Atos 13

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ba꞉ba tetelo A꞉ntiyoka ko haboeno sose ipuwalo komo Godokono ukui hawakalimipi dubu ba꞉gala komo iya꞉tulamepi dubu hiliyodopo iba꞉te ba꞉bolo nemedenama꞉. Ba꞉bi dubuino mahilo ba꞉ Banabasiko, ba꞉gala Simiyonoko ebeno eta mahilo Kilikilidawala, ba꞉gala Lusiyasiko ebe Sailiniya habanapila, ba꞉gala Manayaneko, ebe gudu deha꞉poto tetelo Ko Gawadubu Helodikono menokote dabinami, ba꞉gala Soloko.
1 Havia na igreja de Antioquia profetas e mestres: Barnabé, Simeão, por sobrenome Níger, Lúcio de Cirene, Manaém, colaço de Herodes, o tetrarca, e Saulo.
2 Ba꞉bene eta hegelalo iba꞉te Kodawa Godoko ba adikumita ebete ibino tolame gabo hidamo kiya꞉tulamema꞉ baa꞉ nahaheno pola꞉nuya꞉. Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ Banabasiko Soloko ibi netewapi naeno komoma꞉ tama꞉mo na꞉miya꞉ta꞉la꞉. Ibi nale a꞉ka꞉lamiya꞉mo iba꞉te naeno eta oko kowatinama꞉.”
2 E, servindo eles ao Senhor e jejuando, disse o Espírito Santo: Separai-me, agora, Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho chamado.
3 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ nahaheno ba pola꞉na, ibi netewapi mabuma꞉ Godotamo toetoe tabo ga꞉late, kokoto iba꞉tamo emowatilameholete uli okamo ba꞉bo oelamiya꞉.
3 Então, jejuando, e orando, e impondo sobre eles as mãos, os despediram.
4 Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote Banabasiko Soloko da꞉noelamiya꞉, iba꞉te Selusiya habamo nuluhukuti ba꞉bolo ko palai boge lawete kehaha꞉ kolomo hapuamo dito na꞉hiwuya꞉ Saipalase hopamo.
4 Enviados, pois, pelo Espírito Santo, desceram a Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 Ba꞉bene ba꞉be hopoeno Salamasi habamo nuluhukuti iba꞉te Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamalo Godokono tabo olamagima꞉go ba꞉bo newapatiya꞉. Ba꞉ba tetelo Yone Makate oko ipuwalo ibi nowalubilinatuya꞉.
5 Chegados a Salamina, anunciavam a palavra de Deus nas sinagogas judaicas; tinham também João como auxiliar.
6 Ba꞉bene iba꞉te Saipalase hopodo ba petonato ba꞉be hopoeno eta habamo ba꞉bo nuluhukuya꞉, ba꞉be haboeno mahilo ba꞉ Peposala. Ba꞉bolo iba꞉te eta giwali dubu binumiya꞉, ebeno mahilo ba꞉ Ba-Ya꞉sutila ba꞉gala ebeno eta mahilo Guliki tabamo ba꞉ Elimasitila. Ba꞉moe dubu ba꞉ Yunapila, huiyatiya ebete tawakalubi ba iya꞉tulamena ha꞉da tabo Godokono mahilamo ba꞉bo olamaginakui. Ba꞉ba tetelo Saipalase hopoeno Kapela Ko Gawadubu ebeno mahilo Segiyasi Polasitila, ebete hido mulu ukuidawama꞉ eda꞉nami, ba꞉bene ebete Banabasiko ba꞉gala Soloko ebetamo ka꞉lamiya꞉ iba꞉godone Godokono tabo kulima꞉. Huiyatiya ebeno mabulubi Ba-Ya꞉suku ubihinola, ba꞉bema꞉ ebete Soloko ba꞉gala Banabasiko ba duhilame Kapela Ko Gawadubu na꞉kiyamiya꞉ ibino tabo hibima꞉ akamida꞉la꞉.
6 Havendo atravessado toda a ilha até Pafos, encontraram certo judeu, mágico, falso profeta, de nome Barjesus,
7 — ausente —
7 o qual estava com o procônsul Sérgio Paulo, que era homem inteligente. Este, tendo chamado Barnabé e Saulo, diligenciava para ouvir a palavra de Deus.
