João 6
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ARIB
1 Ba꞉bene ibino tabo olamagimi komo wibote, komo hegela da꞉petohuya꞉, eta tetelo Ya꞉suti Ga꞉lili Bobo hapuamo boga꞉go dito na꞉hiwuya꞉, ba꞉be boboeno eta mahilo ba꞉ Taibiliyasila.
1 Depois disto partiu Jesus para o outro lado do mar da Galiléia, também chamado de Tiberíades.
2 Ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebe ba꞉bamo ta꞉matuya꞉, mabu ebete temetema꞉gopa꞉tamo dododilinakui, iba꞉te ba꞉bi hanohano komo ulamiya꞉ ba꞉gala iba꞉te eta ko komo umima꞉ ubi bihatiya꞉.
2 E seguia-o uma grande multidão, porque via os sinais que operava sobre os enfermos.
3 Ba꞉bene Ya꞉suti haka hunamo nodolote ebe ta꞉matapa꞉go ba꞉bo nilutiya꞉,
3 Subiu, pois, Jesus ao monte e sentou-se ali com seus discípulos.
4 ba꞉ba tetelo Yunapino Adaguila꞉ Poko tete ba꞉ tatalima꞉ na꞉ka-ediya꞉.
4 Ora, a páscoa, a festa dos judeus, estava próxima.
5 Ba꞉bene gapogapo hapulu komo hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉sutamo da꞉pekapiyuiminiya꞉, ebete ibi ulamenate Pilipiko na꞉goemeniya꞉, “A ba꞉moi hiliyonomo tawakalubi owalubilima꞉ baa꞉ kebolo na꞉kuwatelamema꞉?”
5 Então Jesus, levantando os olhos, e vendo que uma grande multidão vinha ter com ele, disse a Felipe: Onde compraremos pão, para estes comerem?
6 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ya꞉lo iya꞉tawaniya꞉ ebete tawakaluba꞉tamo bada komo na꞉kododimini, ba꞉bema꞉ ebete Pilipiko ba꞉moe tabo begoemeniya꞉, mabu ebe ubila ebeno hibima꞉ midi komo kumiminama꞉, da꞉ hibila꞉ o da꞉ hibiha꞉.
6 Mas dizia isto para o experimentar; pois ele bem sabia o que ia fazer.
7 Ba꞉bene Pilipiti ebetamo na꞉huiyaniya꞉, “Ba꞉moi tawakalubi hiliyonomate baa꞉ nanekele nahama꞉ kapiya gogoeno oko huiya maniti a꞉kamodobamene.”
7 Respondeu-lhe Felipe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pouco.
8 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matadawa eta, ebeno mahilo A꞉ndulutila, ebe ba꞉ Saimono Pitakono amogala, ebete Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉,
8 Ao que lhe disse um dos seus discípulos, André, irmão de Simão Pedro:
9 “Kuhi kapiya mola, ebegodolo paibo palawa baa꞉ ba꞉gala daha netewa ba꞉pola꞉na, huiyatiya ba꞉bi baa꞉ bilibiliha꞉, ba꞉moi tawakalubi hiliyonomago a꞉kamodobamene.”
9 Está aqui um rapaz que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos; mas que é isto para tantos?
10 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be hopoeno hemo konomo uminate ebe ta꞉matapa꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ tawakalubi na꞉kiyalama꞉la꞉ iba꞉te dito kogagahidima꞉.” Ba꞉bema꞉ tawakalubi hiliyonomate ba꞉bamo gagahidinate ba꞉bi tawakalubi da꞉ka꞉lamiholeniya꞉ ibino kuititi ba꞉ 5,000 dubuma꞉ eda꞉niya꞉.
10 Disse Jesus: Fazei reclinar-se o povo. Ora, naquele lugar havia muita relva. Reclinaram-se aí, pois, os homens em número de quase cinco mil.
11 Ba꞉bene Ya꞉suti ba꞉be baa꞉ uwatenate Godotamo kalakala tabo goenate, da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakaluba꞉tamo dito ikalameholeniya꞉, ba꞉gala ebete daha kuwatenate ba꞉ba ka꞉na kewageleniya꞉ tawakalubino baa꞉ kape komote komodobolamenama꞉.
