Atos 17

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ba꞉bene Poloko Sailasiko iba꞉te A꞉mapipolisi haba ba꞉gala A꞉poloniya habado tote Tesalonaika ko habamo ba꞉bo nuluhukuya꞉, Yunapino eta baidi ibubulamehole genamate ba꞉bolo na꞉la꞉nami.
1 Passaram por Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Ba꞉bene Polote komo habahabalo keba ka꞉na ka꞉pododinakui ebete Tesalonaika ko habalo ba꞉ atumu kapododiya꞉, ebete netewa-kapiya okoha꞉ talona hegelalo Yunapino baidi ibubulamehole genamamo nodolonakui Godokono Buka taboeno komokomo iba꞉tamo ba꞉bo nolamaginakui.
2 Paulo dirigiu-se a eles, segundo o seu costume, e por três sábados disputou com eles.
3 Ba꞉bene ebete hiya꞉hiya꞉ taboeno ipuwa ba hawakalilame ibi hibinomolo ba꞉ma ka꞉na iya꞉tulameholiya꞉, Godote ya꞉lo tetelo dihatiya꞉ ba꞉be ebeno nopo ipuwado Kelisote puluhukuti, tawakaluba꞉godone koko temeteme puwatete, hoe ipuwane gala kakamahigama꞉ne. Ba꞉bema꞉ Polote iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moe Kelisoko nale ebeno komo la꞉tamo dolamagimo, ebe ba꞉ Ya꞉sutila! Hoe ipuwane gala a꞉kamahiguya꞉!”
3 Explicava e demonstrava, à base das Escrituras, que era necessário que Cristo padecesse e ressurgisse dos mortos. E este Cristo é Jesus que eu vos anuncio.
4 Ba꞉ba tetelo komo Yunapa꞉te ba꞉be taboeno hibi komo lawete Poloko Sailasiko bana kapiyama꞉ ba꞉bo eda꞉huya꞉, ba꞉gala ba꞉be Guliki hopolo demedehonama꞉, komo ba꞉bi Yuha꞉pa꞉te hibi Godo dopamo dadikuminama꞉ ba꞉gala komo Yuha꞉pino koko watowatopi kamenakamena atumu, ibi hiliyonomate kapimilo hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉.
4 Alguns deles creram e associaram-se a Paulo e Silas, como também uma grande multidão de prosélitos gentios, e não poucas mulheres de destaque.
5 Huiyatiya komo Yu tawakaluba꞉te ba꞉bi Yuha꞉pino hibima꞉ midi komo dulamelelamiya꞉, ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te maubahalete ilina kolowami habamo tolamete, komo hiya꞉hiya꞉ kuba ododilipi dubu nuwatete iba꞉go kapimilo konomo mauba komo ba꞉bo nadipatiya꞉. Ba꞉bema꞉ iba꞉te haba konomolo helo adipatelo eta dubu Ya꞉isonikono genamamo gahugahulu tolamete gigiho newakalamiti Poloko Sailasiko ba꞉bo noholiya꞉, iba꞉te ibi nuwatete tawakaluba꞉tamo kopuluhukulatelema꞉.
5 Os judeus, tomados de inveja, ajuntaram alguns homens da plebe e com esta gente amotinaram a cidade. Assaltaram a casa de Jasão, procurando-os para os entregar ao povo.
6 Ba꞉ba tetelo iba꞉te ibi netewapi nipo noholete huiyatiya Ya꞉isoniko ba꞉gala komo Ya꞉suku ta꞉matapi genamane ba꞉bo wadimuya꞉taliya꞉ ba꞉be haboeno gabomani dubatamo. Ba꞉bene iba꞉te gabomani dubatamo ibulunomamo na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe hopo konomo da꞉kubahimina ba꞉bi dubate aeno habamo a꞉pikuliya꞉!
6 Mas como não os achassem, arrastaram Jasão e alguns irmãos à presença dos magistrados, clamando: Estes homens amotinam todo o mundo. Estão agora aqui! E Jasão os acolheu!
7 Ba꞉gala ba꞉moe eta dubu Ya꞉isoniti ba꞉bi kuba ododilipi kalakalago uwatete ebeno genamalo laha haba iba꞉tamo ikalami. Ibi hiliyonomate Konomo Gawadubu Sisakono kukala bewakalamina, mabu iba꞉te na꞉ga꞉lana eta Ko Gawadubu ba꞉luta, ebeno mahilo ba꞉ Ya꞉sutila!”
