꞉nehawakaliminakuya꞉.”
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Ya꞉suti ebeno ta꞉matapa꞉go Yelusalema gabodo ba tolamita iba꞉te eta habamo da꞉nikuliya꞉, ba꞉ba tetelo eta kamena ebeno mahilo Matatela ebete Ya꞉suku kalakalago na꞉goemiya꞉ ebete ebeno genamalo baa꞉ kopenama꞉.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Matakono ekawino mahilo Ma꞉litila, ba꞉bene Ya꞉suti genamamo da꞉nodoluya꞉ Ma꞉liti ebeno nato mabamo pemedete Kodawa Ya꞉sukunu iya꞉tumi komo hidonomamo ulihutiya꞉.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Huiyatiya Matate ha꞉kiya baa꞉ hiduimi komo ba ododita ebe ubiha꞉ma꞉ eda꞉te Ya꞉suku ba꞉bo pegoemiya꞉, “Kodawa, ama꞉ na꞉kumiuta naeno ekawiti na kowalubinitaha꞉? Hiliyonomo komo na ha꞉kiya ododilitamo, ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ ebe na꞉kiyama꞉, ebete pete na na꞉powalubinina!”
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Kodawa Ya꞉suti ebeno tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Mata, Mata! Ama꞉ hiliyonomo hegehege komo ododilima꞉ ukui bilibilinomoma꞉ editata.
41 Aí o Senhor respondeu:
42 Huiyatiya kapiya komote konomoma꞉ deda꞉na, Ma꞉liti ba꞉be hido komo umiti ba꞉ a꞉lawe, tawakaluba꞉te galane ebegodone a꞉kalawa꞉mena꞉.”
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.