11 Jesus, então, tomou os pães e, havendo dado graças, repartiu-os pelos que estavam reclinados; e de igual modo os peixes, quanto eles queriam.
12 Ba꞉ba tetelo ba꞉bi baa꞉te ibi da꞉wigulameniya꞉ Ya꞉suti ebe ta꞉matapi na꞉kiyalameniya꞉, “La꞉ da꞉luhili ba꞉bi baa꞉ komokomo hidamo nuwata꞉la꞉, mabu ale ba꞉moi baa꞉ gigilepalama꞉ a꞉kamidila꞉ma꞉.”
12 E quando estavam saciados, disse aos seus discípulos: Recolhei os pedaços que sobejaram, para que nada se perca.
13 Ba꞉bema꞉ iba꞉te tawakaluba꞉godolo da꞉luhiliniya꞉ ba꞉bi palawa baa꞉ komokomo duwateniya꞉, iba꞉te 12 bagolo betabuilameniya꞉.
13 Recolheram-nos, pois e encheram doze cestos de pedaços dos cinco pães de cevada, que sobejaram aos que haviam comido.
14 Ya꞉suti ebeno helo tawakaluba꞉tamo kohawakaliminama꞉ ba꞉moe hanohano komo dododiniya꞉, iba꞉te uminate na꞉ga꞉laniya꞉, “Hibila, ba꞉moe dubu ba꞉ Godokono Hiya꞉nomo Ukui Hawakalimidawala, Godote hopo habamo poemema꞉ da꞉goiya꞉, ba꞉moe ba꞉be Kodawala!”
14 Vendo, pois, aqueles homens o sinal que Jesus operara, diziam: este é verdadeiramente o profeta que havia de vir ao mundo.
15 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibino ubi komo biya꞉tawaniya꞉, iba꞉te ebe lawenate ibino Ko Gawadubuma꞉ dito komidinama꞉. Huiyatiya ebe ubihinola, ba꞉bema꞉ ebete ibi miya꞉palenate ebe ha꞉kiya eta haka hunamo dito nodoloniya꞉.
15 Percebendo, pois, Jesus que estavam prestes a vir e levá-lo à força para o fazerem rei, tornou a retirar-se para o monte, ele sozinho.
16 Hegelate ba nihila꞉minana Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te bobo dodamo nepalaganate,
16 Ao cair da tarde, desceram os seus discípulos ao mar;
17 huiyatiya hopote da꞉duniya꞉ ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo tiyolo kapeniya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te boga꞉mo nololonate bobo a꞉hiwale ba꞉bo tupuiminiya꞉ Kapeniyama haba hapuamo.
17 e, entrando num barco, atravessavam o mar em direção a Cafarnaum; enquanto isso, escurecera e Jesus ainda não tinha vindo ter com eles;
18 Ba꞉ba tetelo ko huhuti ba mahigana koko gawiyate ba꞉bo mahila꞉haleniya꞉.
18 ademais, o mar se empolava, porque soprava forte vento.
19 Ba꞉bene iba꞉te paibo o sikisi kilomita ba꞉mako tete ga꞉ga꞉dopolo ba nemabihona, ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibino boge tama꞉mo beya hunudu da꞉toniya꞉, iba꞉te ebe uminate konomamo ba꞉bo toletolehoniya꞉,
19 Tendo, pois, remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram a Jesus andando sobre o mar e aproximando-se do barco; e ficaram atemorizados.
20 huiyatiya ebete ibi na꞉goelameniya꞉, “Na Ya꞉sutila, la꞉ katoletolehonala꞉!”
20 Mas ele lhes disse: Sou eu; não temais.
21 Ba꞉bema꞉ iba꞉te Ya꞉suku boga꞉mo kalakalago da꞉natopiniya꞉, iba꞉te na꞉la꞉wa꞉haniya꞉ mabu iba꞉te kebamo tolamenama꞉ dewageleniya꞉, ba꞉ba tetenomolo iba꞉te ba꞉be boge utihole baha꞉mo boge ba꞉ dito nutiniya꞉.