7 Todos eles contrariam os decretos de César, proclamando outro rei: Jesus.
8 Ba꞉bene habalubi hiliyonomo ba꞉gala gabomani dubate ba꞉be tabo uliti ukui bilibilinomoma꞉ ba꞉bo eda꞉huya꞉. Ba꞉bema꞉ ibi ipuwalo hiya꞉hiya꞉ tabo konomamo ba ga꞉luta
8 Assim excitavam o povo e os magistrados.
9 gabomana꞉te Ya꞉isoniko ebeno mabuluba꞉go ibi na꞉kiyalamiya꞉, “Wadiyala la꞉eno kuba mabuma꞉ mani atamo kohuiyama꞉nemata, huiyaheno ale la꞉ du genamamo koniya꞉hekema꞉na꞉ta.” Ba꞉ba tetelo gabomana꞉te iba꞉godone mani uwatelamete ibino genamamo ba꞉ dito noelamiya꞉.
9 E só depois de receberem uma caução de Jasão e dos outros é que os deixaram ir.
10 Ba꞉bema꞉ ba꞉be dulu hibima꞉ midipi ekaka꞉te Poloko ba꞉gala Sailasiko ba꞉be habane dito oelameniya꞉ Beliya habamo, ba꞉bene iba꞉te ba꞉bamo nuluhukunate, eta hegelalo iba꞉te Yunapino baidi ibubulamehole genamamo dito nodoluya꞉.
10 Logo que se fez noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia. Quando ali chegaram, entraram na sinagoga dos judeus.
11 Ba꞉ba tetelo Beliya habanapa꞉te ibino tepo ipuwoeno gigiho a꞉hilamiya꞉ Ya꞉sukunu tabo hido mulu ukuia꞉go kolawema꞉, Tesalonaikanapa꞉te dewageliya꞉ eba ka꞉naha꞉. Beliyanapa꞉te huiyatiya hegela hiliyonomolo Godokono Buka taboeno komokomo da꞉ka꞉lamiholelenakui, ibi ipuwalo ba꞉bi komoeno ipuwa hidamo ba ga꞉la hibi komo ba꞉bo iya꞉tawahanakuya꞉, mabu ibi ubi konomola ba꞉moe komo umi, Polote iba꞉tamo dolamagiya꞉ ba꞉be tabo da꞉ hibila꞉ o da꞉ ha꞉dala꞉.
11 Estes eram mais nobres do que os de Tessalônica e receberam a palavra com ansioso desejo, indagando todos os dias, nas Escrituras, se essas coisas eram de fato assim.
12 Ba꞉bema꞉ ibi ipuwalo komo Yunapi hiliyonomate Ya꞉sukunu tabo hibima꞉ na꞉midiya꞉, ba꞉gala ba꞉be atu tetelo ba꞉be Guliki hopolo demedehonama꞉ ba꞉bi Yuha꞉pino koko watowatopi kamenakamena ba꞉gala dubu atumu, komo ibi hiliyonomate Ya꞉sukunu tabo kapimilo ba꞉bo lawiya꞉.
12 Muitos deles creram, como também muitas mulheres gregas da aristocracia, e não poucos homens.
13 Huiyatiya ba꞉ba tetelo Tesalonaika ko habalo demedehonama꞉ ba꞉bi Yu tawakaluba꞉te Polote Godokono tabo Beliya habalo da꞉nolamagiya꞉, iba꞉te ba꞉be komo uliti ba꞉bamo tolamete Beliyanapa꞉tamo helo ba nikalame ibi ba꞉bo nadipalateliya꞉ iba꞉te Polotamo komaubahalema꞉.
13 Mas os judeus de Tessalônica, sabendo que também em Beréia tinha sido pregada por Paulo a palavra de Deus, foram para lá agitar e sublevar o povo.
14 Ba꞉ba tetenomolo hibima꞉ midipi ekaka꞉te Poloko kehaha꞉ kolomoeno eta habamo komo dubago ba꞉ dito noemiya꞉, huiyatiya Sailasiko Timotiko iba꞉te Beliya habalo ba꞉bo pipikuliya꞉, iba꞉te Polokoba꞉ katuya꞉ha꞉.
