Atos 7
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI
1 Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate Stibiniko nalatediya꞉, “Ba꞉moe komo hibila꞉ka꞉?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Stibiniti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Nani ba꞉gala nabi, la꞉ naeno tabo nulia꞉la꞉. Aeno iniwa A꞉ibalahamate Mesopotemiya hopolo ba emedena Ha꞉la꞉na habamo peheno, ba꞉ba tetelo A꞉la꞉mina Godote ebetamo puluhukuti
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 ba꞉ma ka꞉na pegoiya꞉, ‘Amia꞉no hopo ba꞉gala amia꞉no mabu tawakalubi miya꞉palete, nale ama꞉ da꞉goemema ba꞉be hopamo na꞉tuya꞉.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Ba꞉bema꞉ ebete Ba꞉baloni hopo miya꞉pate Ha꞉la꞉na habamo dito tuya꞉, ba꞉bene ebete ba꞉bolo ba nemedena ebeno nabiwiti da꞉hoiya꞉, Godote ebe ba꞉moe Ka꞉inane hopamo ba꞉bo magahiya꞉, la꞉le ka꞉lo demedehonama ba꞉moe hopamo.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Godote huiyatiya ba꞉ba tetelo Ka꞉inane hopo konomo ipuwalo eta emede bahi deha꞉poto kikamiya꞉ha꞉ ebenonomoma꞉ keda꞉nama꞉, ba꞉gala ba꞉ba tetelo ebete gugudihino ba emedena Godote ebetamo hibilo a꞉goiya꞉, ebete galane tetelo Ka꞉inane hopo ebetamo ba꞉gala ebeno galanepa꞉tamo kikalamema꞉.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Ba꞉bene Godote ebetamo gala ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉, ‘Amia꞉no galanepa꞉te eta kapela tawakalubino hopolo da꞉nemedenamena꞉, ba꞉be hoponapa꞉te ibi huiyaha꞉ okopima꞉ midiliti 400 gogolo koko temeteme bikalamenakomena꞉.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Huiyatiya hibila, puya꞉te iba꞉tamo temeteme dikalamemena꞉, nale ba꞉bi tawakalubino komo anagiya꞉midalamete kuba huiya kikalamema꞉nemo, ba꞉bene nale amia꞉no galanepi ba꞉be muhulu hopone uluhukulatelete da꞉magahelemo, ba꞉ba tetelo iba꞉te na ba꞉moe hopolo kopadikunamema꞉na꞉.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 “Ba꞉ba tetelo Godote A꞉ibalahamatamo nopo hibinomolo da꞉tamotiya꞉, ba꞉be nopoeno kukala hawakalimima꞉ tama itamida komo bikamiya꞉, ba꞉bema꞉ A꞉ibalahamate ebeno hogo Aisa꞉keko umiti kapiya wuiki da꞉wibuya꞉ ebetamo tama itamida komo ba꞉bo ihatemiya꞉. Ba꞉gala galane tetelo Aisa꞉kete ba꞉moe atu komo beka-ododiya꞉ ebeno gudu Ya꞉ikobotamo, ba꞉bene Ya꞉ikobote ebeno 12 dubu guguda꞉tamo ba꞉moe atu tama itamida kukala bekamiya꞉telamiya꞉, galane ba꞉bi guguda꞉te aeno 12 gu tawakalubino nabima꞉ eda꞉huya꞉.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Ba꞉bene Ya꞉ikobokono 12 guguda꞉te apepehote ba꞉bi aeno guguino naba꞉te ibino amoga Yausepekono hido emede mabuma꞉ ba maubahale komo kolowamipi dubatamo manima꞉ ba꞉ dito nikalamiya꞉, ebete Isipiti hopolo huiyaha꞉ okodawama꞉ koneda꞉nama꞉. Huiyatiya Godote eba꞉go ba nemedena
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 ebeno temeteme hiliyonomo ipuwalo ebeno ka꞉ka꞉ hidamo mula꞉menakui. Ba꞉bene Yausepete Isipiti hopoeno Ko Gawadubu Pa꞉lokono holoholo hapuamo duluhukuya꞉, ba꞉ba tetelo Godote ebetamo hidonomo mulu ukui bikamiya꞉. Ba꞉ hibila, Godokono owalubi ipuwado Pa꞉lote Yausepetamo konomamo kalakaluya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebe Isipiti hopo konomo ba꞉gala ebeno ko genama ulamedawama꞉ ba꞉bo midiya꞉.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Ba꞉ba tetelo Isipiti hopo ba꞉gala Ka꞉inane hopo konomolo baa꞉te ba wiboho konomo awae komote tawakaluba꞉tamo piya꞉, ba꞉bema꞉ aeno iniwala꞉godolo baa꞉ uwateho gabote kitanamiha꞉.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Ba꞉bene Ya꞉ikobote Isipiti hopolo konate da꞉pola꞉nami, ba꞉be komo uliti aeno iniwa nabi baa꞉ konuwatehoma꞉ ba꞉bamo dito noelamiya꞉. Ba꞉moe ba꞉ ibino dopo tetela.