Atos 19
Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ACF
1 Ba꞉bene Apolositi Kolini habalo ba nemedena, ebete kebe haba da꞉miya꞉puya꞉ Polote A꞉isiya hopoeno komo habahabado petote ba꞉be atu Epesese ko habamo dito nuluhukuya꞉. Ba꞉ba tetelo ebete komo Ya꞉suku ta꞉matapi ba꞉bolo nulamete
1 E sucedeu que, enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, tendo passado por todas as regiões superiores, chegou a Éfeso; e achando ali alguns discípulos,
2 ibi na꞉nikiyalamiya꞉, “La꞉le la꞉eno hibima꞉ midi komo Ya꞉sutamo dihatima, ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobo a꞉ka꞉lawiuima?” Iba꞉te huiyatiya na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, a Godokono Gobogobote tawakaluba꞉godolo demedena ba꞉be komo dopamo kuliha꞉.”
2 Disse-lhes: Recebestes vós já o Espírito Santo quando crestes? E eles disseram-lhe: Nós nem ainda ouvimos que haja Espírito Santo.
3 Huiyatiya Polote ibi nalateda꞉liya꞉, “Komopa꞉te la꞉ beyamo da꞉wadulateli, pokono mahilamo kododi?” Iba꞉te na꞉huiyuya꞉, “A beyamo Yonekono mahilamo palaguima꞉.”
3 Perguntou-lhes, então: Em que sois batizados então? E eles disseram: No batismo de João.
4 Ba꞉bene Polote iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Tawakaluba꞉te ibino kuba ododili ipuwane Godotamo dohobiliya꞉, Yonete ibi beyamo ba꞉bema꞉ wadulateliya꞉, ba꞉gala ba꞉be atu tetelo ebete Isalaela tawakalubi bikiyalamiya꞉, iba꞉te ebeno gala hapuni da꞉pena ba꞉be lumagi hibima꞉ komidima꞉, ebe ba꞉ Ya꞉sutila.”
4 Mas Paulo disse: Certamente João batizou com o batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse no que após ele havia de vir, isto é, em Jesus Cristo.
5 Ba꞉bene Epesese hibima꞉ midipi ekaka꞉te ba꞉be tabo uliti Polote ibi Kodawa Ya꞉sukunu mahilamo beyamo gala ba꞉bo kawadulateliya꞉.
5 E os que ouviram foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Ba꞉gala Polote ebeno kokoto iba꞉tamo demowatilamiya꞉, Godokono Gobogobote ibi hunamo ba hitiga, iba꞉te helo lawete Hunu Haboeno nopopino hiya꞉hiya꞉ tabamo ko kalakala adipatelo Godokono tepo ipuwoeno ukui tabo komokomo ba꞉bo hawakalilamiya꞉.
6 E, impondo-lhes Paulo as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo; e falavam línguas, e profetizavam.
7 Ba꞉ hibila, ba꞉ba tetelo Godokono Gobogoboeno helote 12 dubatamo ba꞉ma ka꞉na hitiguya꞉.
7 E estes eram, ao todo, uns doze homens.
8 Ba꞉bema꞉ Polote netewa-kapiya manome Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamamo odolonakui Godokono tabo toleheno ba꞉bo olamaginakui, ba꞉bene ba꞉be tete ga꞉ga꞉dopolo Polote iba꞉go Godote Ko Gawadubuma꞉ deda꞉na, ba꞉be komoeno hibi komoma꞉ konomamo olamagiminakuya꞉.
8 E, entrando na sinagoga, falou ousadamente por espaço de três meses, disputando e persuadindo-os acerca do reino de Deus.
9 Huiyatiya komo iba꞉te wato kodakodahibima꞉ ba eda꞉halame hibima꞉ kamidiya꞉ha꞉. Iba꞉te tawakalubino holoholo hapulu Ya꞉suku Hibima꞉ Midi Gabo kubama꞉ ga꞉luya꞉, ba꞉bema꞉ Polote Ya꞉sukunu hibi ta꞉matapi kapiya uwatete iba꞉te hibima꞉ midiha꞉pa꞉godone kapimilo ba꞉ dito ikuliya꞉. Ba꞉ba tetene tupuimiti iba꞉te ha꞉kiya Taila꞉nasikono Sikulu genamalo da꞉kapiyuiminakui, Polote komo hegela hiliyonomolo Godokono Buka tabo komokomoeno ipuwa iba꞉tamo ba꞉bo olamaginakui.