14 Então os irmãos fizeram que Paulo se retirasse e fosse até o mar, ao passo que Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Ba꞉bene Poloko da꞉buiya꞉minuya꞉ ba꞉bi Beliyanapi dubate boge lawete eba꞉go A꞉tenese ko habamo da꞉nikuliya꞉, ba꞉ba tetelo ibino habamo gala kakawilalema꞉ ba ewagelita, Polote ibi na꞉kiyalamiya꞉ Sailasiko Timotiko iba꞉tamo tabo katama꞉, iba꞉te A꞉tenesa꞉mo ebetamo tiyolo kopuluhukuma꞉.
15 Os que conduziam Paulo levaram-no até Atenas. De lá voltaram e transmitiram para Silas e Timóteo a ordem de que fossem ter com ele o mais cedo possível.
16 Polote Sailasiko Timotiko ibino pe komo ba latimi, ba꞉be A꞉tenese ko habalo ida꞉da꞉li adikulame komokomo hiliyonomo dulameholiya꞉, ebete tepo ipuwalo menemenenomoma꞉ ediya꞉.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, à vista da cidade entregue à idolatria, o seu coração enchia-se de amargura.
17 Ba꞉bema꞉ ebete Yunapino baidi ibubulamehole genamalo ibi ba꞉gala komo Yuha꞉pa꞉te hibi Godo dadikuminama꞉, ebete ibi hiliyonomatamo Godokono Buka taboeno ipuwa komokomo konomamo olamaginakui, ba꞉gala komo hegela hiliyonomolo ebete kolowami habalo dito da꞉wapata꞉lamitanakui ba꞉bi tawakaluba꞉tamo atu komokomo beka-olamaginakui.
17 Disputava na sinagoga com os judeus e prosélitos, e todos os dias, na praça, com os que ali se encontravam.
18 Ba꞉bene Polote A꞉tenese habanapa꞉tamo Ya꞉sukunu hoene mahiga komo da꞉hawakalimiya꞉, iba꞉te ibino ukuilo nemalagidoluya꞉ Ya꞉suku ba꞉ eta hopo ida꞉da꞉lino gobogobola, ba꞉bema꞉ komopa꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “Ebe ubila ale muhulu hopoeno eta ida꞉da꞉lino komo kota꞉matama꞉.” Ba꞉bene ibi ipuwalo komo Epikuliya kapiyuimipiba꞉gala Stowika kapiyuimipinoiya꞉tulamepa꞉te Polokoba꞉ olowabeletihui da꞉tupuimiya꞉, komopa꞉te ebe walitilo na꞉ga꞉luya꞉, “Ba꞉moe wato ko dubuti daedae tabo dolamaginako, ebeno ipuwa badala꞉ka꞉?”
18 Alguns filósofos epicureus e estóicos conversaram com ele. Diziam uns: Que quer dizer esse tagarela? Outros: Parece que é pregador de novos deuses. Pois lhes anunciava Jesus e a Ressurreição.
19 Huiyatiya komo iba꞉te Polotamo hido tete ba ikame ebe ibino A꞉tenese haboeno mulupino ahidi baha꞉mo ba꞉bo magatuya꞉, ba꞉be ahidi bahino mahilo ba꞉ Aleyopagasela. Ba꞉ba tetelo Polote ibino holoholo hapuamo da꞉nuluhukuya꞉ iba꞉te ebe nalatediya꞉, “A ubila ama꞉le a na꞉kiyaa꞉ma꞉, ba꞉moe uli iya꞉tulame tabo dolamaginaka keba ka꞉nala꞉ka꞉?
19 Tomaram-no consigo e levaram-no ao Areópago, e lhe perguntaram: Podemos saber que nova doutrina é essa que pregas?
20 Mabu ama꞉le dolamagina ba꞉be taboeno komokomo aeno uliho ipuwalo hiya꞉nomoma꞉ eda꞉hana, ba꞉bema꞉ a ubila ama꞉ ba꞉moe taboeno ipuwa atamo hidamo na꞉hawakalima꞉.”
20 Pois o que nos trazes aos ouvidos nos parece muito estranho. Queremos saber o que vem a ser isso.
21 Iba꞉te Poloko ba꞉ma ka꞉na kiyamiya꞉, mabu A꞉tenese habanapi ipuwalo puya꞉te ba꞉bolo da꞉hawakalahaliya꞉ ba꞉gala puya꞉te muhulu hopone pelamete ba꞉bolo da꞉pemedehonama꞉, ibi hiliyonomate ubi konomamo ihatenama꞉ ibino mulupino hiya꞉hiya꞉ kapiyuimi ipuwalo uli komokomo ulihote koga꞉lanama꞉.