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ba꞉bene iba꞉te netewa teta꞉mo gala da꞉katolamiya꞉, ba꞉ba tetelo Yausepete ebeno komo ebeno nana꞉tamo hawakalimilo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉, ‘Na ba꞉ Yausepetela!’ ba꞉gala ba꞉be atu tetelo Ko Gawadubu Pa꞉lote Yausepekono mabu tawakalubino pelame komo ba꞉bo iya꞉tawuya꞉.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Ba꞉bene Yausepete ebeno nabiwi Ya꞉ikobotamo tabo benoemiya꞉, ebe ba꞉gala ebeno mabu tawakalubi ibi hiliyonomate Isipiti hopamo kopelamema꞉, iyo, ba꞉ba tetelo Ya꞉ikobokono tawakalubino kuititi ba꞉ 75 tawakalubila, ba꞉moi ba꞉te pelamiya꞉ Isipiti hopamo.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 “Ba꞉bene Ya꞉ikobote ebeno tawakaluba꞉go tote Isipiti hopolo ba nemedena, ebe ba꞉gala komo aeno iniwala꞉te ba꞉bo neha꞉lahuya꞉.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Ba꞉bene ibino guguda꞉te Ya꞉ikoboko ba꞉gala Yausepeko ibino ape Ka꞉inane hopoeno Sekeme habamo gala kawadahete bobamo ba꞉bo pimiya꞉tiya꞉, ba꞉be bobo haba A꞉ibalahamate Hamokono guguda꞉godone mana꞉mo ya꞉lo a꞉lawiya꞉.”
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Ba꞉bene Stibiniti tabo moga꞉melo Yunapi Ka꞉nisolo dubatamo gala na꞉kolamagiya꞉, “Godote A꞉ibalahamatamo hibinomolo da꞉goiya꞉, ba꞉be taboeno hibi komote uluhukuma꞉ ba tatali Isipiti hopolo aeno Isalaela tawakaluba꞉te hiliyonomoma꞉ eda꞉huya꞉.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Ba꞉ba tetelo Isipiti hopolo eta Ko Gawadubuti mahiguya꞉, Yausepete dopamo Isipitinapi keba ka꞉na kowalubilinakui ebete ba꞉be komo hidamo kiya꞉tawuya꞉ha꞉.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Ba꞉bema꞉ ebete aeno tawakalubi ha꞉da amiholamenami, ba꞉gala ebete aeno iniwali ba꞉mako helo tabamo kubahilamenami, iba꞉te ibino a꞉lia꞉li gugudi agima habalo dito komiya꞉palenakoma꞉.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 “Ba꞉ba tetelo Mosesete ba꞉bo hawakaluya꞉, ebeno holoholo hidonomola. Ebete netewa-kapiya manomelo ebeno nabiwino genamalo emedete,
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 ba꞉bene ebeno menoko nabiwi iba꞉te ebe genamane nanekela꞉mo matopa꞉tate dito da꞉nemiya꞉patepuya꞉, ba꞉ba tetelo Ko Gawadubu Pa꞉lokono bohelete ebe numiti ebeno guduma꞉ nimiditi hidonomamo dabinami.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Ba꞉bene Mosesete Pa꞉lokono genamalo ba ape Isipiti hoponapa꞉te ibino hiliyonomo mulu komokomo ebe ba꞉bo iya꞉tumihuya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebeno tabo olamagi ipuwalo ba꞉gala ododili ipuwalo helonomoma꞉ ediya꞉.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Mosesete 40 gogo tetedawama꞉ ba eda꞉na ebete ebeno tepo ipuwalo ukui bihatiya꞉, ebeno Isalaela tawakaluba꞉te keba ka꞉na kemedenama꞉ ba꞉be komo konumima꞉.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ba꞉ba tetelo Isipitinapi dubuti eta Isalaela dubu danagalimihutiya꞉, Mosesete numiti Isipiti dubutamo kuba huiya ba nikame ebe ba꞉bo nanakapumiya꞉,
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 mabu ba꞉be ododi komodo ebete nemalagidoluya꞉ ebeno tawakaluba꞉te ba꞉moe komo kiya꞉tawahama꞉, Godote Mosesekono kokotamo ibi Pa꞉lokono helo ipuwane kuluhukulatelema꞉ne. Huiyatiya iba꞉te ebeno hido ododi komoeno ipuwa kalawiya꞉ha꞉.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Ba꞉bema꞉ eta hegelalo Isalaela dubu netewapa꞉te dalaholutiya꞉, Mosesete ibi ulamete ibi ba gelebadilame na꞉goelamiya꞉, ‘Naeno nana꞉la꞉, la꞉ ba꞉ kapiya badininipala tawakalubi huiyalata. Bada mabuma꞉ etate etatamo, etate etatamo kuba komo dododitama?’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 “Huiyatiya ba꞉ba tetelo kebe dubuti etatamo helonomoma꞉ deditiya꞉, ebete Moseseko tama꞉mo ba nemokamida ba꞉bo kiyahamiya꞉, ‘Ama꞉ pote ka꞉goemiti ama꞉le aeno koma꞉ eda꞉ma꞉? Ama꞉ aeno komo anagiya꞉midadawaha꞉!