9 Mas, como alguns deles se endurecessem e não obedecessem, falando mal do Caminho perante a multidão, retirou-se deles, e separou os discípulos, disputando todos os dias na escola de um certo Tirano.
10 Ba꞉bema꞉ hibila, ebete netewa gogolo Epesese ko habalo ba emedena, A꞉isiya hopo konomolo demedehonama꞉ ba꞉bi Yunapi ba꞉gala Yuha꞉pi atumu, ibi hiliyonomate Kodawa Ya꞉sukunu tabo ba꞉bo ulihuya꞉.
10 E durou isto por espaço de dois anos; de tal maneira que todos os que habitavam na Ásia ouviram a palavra do Senhor Jesus, assim judeus como gregos.
11 Ba꞉ba tetelo Godote Poloko ipuwado komo koko hanohano komo bododilinakui.
11 E Deus pelas mãos de Paulo fazia maravilhas extraordinárias.
12 Ba꞉ma ka꞉na tawakaluba꞉te Polokono wato matumino kaliko ba꞉gala atuino kaliko ebeno apene duwatemenakui, ba꞉bene iba꞉te watate temetema꞉gopa꞉tamo da꞉nemowatilamenakui ibino temeteme komate iba꞉godone ba꞉ dito wiboholamenakui ba꞉gala kuba gobogobate iba꞉godone akikulinakuya꞉.
12 De sorte que até os lenços e aventais se levavam do seu corpo aos enfermos, e as enfermidades fugiam deles, e os espíritos malignos saíam.
13 Ba꞉be atu tetelo komo Yu dubate ba꞉be hopolo ba wapata꞉lamena tawakaluba꞉godone kuba gobogobo oelamenakuya꞉, ba꞉bene iba꞉te ba꞉be oko ba owatina komo tetelo Polokono mahilo ba꞉gala Kodawa Ya꞉sukunu mahilo ka꞉lamilo kuba gobogobo ba꞉bo kiyahalamenakuya꞉. Ba꞉bene ibi ipuwalo eta Yu dubu Sikibakono sa꞉ba꞉ni kuhia꞉te nemedenama꞉, ibino nabiwi ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watodawa etala. Eta tetelo ba꞉bi sa꞉ba꞉ni kuhia꞉te eta dubugodone kuba gobogobo oemema꞉ ba ewagelita, iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Polote Ya꞉sukunu komoma꞉ dolamaginako, ale ba꞉be Helodawoeno mahilamo la꞉ bikiyahalama꞉ta ebegodone nikula꞉la꞉.”
13 E alguns dos exorcistas judeus ambulantes tentavam invocar o nome do Senhor Jesus sobre os que tinham espíritos malignos, dizendo: Esconjuro-vos por Jesus a quem Paulo prega.
14 — ausente —
14 E os que faziam isto eram sete filhos de Ceva, judeu, principal dos sacerdotes.
15 Huiyatiya kuba gobogobote iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ya꞉suku ba꞉gala Poloko na iya꞉tawala, huiyatiya la꞉ puya꞉tela꞉ka꞉?”
15 Respondendo, porém, o espírito maligno, disse: Conheço a Jesus, e bem sei quem é Paulo; mas vós quem sois?
16 Ba꞉bene kuba gobogobagoeno dubuti ko heloago iba꞉tamo pepategate ibi kubanomamo ba palukuli ibino kaliko pipikulamelelamete, iba꞉te genamane hawi ka꞉ka꞉la꞉halama꞉go kikipuiya ba꞉ dito alahutihuya꞉.
16 E, saltando neles o homem que tinha o espírito maligno, e assenhoreando-se de todos, pôde mais do que eles; de tal maneira que, nus e feridos, fugiram daquela casa.
17 Ba꞉bema꞉ Epesese ko habalo demedehonama꞉, ba꞉bi Yu tawakalubi ba꞉gala Guliki hoponapi atumu, ibi hiliyonomate ba꞉be komo duliya꞉ iba꞉te konomamo toletolehote Kodawa Ya꞉sukunu mahilo hunamo ba꞉bo adipatiya꞉.
17 E foi isto notório a todos os que habitavam em Éfeso, tanto judeus como gregos; e caiu temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Ba꞉ba tetelo hiliyonomo tawakaluba꞉te Ya꞉suku hibima꞉ miditi, ba꞉bene iba꞉te tawakalubino holoholo hapuamo pelamete ibino kuba ododili komokomo ba꞉bo pehawakalilamiya꞉.