21 Então eles de boa mente o receberam no barco; e logo o barco chegou à terra para onde iam.
22 Ba꞉bene Ya꞉suti Ga꞉lili Bobo hapulu da꞉nemiya꞉paleniya꞉, eta hegelalo ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate ba꞉moe komo biya꞉tawahuya꞉, Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go kapiya boga꞉go iba꞉tamo da꞉pa꞉hiwaliya꞉, huiyatiya gapogapo tetelo ta꞉matapa꞉te gala ha꞉kiya da꞉kana꞉hiwaleniya꞉, Ya꞉suti iba꞉go katoniya꞉ha꞉.
22 No dia seguinte, a multidão que ficara no outro lado do mar, sabendo que não houvera ali senão um barquinho, e que Jesus não embarcara nele com seus discípulos, mas que estes tinham ido sós
23 Ba꞉be atu tetelo Taibiliyasi habanapa꞉te Kodawa Ya꞉sukunu hanohano ododi komoma꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na uliya꞉, ebete Godotamo baa꞉ma꞉ kalakala tabo goenate tawakalubi hiliyonomatamo dikalameholeniya꞉, ba꞉bema꞉ komo ibi hiliyonomate ebe umima꞉ ibino boga꞉go ba꞉be atu hopamo ba꞉bo pelameholiya꞉.
23 {contudo, outros barquinhos haviam chegado a Tiberíades para perto do lugar onde comeram o pão, havendo o Senhor dado graças};
24 Huiyatiya iba꞉te Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi ba꞉bolo nipo da꞉poholiya꞉, iba꞉te boga꞉mo gala kololohote na꞉katolamiya꞉ Kapeniyama habamo, iba꞉te Ya꞉suku ba꞉bolo konohowadima꞉.
24 quando, pois, viram que Jesus não estava ali nem os seus discípulos, entraram eles também nos barcos, e foram a Cafarnaum, em busca de Jesus.
25 Ba꞉bene ba꞉bi tawakaluba꞉te Ya꞉suku Kapeniyama haba hapulu da꞉numiya꞉, iba꞉te ebe na꞉nega꞉lamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, ama꞉ ba꞉mamo kebako tetelo ka꞉puluhukawa?”
25 E, achando-o no outro lado do mar, perguntaram-lhe: Rabi, quando chegaste aqui?
26 Ya꞉suti ibino tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Nale la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, la꞉le nagodone baa꞉ uwatenate, ba꞉be baa꞉te la꞉ da꞉wigulameni la꞉le na unamema꞉ ba꞉bema꞉ pelamemata, huiyatiya naeno helo hawakalimino hanohano komoeno ipuwa la꞉le la꞉eno ukuia꞉mo kalaweha꞉.
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo que me buscais, não porque vistes sinais, mas porque comestes do pão e vos saciastes.
27 La꞉le kateneno ubi baa꞉ nahama꞉ oko kowatihonala꞉ mabu ba꞉be baa꞉te tiyolo kababalehoma꞉ne, huiyatiya wadiyala la꞉le wiboha꞉ ka꞉ka꞉ baa꞉ lawema꞉ oko nowatihonala꞉. Ba꞉mako baa꞉ na Tawakalubino Naniwiti la꞉tamo kikalamema꞉nemata, mabu Nabiwi Godote ba꞉moe komo ya꞉lo a꞉hawakalimiya꞉, na ba꞉ ebeno hibidawama꞉ eda꞉namo.”
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela comida que permanece para a vida eterna, a qual o Filho do homem vos dará; pois neste, Deus, o Pai, imprimiu o seu selo.
28 Ba꞉bene iba꞉te ebe na꞉ga꞉lamiya꞉, “Ale Godokono ubi komokomo kododilima꞉ bada oko na꞉kowatihoma꞉?”
28 Pergutaram-lhe, pois: Que havemos de fazer para praticarmos as obras de Deus?
29 Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “Godote la꞉godolo kapiyanomo komo umi ubila, ebete hopo habamo da꞉poemiya꞉ la꞉ ba꞉be dawa hibima꞉ na꞉mida꞉la꞉.”
29 Jesus lhes respondeu: A obra de Deus é esta: Que creiais naquele que ele enviou.
30 Ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe gala na꞉kaga꞉lamiya꞉, “Ale ama꞉ hibima꞉ komidima꞉ ama꞉le atamo bada hanohano komo na꞉kododiomena꞉? Wadiyala ama꞉ amia꞉no helo atamo na꞉hawakalima꞉!