21 Ora {como se sabe}, todos os atenienses e os forasteiros que ali se fixaram não se ocupavam de outra coisa senão a de dizer ou de ouvir as últimas novidades.
22 Ba꞉bene Polote Aleyopagase mulupi dubuino dopo hapulu mahigate na꞉goiya꞉, “A꞉tenese haba dubala꞉, na umimo la꞉ ida꞉da꞉li adikulame komo ipuwalo helonomoma꞉ eda꞉hanamata.
22 Paulo, em pé no meio do Areópago, disse: Homens de Atenas, em tudo vos vejo muitíssimo religiosos.
23 Iyo, nale la꞉eno hido habalo ba pata꞉ la꞉godolo hiya꞉hiya꞉ ida꞉da꞉li adikulame bahi da꞉pola꞉na ulamimo, ba꞉gala ba꞉bi hiliyonomo ipuwalo nale eta kapiya adikumi bahi bekumimo, eta lumagiti ba꞉be hunamo tabo ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉,“Ba꞉bema꞉ la꞉ A꞉tenese habanapa꞉te iya꞉tawahaheno dadikuminakoma, nale ba꞉be Kodawoeno komo la꞉tamo kohawakalimima꞉nemo.
23 Percorrendo a cidade e considerando os monumentos do vosso culto, encontrei também um altar com esta inscrição: A um Deus desconhecido. O que adorais sem o conhecer, eu vo-lo anuncio!
24 Ebe ba꞉ hopo konomo ba꞉gala ilina hiliyonomo Ododilidawala, iyo, ebete ba꞉moe hopolo ba꞉gala Hunu Habalo Kodawanomoma꞉ eda꞉na, ba꞉bema꞉ ebe ubihinola tawakaluba꞉te detemotehona ba꞉bi adikumi genamalo emedena.
24 O Deus, que fez o mundo e tudo o que nele há, é o Senhor do céu e da terra, e não habita em templos feitos por mãos humanas.
25 Ba꞉gala ebe ubihinola a hopo tawakaluba꞉te aeno kokotamo eta ilina ododiti ebetamo ikame, mabu ebe ba꞉ atamo hido ka꞉ka꞉ ba꞉gala helo dikaa꞉mena ba꞉be Kodawala, iyo, ebete a hiliyonomoeno modoboha꞉ komokomo ba emalagidolena ebeno malemale ipuwalo hiliyonomo hidohido komo atamo dito ikaa꞉mena. Huiyatiya numa꞉la꞉, ale ebe owalubima꞉ ebetamo bada ilina na꞉kikamehoma꞉? Puliyala, kitanaha꞉, mabu ebe ha꞉kiya modobonomolo emedena!
25 Nem é servido por mãos de homens, como se necessitasse de alguma coisa, porque é ele quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas.
26 “Ba꞉gala eta komo. Ba꞉moe Kodawate kapiya dubu ododiti, ebe ipuwane hiya꞉hiya꞉ tawakalubi kapiyuimipi hiliyonomate ikuliya꞉. Ba꞉bene ebete ibi ba꞉moe hopo konomamo hiya꞉hiya꞉ oelameholete ibino hiya꞉hiya꞉ emede teteno kuititi ba꞉gala ibino hopoeno kuititi iba꞉tamo a꞉miya꞉telamiya꞉, ebete dopo dubu ododihino nopo dopamo keba ka꞉na kihatiya꞉ ba꞉ba ka꞉na.
26 Ele fez nascer de um só homem todo o gênero humano, para que habitasse sobre toda a face da terra. Fixou aos povos os tempos e os limites da sua habitação.
27 Numa꞉la꞉, Godote ba꞉be ododi komodo ebeno ubi bihatiya꞉, tawakalubi hiliyonomate ibino hiya꞉hiya꞉ hopolo ba emedehona, iba꞉te ibi Ododilidawoeno komo emalagidololo ibino mulu ukuia꞉mo ebe dohowadimina꞉ ebeno hibi komo ba꞉bo kumima꞉na꞉, baidi tamihodawate ebeno kokotamo gabo keba ka꞉na kohowadinako ba꞉ba ka꞉na. Huiyatiya kalakala konomola, ale ebe umima꞉ eta kodakoda komote hibilo kitanaha꞉, iyo, ebete muhululu kemedenaha꞉, a tamenomolo bemedena.