18 E muitos dos que tinham crido vinham, confessando e publicando os seus feitos.
19 Ba꞉gala ba꞉be atu tetelo komo giwali ododilipa꞉te ibino giwali iya꞉tawaha buka wadahete tawakalubi hiliyonomate ba ulamita koa꞉mo ba꞉ dito pepuhamidahaliya꞉. Ba꞉ hibila, iba꞉te da꞉kubahilamiya꞉ ba꞉bi bukoeno huiya kuititi konomola, deha꞉potoha꞉, iyo, ba꞉bi buka hiliyonomoeno huiya da꞉ka꞉lamiholiya꞉ ba꞉ 50 taosene manima꞉ ediya꞉.
19 Também muitos dos que seguiam artes mágicas trouxeram os seus livros, e os queimaram na presença de todos e, feita a conta do seu preço, acharam que montava a cinqüenta mil peças de prata.
20 Ba꞉bema꞉ ba꞉moe ododi gabodo Godokono tabote helonomoma꞉ ba eda꞉ ba꞉be hopo konomamo ba꞉bo tuya꞉.
20 Assim a palavra do Senhor crescia poderosamente e prevalecia.
21 Ba꞉moi komate da꞉wibohuya꞉, ba꞉ba tetelo Polote nopo bihatiya꞉ Ma꞉sadoniya ba꞉gala Guliki hopodo petote Yelusalema ko habamo gala kakanuluhukuma꞉. Ebete na꞉goiya꞉, “Na ubila Yelusalemalo tete nanekele nemedete, ba꞉bene na Loma ko haba umima꞉ kotoma꞉nemo.”
21 E, cumpridas estas coisas, Paulo propôs, em espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e pela Acaia, dizendo: Depois que houver estado ali, importa-me ver também Roma.
22 Ba꞉bene Ma꞉sadoniya hopamo toheno Polote ebeno owalubipi netewa Timotiko ba꞉gala Elastasiko ba꞉be hopamo dopamo noelamiya꞉, huiyatiya ebete A꞉isiya hopolo tete nanekele gala kakemedema꞉ goelo iba꞉go katuya꞉ha꞉.
22 E, enviando à Macedônia dois daqueles que o serviam, Timóteo e Erasto, ficou ele por algum tempo na Ásia.
23 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo Ya꞉suku Hibima꞉ Midi Gaboma꞉ Epesese ko habalo eta ko kubanomote ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉.
23 E, naquele mesmo tempo, houve um não pequeno alvoroço acerca do Caminho.
24 Ba꞉bolo eta dubuti nemedenami, ebeno mahilo Dimitiyasitila, ebe ba꞉ siliba ilinamo ida꞉da꞉li ododilidawala. Ba꞉ma ka꞉na ebete ebeno ko bisnisi ipuwalo eta habali ida꞉da꞉li Atimisiko mabuma꞉ ebe adikumino genama hegehege siliba ilinamo dododilinakui, ebe ba꞉gala ebeno okopa꞉te tawakaluba꞉tamo kolowamilo koko mani buwatenakuya꞉, iyo, tawakaluba꞉te ba꞉bi hegehege genama mana꞉mo uwatete ibino genama gulu patapata hunamo ba nimiya꞉te Atimisiko emalagidololo ebe ba꞉bo adikuminakuya꞉.
24 Porque um certo ourives da prata, por nome Demétrio, que fazia de prata nichos de Diana, dava não pouco lucro aos artífices,
25 Ba꞉bene eta hegelalo Dimitiyasiti ebeno okopi ba꞉gala komo ida꞉da꞉li ododilipi, ibi hiliyonomago tabo koga꞉lama꞉ ka꞉lamiti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Dubala꞉, la꞉ iya꞉tawahala aeno bisnisi ipuwalo a koko maninomo bododilinakoma꞉, iyo, ba꞉moe ba꞉ aeno ka꞉ka꞉la.
25 Aos quais, havendo-os ajuntado com os oficiais de obras semelhantes, disse: Senhores, vós bem sabeis que deste ofício temos a nossa prosperidade;
26 Huiyatiya ba꞉moe dubu Polote bada komo kododina, la꞉le la꞉eno baida꞉mo uminakomata ba꞉gala galamo ulihonakomata. Ebete na꞉goenako tawakaluba꞉te kokotamo dododilinaka ba꞉bi ida꞉da꞉lino helo kitanaha꞉, hibi Godo keba ka꞉nala꞉ka꞉ eba ka꞉naha꞉. Ba꞉bema꞉ aeno Epesese habalo ba꞉gala ba꞉moe A꞉isiya hopo konomolo tawakaluba꞉te ebeno tabo uliti hibima꞉ ga꞉late ibino ida꞉da꞉li adikulame ipuwane ohobila꞉huya꞉.