30 Perguntaram-lhe, então: Que sinal, pois, fazes tu, para que o vejamos e te creiamos? Que operas tu?
31 Numa꞉, aeno iniwala꞉te dito hopolo ba emedena, Godokono hanohano ododi komodo iba꞉te baa꞉ uwatenakuya꞉, ba꞉be baeno mahilo ba꞉ ma꞉nala. Iyo, Godokono Bukoeno tabote ba꞉ma ka꞉na itana, ‘Godote iba꞉tamo Hunu Haboeno baa꞉ bikalamenakui,’ ba꞉bema꞉ wadiyala ama꞉ ba꞉ atumu amia꞉no helo na꞉hawakalima꞉.”
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, como está escrito: Do céu deu-lhes pão a comer.
32 Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Nale la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, Mosesete la꞉eno iniwala꞉tamo dikalamenakui, ba꞉be baa꞉ Hunu Haboeno hibi baa꞉ha꞉, ba꞉moe hopoeno baa꞉la, huiyatiya ba꞉ma tetelo naeno Nabiwiti Hunu Haboeno hibi baa꞉ la꞉tamo nikalamenata,
32 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: Não foi Moisés que vos deu o pão do céu; mas meu Pai vos dá o verdadeiro pão do céu.
33 mabu Godokono hibi baa꞉ ba꞉ Hunu Habane da꞉piya꞉ ba꞉be dawala, ebe kapiyate hopo habanapa꞉tamo hibi ka꞉ka꞉ bikalamena.”
33 Porque o pão de Deus é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Ba꞉bene iba꞉te ebe gala na꞉kaga꞉lamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, wadiyala ama꞉le ba꞉ma tetene tupuimiti ba꞉be baa꞉ atamo nikaa꞉menakuya꞉.”
34 Disseram-lhe, pois: Senhor, dá-nos sempre desse pão.
35 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Na ba꞉ ka꞉ka꞉ baa꞉la. Kebe lumagiti natamo da꞉pemene ebe baa꞉ kapete gala a꞉ka-uminakamene, ba꞉gala kebe lumagiti na hibima꞉ da꞉midinimini ebe beya kapete atumu a꞉kuminakamene.
35 Declarou-lhes Jesus. Eu sou o pão da vida; aquele que vem a mim, de modo algum terá fome, e quem crê em mim jamais terá sede.
36 “Ka꞉lo nale la꞉eno komo ba꞉ma ka꞉na hawakalimimo, la꞉le la꞉eno baidinomamo naeno helo umimata, huiyatiya la꞉le na hibima꞉ midinima꞉ ubihinola.
36 Mas como já vos disse, vós me tendes visto, e contudo não credes.
37 Naeno Nabiwiti natamo ikanamema꞉ dewagelena, ba꞉bi tawakalubi hiliyonomate natamo kopelamema꞉na꞉, ba꞉gala kebe dawate natamo da꞉pemene nale ebe gigiha꞉ baha꞉mo dito a꞉koema꞉mo.
37 Todo o que o Pai me dá virá a mim; e o que vem a mim de maneira nenhuma o lançarei fora.
38 Numa꞉la꞉, Hunu Habane na da꞉poenamiya꞉ nale ba꞉be Kodawoeno ubi komo ododima꞉ ba꞉moe hopamo piya꞉mo, na ha꞉kiya naeno ubi komo a꞉kododa꞉mo.
38 Porque eu desci do céu, não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Ba꞉bema꞉ na da꞉poenamiya꞉ ba꞉be dawoeno ubi komo ba꞉ma ka꞉nala, ebete natamo kebe tawakalubi kikanamena ibi ipuwalo eta kapiyate a꞉kalatida꞉mene, ba꞉bene Kuititi Hegelalo nale ibi hiliyonomo hibi ka꞉ka꞉mo kowadiya꞉paa꞉latelema꞉nemo.
39 E a vontade do que me enviou é esta: Que eu não perca nenhum de todos aqueles que me deu, mas que eu o ressuscite no último dia.