27 Tudo isso para que procurem a Deus e se esforcem por encontrá-lo como que às apalpadelas, pois na verdade ele não está longe de cada um de nós.
28 Ba꞉be mabuma꞉ eta muludawate tabo dopamo ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,Ba꞉gala A꞉tenesenapa꞉la꞉, la꞉ numa꞉la꞉, la꞉eno ohale ododilipi ipuwalo etate ohale ba꞉ma ka꞉na miya꞉tiya꞉,
28 Porque é nele que temos a vida, o movimento e o ser, como até alguns dos vossos poetas disseram: Nós somos também de sua raça...
29 Ba꞉bema꞉ Polote tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “La꞉ hidamo nulia꞉la꞉. Hibila, ba꞉moe Kodawa Godote a hiliyonomo ebeno gugudima꞉ ododiya꞉ ba꞉bema꞉ a ba꞉ma ka꞉na a꞉kemalagidolama꞉, aeno kokotamo o aeno mulu ukui komamo eta ilinamo aeno Nabiwino holoholo kododima꞉nema꞉. Ao! Tawakaluba꞉te golodo o siliba o hido nakolamo dododilinaka, hibi Godo ba꞉bi hiya꞉hiya꞉ ida꞉da꞉li ilina huiyaha꞉.
29 Se, pois, somos da raça de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra lavrada por arte e gênio dos homens.
30 Ba꞉ hibila, dopamo tawakaluba꞉te ebeno hibi komo iya꞉tawahaheno kuba komokomo dododilinakui, Godote iba꞉tamo kuba huiya hibilo kikalamenakuiha꞉, huiyatiya ba꞉ma tetelo ebete hiliyonomo hiya꞉hiya꞉ hopo tawakalubi begoelamena iba꞉te ibino kuba ododili ipuwane ebetamo kohobila꞉ma꞉,
30 Deus, porém, não levando em conta os tempos da ignorância, convida agora a todos os homens de todos os lugares a se arrependerem.
31 mabu ebete ibi hiliyonomoeno komokomo kanagilamelelamema꞉ ebeno Ko Hegela ya꞉lo ihatiya꞉. Iyo, ebete helo kebe dawatamo kikamiya꞉, ba꞉be Tuputupu Dubuino anagiya꞉mida ipuwalo tawakalubi hiliyonomate ibino kuba huiya ba꞉gala hido huiya modobonomolo kuwatema꞉na꞉. Ba꞉bema꞉ mabu keka꞉ tawakaluba꞉te ba꞉moe taboeno komo hibima꞉ da꞉midimina꞉? Mabu bitana Godote tawakalubino holoholo hapulu ba꞉be Tuputupu Dubu Ya꞉suku hoe ipuwane adipatiya꞉!”
31 Porquanto fixou o dia em que há de julgar o mundo com justiça, pelo ministério de um homem que para isso destinou. Para todos deu como garantia disso o fato de tê-lo ressuscitado dentre os mortos.
32 Ba꞉bene ba꞉bi A꞉tenese mulupi dubate Ya꞉sukunu hoene mahiga komo duliya꞉ iba꞉te Poloko ba꞉bo walitiya꞉, huiyatiya komopa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “Wadiyala ama꞉ gala kapete atamo tabo na꞉kapolamagiya꞉.”
32 Quando o ouviram falar de ressurreição dos mortos, uns zombavam e outros diziam: A respeito disso te ouviremos outra vez.
33 Ba꞉bene Polote tabo ga꞉la habane ba uluhuku,
33 Assim saiu Paulo do meio deles.
34 komo dubate ebeno tabo hibima꞉ miditi eba꞉go ba꞉ dito nekapiyuya꞉, ibi ipuwalo Dayonisiyasiko ba꞉ Aleyopagase mulupino kapiyuimi dubu etala, ba꞉gala ba꞉be atu tetelo eta kamena Damalisiko ba꞉gala komo kamenakamena iba꞉te atumu Ya꞉suku hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele e creram: entre eles, Dionísio, o areopagita, e uma mulher chamada Dâmaris; e com eles ainda outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.