26 E bem vedes e ouvis que não só em Éfeso, mas até quase em toda a Ásia, este Paulo tem convencido e afastado uma grande multidão, dizendo que não são deuses os que se fazem com as mãos.
27 Diyala, ale eta komo ododihino tatalila tawakaluba꞉te aeno bisnisi ododi komo kubama꞉ da꞉ ga꞉lamena꞉, ba꞉gala atu tetelo iba꞉te Atimisiko Adikumino Hiya꞉ Genamamo alehawamina komoma꞉ diya꞉da꞉temena꞉. Ba꞉be mabuma꞉ ba꞉ma tetelo tawakalubi hiliyonomate aeno A꞉isiya hopolo ba꞉gala ba꞉moe hopo konomolo dadikuminaka, ba꞉be aeno ida꞉da꞉li Atimisiko ebeno helo konomo kowibomema꞉ne!”
27 E não somente há o perigo de que a nossa profissão caia em descrédito, mas também de que o próprio templo da grande deusa Diana seja estimado em nada, vindo a ser destruída a majestade daquela que toda a Ásia e o mundo veneram.
28 Ba꞉bema꞉ ulihopi hiliyonomate ba꞉be taboma꞉ konomamo maubahalete ga꞉ga꞉ ekelalameheno iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Epesesenapino Atimisiko, ebe aeno Kodawanomola!”
28 E, ouvindo-o, encheram-se de ira, e clamaram, dizendo: Grande é a Diana dos efésios.
29 Ba꞉bene ibino helo komote haba konomamo da꞉tuya꞉, habalubi hiliyonomate konomamo maubahaliya꞉. Ba꞉ba tetelo puya꞉te maubahala꞉go da꞉tolamitiya꞉ iba꞉te Ma꞉sadoniya hoponapi netewapi Ga꞉iyasiko ba꞉gala A꞉listakasiko heloamo nuwatete habalubino tabo ga꞉la habamo gahugahulu dito wadimuya꞉taliya꞉, mabu ibi netewapi ba꞉ Polokoba꞉ wapata꞉nama꞉.
29 E encheu-se de confusão toda a cidade e, unânimes, correram ao teatro, arrebatando a Gaio e a Aristarco, macedônios, companheiros de Paulo na viagem.
30 Ba꞉bema꞉ Polote ubila tawakalubi ipuwamo tote ibi hidohido tabamo konegelebadilamema꞉, huiyatiya Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo ebeno mabuluba꞉te ebe na꞉duhimiya꞉,
30 E, querendo Paulo apresentar-se ao povo, não lho permitiram os discípulos.
31 ba꞉gala ba꞉be A꞉isiya hopoeno gabomani dubu ipuwalo komo Polokono mabuluba꞉te atumu ebe toemeholo tabo ebetamo na꞉poemiya꞉, “Ama꞉ habalubino tabo ga꞉la habamo akapa꞉la꞉!”
31 E também alguns dos principais da Ásia, que eram seus amigos, lhe rogaram que não se apresentasse no teatro.
32 Ba꞉bene ba꞉ba tetelo habalubino kapiyuimi ipuwalo ko mauba komote hibinomolo uluhukuya꞉, komopa꞉te ga꞉ga꞉lo eta tabo ga꞉lanakui, eta tabo ga꞉lanakui, ba꞉ba ka꞉na ewagelitiya꞉, ba꞉gala atu tetelo komopa꞉te ukui bilibilima꞉ eda꞉hutiya꞉, mabu iba꞉te kiya꞉tawahuya꞉ha꞉ tawakaluba꞉te kapiyuimi habamo badama꞉ ka꞉pelamiya꞉.
32 Uns, pois, clamavam de uma maneira, outros de outra, porque o ajuntamento era confuso; e os mais deles não sabiam por que causa se tinham ajuntado.
33 Ba꞉bene komo Yu dubate ibino eta lumagi A꞉lesandatamo helo ba ikame, ebete tawakalubino dopo hapulu mahigate kokoto ba꞉bo a꞉midahuya꞉ tawakaluba꞉te tabo ga꞉la kekelalamema꞉, mabu ebe ubila iba꞉tamo owalubi tabo kolamagima꞉.