40 Iyo, naeno Nabiwiti ubila, kebe lumagiti ebeno Gudu umiti hibima꞉ da꞉midimini, ebete wiboha꞉ ka꞉ka꞉ kolawema꞉ne, ba꞉bema꞉ hibila, Kuititi Hegelalo nale ba꞉be lumagi hibi ka꞉ka꞉mo kadipatema꞉nemo.”
40 Porquanto esta é a vontade de meu Pai: Que todo aquele que vê o Filho e crê nele, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Ba꞉bene komo Yunapa꞉te Ya꞉sukunu komoma꞉ ubiha꞉ tabo bega꞉luya꞉, mabu ebete tabo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, “Na ba꞉ Hunu Habane da꞉piya꞉ ba꞉be ka꞉ka꞉ baa꞉la.”
41 Murmuravam, pois, dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu;
42 Ba꞉bema꞉ iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Aba꞉ hibila꞉ka꞉, ba꞉moe Ya꞉suku ba꞉ Yausepekono gudula! A iya꞉tawahala ebeno menokola nabiwila! Mabu keka꞉ ebete Hunu Habane pema꞉ da꞉goe?”
42 e perguntavam: Não é Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe nós conhecemos? Como, pois, diz agora: Desci do céu?
43 Ya꞉suti ibino tabo iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉huiyuya꞉, “La꞉ ipuwalo ubiha꞉ tabo kaga꞉lutala꞉.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Nabiwi Godote eta lumagi natamo magaheheno, ba꞉be dawate ebeno ubilo ha꞉kiya natamo pema꞉ a꞉kamodobamene, huiyatiya Nabiwiti kebe dawa natamo da꞉magahemene, nale ebe lawete Kuititi Hegelalo wiboha꞉ ka꞉ka꞉mo kadipatema꞉nemo.
44 Ninguém pode vir a mim, se o Pai que me enviou não o trouxer; e eu o ressuscitarei no último dia.
45 Numa꞉la꞉, dopamo Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉, ‘Tete ba꞉ na꞉pe, Godote ha꞉kiya hopo habanapi hiliyonomo ebeno gabo kiya꞉tulamema꞉ne.’ Ba꞉bema꞉ ba꞉moe komo ba꞉ hibila, pote Nabiwino tabo madodo uliti ebegodone hido iya꞉tawa komo da꞉lawenako, ba꞉be dawate natamo kopema꞉ne.
45 Está escrito nos profetas: E serão todos ensinados por Deus. Portanto todo aquele que do Pai ouviu e aprendeu vem a mim.
46 Naeno taboeno ipuwa kubamo akalawa꞉la꞉. Eta hopo haba lumagiti Nabiwino holoholo dopamo kumiya꞉ha꞉, huiyatiya pote Godogodone da꞉pihitiguya꞉ ebe kapiyate Nabiwino holoholo umiya꞉, ba꞉bema꞉ la꞉le ebe kapiyagodone Nabiwino tabo kulima꞉nemata.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, senão aquele que é vindo de Deus; só ele tem visto o Pai.
47 “Iyo, nale la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, kebe lumagiti na hibima꞉ da꞉midinina ebegodolo wiboha꞉ ka꞉ka꞉te bitanamene.
47 Em verdade, em verdade vos digo: Aquele que crê tem a vida eterna.
48 Na ba꞉ ka꞉ka꞉ baa꞉la.
48 Eu sou o pão da vida.
49 “Numa꞉la꞉, la꞉eno iniwala꞉te ma꞉nama꞉ da꞉ka꞉minakui, iba꞉te dito hopolo ba꞉be baa꞉ benahanakuya꞉ ba꞉bene galane tetelo ibi hiliyonomate a꞉ha꞉lahuya꞉,
49 Vossos pais comeram o maná no deserto e morreram.
50 huiyatiya Hunu Habane da꞉piya꞉, ba꞉be baa꞉ lumagiti da꞉namene ebete a꞉kahaa꞉mene.