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Ama꞉ ubila꞉ka꞉ na anakapuname, ama꞉le dutu Isipiti dubu danakapumi ba꞉ba ka꞉na?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Mosesete ba꞉be tabo uliti ebete ko tole lawete Isipiti hopone ba꞉bo alahuliya꞉, ba꞉bene ebete Midiyana hopolo ba nemedena kamena lawete dubu gugudi netewa ba꞉bo nulamiya꞉.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Ba꞉bene 40 gogo da꞉petohuya꞉ eta hegelalo Mosesete Sainai Hununomo Hakoeno dito hopolo ba patita Godokono nopodawate koe ipuwado ebetamo ba꞉bo uluhukuya꞉, iyo, koete kehalo da꞉woitiya꞉ huiyatiya kehate ka꞉mutigutiya꞉ha꞉,
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Mosesete ba꞉be komo umiti koamo hanohanuya꞉. Ba꞉bema꞉ ebete hidamo umima꞉ tatalia꞉mo ba to Kodawa Godokono tabote ebetamo ba꞉ma ka꞉na piya꞉,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Na ba꞉ Godotela. Amia꞉no iniwa nabi A꞉ibalahamako, Aisa꞉keko, ba꞉gala Ya꞉ikoboko iba꞉te poko kadikumina, na ba꞉ ba꞉betela.’ Mosesete ba꞉be tabo uliti heloha꞉ma꞉ ba eda꞉, ebete tabo goedawa kumima꞉ ebeno ape lililalo ko tolenomo ba꞉bo lawiya꞉.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 “Ba꞉bene Kodawa Godote ebetamo na꞉goiya꞉, ‘Amia꞉no nato ilina na꞉pipikuma꞉ mabu ama꞉le da꞉la꞉na ba꞉be haka talona hakala.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Naeno tawakaluba꞉te Isipiti hopolo koko temetema꞉go demedena, nale ka꞉lo ibino modoboha꞉ komokomo ulamelelamemo, iyo, nale ibino ihimi komo ulilatelete na Hunu Habane ba꞉bema꞉ pihitigamo ibi kuba ipuwane kuluhukulatelema꞉. Ba꞉bema꞉ ama꞉ na꞉pa꞉, nale ama꞉ Isipiti hopamo konoemema꞉nemata naeno oko ba꞉bolo konowatima꞉.’”