33 Então tiraram Alexandre dentre a multidão, impelindo-o os judeus para diante; e Alexandre, acenando com a mão, queria dar razão disto ao povo.
34 Huiyatiya iba꞉te ebe umihote, ebete Yu lumagima꞉ deda꞉na ba꞉be komo iya꞉tawahate ibulunomo kapimilo ga꞉ga꞉ gala na꞉katupuimiya꞉, “Epesesenapino Atimisiko, ebe aeno Kodawanomola!” Ba꞉bene iba꞉te tete ga꞉ga꞉nomo ba꞉ba ka꞉na ba ewagelita,
34 Mas quando conheceram que era judeu, todos unanimemente levantaram a voz, clamando por espaço de quase duas horas: Grande é a Diana dos efésios.
35 eta gabomani dubu, ebe ba꞉ Epesese haboeno kukala iya꞉tulamedawala, ebete ibi tatabuilamete iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Epesese dubala꞉, hiliyonomo tawakalubi iya꞉tawahala, aeno Epesese ko haba ba꞉ Kodawa Atimisiko Adikumi Genamoeno hopola. Ba꞉gala ibi iya꞉tawahala, ba꞉be habali ida꞉da꞉lino talona nakola konomo Hunu Habane atamo ya꞉lo peguya꞉, ka꞉lo ba꞉ aeno habalo bitana ale hidamo kuminama꞉.
35 Então o escrivão da cidade, tendo apaziguado a multidão, disse: Homens efésios, qual é o homem que não sabe que a cidade dos efésios é a guardadora do templo da grande deusa Diana, e da imagem que desceu de Júpiter?
36 Ba꞉bema꞉ numa꞉la꞉, mulu iya꞉tawa lumagigodolo helo kitanaha꞉ Atimisikono komoma꞉ ha꞉da tabo goema꞉. Ba꞉be mabuma꞉ la꞉ ukui bilibilihino tatabalo na꞉pola꞉nala꞉, daedae ukuilo eta kuba komo akododa꞉la꞉!
36 Ora, não podendo isto ser contraditado, convém que vos aplaqueis e nada façais temerariamente;
37 “Ba꞉bema꞉ la꞉ ba꞉moi dubu netewapi ba꞉mamo badama꞉ ka꞉magaheleoma? Iba꞉te Atimisiko Adikumino Genamalo pilo komo kododiha꞉, ba꞉gala iba꞉te aeno ida꞉da꞉lino komoma꞉ eta kuba tabo kaga꞉laha꞉.
37 Porque estes homens que aqui trouxestes nem são sacrílegos nem blasfemam da vossa deusa.
38 Ba꞉bema꞉ Dimitiyasiko ba꞉gala ebeno okopi, iba꞉godolo mauba komo eta lumagitamo hibilo ditana, wadiyala iba꞉te aeno gabomani dubatamo na꞉tolama꞉mena꞉ tabo anagiya꞉midapino holoholo hapulu konolowabeletihuima꞉.
38 Mas, se Demétrio e os artífices que estão com ele têm alguma coisa contra alguém, há audiências e há procônsules; que se acusem uns aos outros;
39 Ba꞉gala la꞉ eta komo umi ubi dihatitama, wadiyala komo habaluba꞉te la꞉go pekapiyuimiti tatabalo kopega꞉lama꞉nemata, Loma gabomaniti atamo helo dikaa꞉mena ba꞉ba ka꞉na.
39 E, se alguma outra coisa demandais, averiguar-se-á em legítima assembléia.
40 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ begoelamemata, la꞉ hidamo! Ale ka꞉lo kebe komo kododima꞉, Loma gabomana꞉te dulimina꞉, diyala, iba꞉te ba꞉be komo haba kubahimi komoma꞉ da꞉ ga꞉lamena꞉, ba꞉bene iba꞉te atamo kuba huiya hibinomolo kikaa꞉mema꞉na꞉ mabu aeno mauba komo ipuwalo hibi komo kitanaha꞉.”
40 Na verdade até corremos perigo de que, por hoje, sejamos acusados de sedição, não havendo causa alguma com que possamos justificar este concurso.
41 Ba꞉bene ebeno tabo olamagi da꞉wibuya꞉, Epesese haboeno kukala iya꞉tulamedawate tawakalubi hiliyonomo ibino genamamo ba꞉ dito oelameholiya꞉.
41 E, tendo dito isto, despediu a assembléia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.