50 Este é o pão que desce do céu, para que o que dele comer não morra.
51 Na ba꞉ Hunu Habane da꞉piya꞉ ba꞉be ka꞉ka꞉ baa꞉la, ba꞉bema꞉ hibila, kebe lumagiti ba꞉moe baa꞉ da꞉namene ebete emedena tetelo hibi ka꞉ka꞉go bemedenamene. Nale ebetamo dikamenakomo ba꞉be baa꞉ ba꞉ naeno apeno katenela, mabu nale naeno ape hopo habanapa꞉tamo ikalamemo ibino ka꞉ka꞉ komula꞉lelamema꞉.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu; se alguém comer deste pão, viverá para sempre; e o pão que eu darei pela vida do mundo é a minha carne.
52 Ba꞉bema꞉ Yunapino maubate duluhukuya꞉, iba꞉te ibi ipuwalo olowabeletihuilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ale ba꞉moe dubuino katene konahama꞉, ebete atamo keba ka꞉na na꞉kikaa꞉memene?”
52 Disputavam, pois, os judeus entre si, dizendo: Como pode este dar-nos a sua carne a comer?
53 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Nale la꞉tamo hibi tabonomo begoemo, la꞉le Tawakalubino Naniwino katene nahaheno ba꞉gala ebeno hawi nihoheno, hibi ka꞉ka꞉te la꞉godolo a꞉kitanamene.
53 Disse-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: Se não comerdes a carne do Filho do homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis vida em vós mesmos.
54 Iyo, kebe lumagiti naeno katene da꞉nanako ba꞉gala naeno hawi da꞉ninako, ebegodolo wiboha꞉ ka꞉ka꞉te bitanamene, ba꞉gala nale Kuititi Hegelalo ebe hibi ka꞉ka꞉mo kadipatema꞉nemo,
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 mabu naeno katene ba꞉ hibi ka꞉ka꞉ baa꞉la, ba꞉gala naeno hawi ba꞉ hibi ka꞉ka꞉ beyala.
55 Porque a minha carne verdadeiramente é comida, e o meu sangue verdadeiramente é bebida.
56 Ba꞉ hibila, kebe lumagiti naeno katene da꞉nanako ba꞉gala naeno hawi da꞉ninako, ebete na ipuwalo bemedena ba꞉gala nale ebe ipuwalo bemedenamo.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Na da꞉poenamiya꞉ ba꞉be Nabiwino hibi ka꞉ka꞉te nagodolo keba ka꞉na kitana, ba꞉ ba꞉ba ka꞉na kebe lumagiti naeno katene da꞉nanakomene, ebete naeno ka꞉ka꞉go bemedenamene.
57 Assim como o Pai, que vive, me enviou, e eu vivo pelo Pai, assim, quem de mim se alimenta, também viverá por mim.
58 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, naeno ape ba꞉ Hunu Habane da꞉piya꞉ ba꞉be ka꞉ka꞉ baa꞉la. Ba꞉moe baa꞉te lumagitamo hibi ka꞉ka꞉ bikamenakomene, huiyatiya la꞉eno iniwala꞉te da꞉nahanakui ba꞉be baa꞉te ka꞉ka꞉ iba꞉tamo hibilo kikalamenakuiha꞉, iyo, galane iba꞉te dito ha꞉lahuya꞉.”
58 Este é o pão que desceu do céu; não é como o caso de vossos pais, que comeram o maná e morreram; quem comer este pão viverá para sempre.
59 Ya꞉suti Kapeniyama habalo Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamalo ibi diya꞉tulamitiya꞉, ba꞉ba tetelo ebete iba꞉tamo ba꞉moe tabo ga꞉ga꞉dopo bolamagiya꞉.
59 Estas coisas falou Jesus quando ensinava na sinagoga em Cafarnaum.
60 Ba꞉ba tetelo komo Ya꞉suku ta꞉matapi hiliyonomate ebeno iya꞉tulame tabo uliti na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe taboeno ipuwa kodakodanomola, pote lawema꞉ na꞉ka꞉modobomene?”
60 Muitos, pois, dos seus discípulos, ouvindo isto, disseram: Duro é este discurso; quem o pode ouvir?
61 Iba꞉te ebeno iya꞉tulame komoma꞉ kebe ubiha꞉ tabo da꞉ga꞉litiya꞉, Ya꞉suti iya꞉tawate na꞉goiya꞉, “Mabu keka꞉ naeno iya꞉tulame komote la꞉eno hibima꞉ midi komo da꞉kubahilamita?