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Ba꞉bene Stibiniti tabo moga꞉melo Yunapi Ka꞉nisolo dubatamo gala na꞉kolamagiya꞉, “Numa꞉la꞉, Isalaela tawakaluba꞉te Mosesetamo ibino ubiha꞉ komo dopamo ba hawakalimi ba꞉ma ka꞉na ga꞉luya꞉, ‘Ama꞉ pote ka꞉goemiti ama꞉le aeno koma꞉ eda꞉ma꞉? Ama꞉ aeno komo anagiya꞉midadawaha꞉!’ Huiyatiya ba꞉moe tetelo Godote Moseseko gala a꞉kapoemiya꞉ ibi ulamedawama꞉ ba꞉gala ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelamedawama꞉ kopeda꞉ma꞉. Hibila, koete kehalo da꞉woitiya꞉, ba꞉ba tetelo Godokono nopodawate ebetamo uluhukuti helo ba꞉bo ikamiya꞉ ibi kowalubilinama꞉.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Ba꞉bema꞉ 40 gogo ipuwalo Mosesete koko hanohano komo Isipiti hopolo ba꞉gala Hawihawi Kehaha꞉ Kolomolo ba꞉gala dito hopolo ododilinakui, iyo, ebete Isalaela tawakalubi ba꞉moe gabodo uluhukulateliya꞉ Isipiti hopone.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Ba꞉bene ba꞉moe ba꞉be Mosesete Isalaela tawakaluba꞉tamo na꞉goiya꞉, ‘Galane Godote ebeno Hiya꞉nomo Ukui Hawakalimidawa eta, na dopo, la꞉ ipuwalo kadipatema꞉ne,’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 ba꞉gala Isalaela tawakaluba꞉te dito hopolo da꞉nekapiyuya꞉ ba꞉moe Mosesete iba꞉go nemedenami, ba꞉gala ebete ba꞉bi aeno iniwala꞉go ba emedena Godokono nopodawate Sainai Hununomo Hakalo ebetamo dolamagiya꞉ ba꞉bi Tutumu Tabo ebete Godogodone uwatete atamo ba꞉bo ikaa꞉miya꞉ emedena tetelo a kowalubinama꞉.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Huiyatiya ba꞉ba tetelo aeno iniwala꞉te Godotamo papamila꞉ha ubiha꞉ma꞉ eda꞉huya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe ta꞉mata komo tama꞉mo ba owatiya꞉mida ibino tepo ipuwalo Isipiti hopamo wilalema꞉ gala ubi na꞉kamiya꞉tenama꞉.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Ba꞉bema꞉ Mosesete tawakaluba꞉go lutaha꞉ tetelo iba꞉te ebeno naniwi A꞉lonitamo na꞉ga꞉luya꞉, ‘Aeno ida꞉da꞉li nododilia꞉ma꞉, iba꞉te a dopaa꞉mete komagatoema꞉, mabu ba꞉moe Moseseko a Isipiti hopone da꞉magahiya꞉ kebamo dalatidi!’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Ba꞉ba tetelo iba꞉te uli ape kau-goeno holoholamo ida꞉da꞉li ododiti ebetamo hawa꞉goeno ilina ba ikameho, iba꞉te ha꞉kiya ibino kokotamo dododiya꞉ ba꞉be ilinatamo ko kalakala poko bododiya꞉.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Ba꞉be kuba mabuma꞉ Godote ibi gunima꞉mo ba ihilatele dito miya꞉paliya꞉ ibi ha꞉kiya ibino ubilo alomoeno oloki kadikulamenama꞉. Ba꞉ hibila, ba꞉moe komo Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukalo ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na hawakalimiya꞉,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 — ausente —
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Ba꞉bene Stibiniti tabo moga꞉melo gala na꞉kolamagiya꞉, “Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, Godokono sipi-goe tama alokoa꞉mida Talona Genama aeno iniwala꞉godolo ba itana Godote iba꞉go ba꞉bolo nemedenami. Numa꞉la꞉, Godokono iya꞉tumi ipuwalo Mosesete keba ka꞉na kuliya꞉ ba꞉gala ebeno baida꞉mo keba ka꞉na kumiya꞉, ebete ba꞉be genama hidonomamo ba꞉ ba꞉ba ka꞉na ododiya꞉.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Ba꞉bene aeno iniwalino guguda꞉te ba꞉be Talona Genama ibino naba꞉godone lawete, iba꞉te aguti Yosuwakoba꞉ Ka꞉inane uli hopamo ba꞉ dito tolamiya꞉. Ba꞉ba tetelo ba꞉be hopoeno hiya꞉hiya꞉ tawakalubi Godote ebeno heloamo neta꞉malatelete Isalaela tawakaluba꞉tamo ba꞉bo nikalamiya꞉, ba꞉bene ebeno talona genamate ba꞉bolo ba nitana iba꞉te ba꞉ba tetene pelamete Da꞉ibidiko teta꞉mo pikuliya꞉.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Ba꞉bene Godote Da꞉ibidikono ododili komo ulamelemete ebe malemalelo emalagidolonami, ba꞉bema꞉ eta tetelo Godokono emede bahima꞉ Da꞉ibiditi ebe ba꞉bo kiyamiya꞉ ebete ebe adikumino hiya꞉ genama ketema꞉, hibila, ba꞉moe Godo ba꞉ Da꞉ibidikono iniwa Ya꞉ikobote dopamo dadikuminakui ba꞉be Godola.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Huiyatiya Godoko Adikumino Genama Da꞉ibidikono gudu Solomonote etiya꞉, Da꞉ibiditiha꞉.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 “Huiyatiya la꞉ hidamo nulia꞉la꞉, tawakaluba꞉te Hununomo Godoko mabuma꞉ detemotehona, ebete ba꞉bi genamalo hibilo kemedenaha꞉. Iyo, dopamo ebeno eta ukui hawakalimidawate ba꞉moe komo ba꞉ma ka꞉na hawakalimiya꞉,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Ba꞉bene Stibiniti Yunapi Ka꞉nisolo dubatamo kuititi tabo ba olamagi na꞉goiya꞉, “A꞉iye, la꞉ ba꞉ wato kodakoda tawakalubilata! La꞉ Godokono Tutumu Tabamo papamila꞉halo tama itamida kukala hunu gabodo lawiya꞉mata, huiyatiya tepo ipuwoeno kodakoda komo kiya꞉hiliya꞉ha꞉! Iyo, la꞉ hiliyonomo tetelo la꞉eno galo ba muhilame Godokono Hido-talona Gobogobo beduhiminamata, la꞉eno iniwala꞉te dewagelenama꞉ ba꞉ba ka꞉na!