61 Mas, sabendo Jesus em si mesmo que murmuravam disto os seus discípulos, disse-lhes: Isto vos escandaliza?
62 Ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti dopamo demedenami ebete ba꞉be Kalakala Habamo gala kakanodoloma꞉ne, ba꞉bema꞉ la꞉le ba꞉be hanohano komo dumima la꞉ keba ka꞉na na꞉kewageleoma?
62 Que seria, pois, se vísseis subir o Filho do homem para onde primeiro estava?
63 Numa꞉la꞉, Godokono Gobogobote tawakaluba꞉tamo hibi ka꞉ka꞉ bikalamena, huiyatiya kateneno helote iba꞉tamo ka꞉ka꞉ ikalamema꞉ a꞉kamodobale. Ba꞉bema꞉ hibila, nale la꞉tamo dolamagimo ba꞉be tabo ba꞉ ka꞉ka꞉la, iyo, ba꞉be tabote Godokono Gobogobogodone pe,
63 O espírito é o que vivifica, a carne para nada aproveita; as palavras que eu vos tenho dito são espírito e são vida.
64 huiyatiya la꞉ komopa꞉te hibima꞉ kamidiha꞉.” Ya꞉suti ba꞉moe tabo bolamagiya꞉ mabu ebete ebeno oko tupuimi mabuni ya꞉lo iya꞉tawuya꞉, ebe ta꞉matapi ipuwalo puya꞉te ebe hibima꞉ midiha꞉pima꞉ deda꞉hanamena꞉ ba꞉gala pote ebe anakapumipino kokotamo dihatemene.
64 Mas há alguns de vós que não crêem. Pois Jesus sabia, desde o princípio, quem eram os que não criam, e quem era o que o havia de entregar.
65 Ba꞉bene ebete tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉eno hibima꞉ midiha꞉ komoma꞉ nale ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goemo, Nabiwiti helo lumagitamo ikameheno, ebete ha꞉kiya ebeno ubilo natamo a꞉kapa꞉mene.”
65 E continuou: Por isso vos disse que ninguém pode vir a mim, se pelo Pai lhe não for concedido.
66 Ba꞉be mabuma꞉ komo Ya꞉suku ta꞉matapi hiliyonomate eba꞉go wapata꞉lame ubiha꞉ma꞉ eda꞉hate ibino hiya꞉hiya꞉ emede komamo gala dito kawilaliya꞉.
66 Por causa disso muitos dos seus discípulos voltaram para trás e não andaram mais com ele.
67 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno komo 12 ta꞉matapi nalateda꞉liya꞉, “La꞉ ba꞉ atumu, la꞉le na ba꞉ka꞉miya꞉paneoma?”
67 Perguntou então Jesus aos doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Saimono Pitate ebetamo na꞉huiyuya꞉, “Kodawa, a potamo na꞉ka꞉tolamema꞉ mabu ama꞉ kapiyagodolo hibi ka꞉ka꞉ tabonomo bitana?
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, para quem iremos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 A iya꞉tawahala ama꞉ ba꞉ Godokono Hido-talona Dawalata, ba꞉bema꞉ ale ama꞉ hibima꞉ na꞉midinata.”
69 E nós já temos crido e bem sabemos que tu és o Santo de Deus.
70 Ya꞉suti huiyatiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Aba꞉ hibila꞉ka꞉, nale ha꞉kiya la꞉ 12 dubu buwatimata, huiyatiya la꞉ nulia꞉la꞉, la꞉ ipuwalo kapiyate Saitanakono okodawama꞉ eda꞉na!”
70 Respondeu-lhes Jesus: Não vos escolhi a vós os doze? Contudo um de vós é o diabo.
71 Ebete ba꞉moe tabo Yudasikono komoma꞉ goiya꞉, ba꞉be dubu ba꞉ Keliyotanapi Saimonokono gudula. Dopamo ba꞉moe dubuti 12 ta꞉matapi ipuwalo emedenami, huiyatiya galane tetelo ebete Ya꞉suku anakapumipino kokotamo ebe bihatiya꞉.
71 Referia-se a Judas, filho de Simão Iscariotes; porque era ele o que o havia de entregar, sendo um dos doze.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.