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Numa꞉la꞉, Godokono ukui hawakalimipi hiliyonomo ipuwalo la꞉eno iniwala꞉te kapiya dawatamo malemale kihatenakuiha꞉ huiyatiya ibi hiliyonomatamo temeteme bikalamenakuya꞉. Ba꞉ ba꞉ba ka꞉na puya꞉te Godokono Tuputupu Okodawoeno pe komoma꞉ dopamo tabo dolamagimiya꞉ la꞉eno iniwala꞉te ibi anakapulamenakuya꞉, ba꞉gala ba꞉ma tetelo Tuputupudawa Ya꞉suti ebeno komo la꞉tamo da꞉pehawakalimi, la꞉le ebe ha꞉da amiho gabodo lawete ebe anakapumimata.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Ba꞉bema꞉ hibila, Godokono Tutumu Tabo ebeno nopopa꞉godone duwatiya꞉ma, la꞉ ba꞉ ba꞉bi tawakalubilata, la꞉le huiyatiya ba꞉bi Tutumu Tabamo hibilo kapapamila꞉hanaha꞉!”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Ba꞉bene Yunapi Ka꞉nisolo dubate ba꞉moe tabo duliya꞉ iba꞉te ibino konomo mauba Stibinitamo kohawakalimima꞉ pitoko ba꞉bo aliwatahaliya꞉.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Ba꞉ba tetelo huiyatiya Stibiniko Godokono Gobogobote da꞉tabuimiya꞉, ebete Hunu Habamo da꞉negahimiya꞉ Godokono konomo alo ba umita, Ya꞉suti atumu ebeno tu hapulu na꞉kala꞉nuya꞉.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Ba꞉bema꞉ ebete na꞉goiya꞉, “La꞉ numa꞉la꞉! Godote Hunu Haboeno gigiho da꞉hiya꞉miduta nale bumitamo, Tawakalubino Naniwiti ebeno tu hapulu ba꞉la꞉na!”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Ba꞉ba tetelo Yunapi Ka꞉nisolo dubate kapimilo ga꞉ga꞉go galo muhilameholete ebetamo na꞉nepulila꞉huya꞉ ebe konekubahimima꞉.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ba꞉bene iba꞉te ebe heloamo nelawete haba ipuwane magatate nakolamo mapeme ba꞉bo netupuimiya꞉. Ba꞉ba tetelo kebe dubate Stibinikono komoma꞉ ha꞉da amiho tabo Ka꞉nisolo dubatamo da꞉pega꞉luya꞉, ba꞉bi dubate ebe dopamo anakapumihino ibino watuino kaliko eta uli ape dubu Solokono nato mabamo dito nimiya꞉tiya꞉.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Ba꞉bene iba꞉te Stibiniko nakolamo ba mapeme ebete ebeno Kodawa ka꞉milo na꞉goiya꞉, “Kodawa Ya꞉su, naeno gobogobo ama꞉le na꞉pelawa꞉!”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ba꞉ba tetelo ebete pupamo gate ibulunomo na꞉goiya꞉, “Naeno Kodawa, ba꞉moe kuba iba꞉te dododita, ama꞉le iba꞉tamo kuba huiya akikalama꞉la꞉.” Ba꞉bene ebete ba꞉moe tabo goete hoenomo ba꞉bo hoiya꞉.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.