8 — ausente —
8 Mas opunha-se-lhes Elimas, o mágico (porque assim se interpreta o seu nome), procurando afastar da fé o procônsul.
9 Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ niya꞉tawa Solokono eta mahilo ba꞉ Polotela, ba꞉bema꞉ Godokono Gobogoboeno helote ebe ba tabuimi, ebete ba꞉be giwali dubu baidi kodakodalo umilo ba꞉ma ka꞉na kiyahamiya꞉,
9 Todavia, Saulo, também chamado Paulo, cheio do Espírito Santo, fixando nele os olhos, disse:
10 “Ama꞉ ba꞉ Saitanakono gudulata, ba꞉gala ama꞉ Godokono tuputupu komo duhimidawama꞉ eda꞉nata! Iyo, ama꞉godolo hiya꞉hiya꞉ ha꞉da amihoho komo tabonomola! Keka꞉ mabu ama꞉le Kodawa Godokono tuputupu gabo da꞉keka꞉kekiminaka?
10 Ó filho do diabo, cheio de todo o engano e de toda a malícia, inimigo de toda a justiça, não cessarás de perverter os retos caminhos do Senhor?
11 Ba꞉bema꞉ ka꞉lo Godokono kokotote ama꞉ danagalimimina꞉ amia꞉no baiditi duhuma꞉ keda꞉hama꞉ne, iyo, tete ga꞉ga꞉dopolo ama꞉ hegeloeno alo a꞉kuminakamena꞉ta.” Ba꞉ba tetenomolo du konomote ebeno ape da꞉pemuliya꞉ Elimasiti ebeno kokotamo ba ologia꞉tepale owalubidawa bohowadiya꞉ ebe gabo kiya꞉tumima꞉.
11 Pois, agora, eis aí está sobre ti a mão do Senhor, e ficarás cego, não vendo o sol por algum tempo. No mesmo instante, caiu sobre ele névoa e escuridade, e, andando à roda, procurava quem o guiasse pela mão.
12 Ba꞉bema꞉ kebe komote duluhukuya꞉, Kapela Ko Gawadubu Segiyasi Polasiti ba꞉be komo umiti Godoko hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉, ba꞉gala ebete Kodawa Godokono iya꞉tumi komoma꞉ konomamo hanohanutiya꞉.
12 Então, o procônsul, vendo o que sucedera, creu, maravilhado com a doutrina do Senhor.
13 Ba꞉bene Polote ebeno mabuluba꞉go ba꞉be Peposa habalo ko palai boge lawete kehaha꞉ kolomo na꞉hiwalete Pa꞉mapiliya hopoeno Pega habamo dito tolamiya꞉. Ba꞉bolo Yone Makate ibi miya꞉palete Yelusalema ko habamo gala dito katuya꞉.
13 E, navegando de Pafos, Paulo e seus companheiros dirigiram-se a Perge da Panfília. João, porém, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Huiyatiya Polua꞉te Pega habane tolamete Pisidiya hopoeno A꞉ntiyoka habamo dito nikuliya꞉, ba꞉bene iba꞉te Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ibino baidi ibubulamehole genamamo nalehawaminate komo tawakaluba꞉go dito nahidiya꞉.
14 Mas eles, atravessando de Perge para a Antioquia da Pisídia, indo num sábado à sinagoga, assentaram-se.
15 Ba꞉bene Mosesete Godokono Tutumu Tabo ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉gala Godokono Ukui Hawakalimipa꞉te da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi netewa komokomo genama umipa꞉te tawakaluba꞉tamo ba꞉bo ka꞉lamiholiya꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te Poloko ba꞉gala Banabasiko iba꞉tamo tabo ba꞉ma ka꞉na noemiya꞉, “Nana꞉la꞉, la꞉godolo a kodakoduia꞉me tabo ditanamene, wadiyala atamo na꞉ga꞉luya꞉la꞉.”
15 Depois da leitura da lei e dos profetas, os chefes da sinagoga mandaram dizer-lhes: Irmãos, se tendes alguma palavra de exortação para o povo, dizei-a.
16 Ba꞉bema꞉ Polote mahigate ebeno kokoto hunamo adipatelo na꞉goiya꞉, “Isalaela tawakaluba꞉la꞉, ba꞉gala la꞉ Yuha꞉pi puya꞉te hibi Godo dadikuminama, la꞉ naeno tabo nulia꞉la꞉.
16 Paulo, levantando-se e fazendo com a mão sinal de silêncio, disse: Varões israelitas e vós outros que também temeis a Deus, ouvi.
17 A Isalaelanapino iniwala꞉te Isipiti hopolo kapela tawakalubima꞉ ba eda꞉hana, aeno Godote ibi uwatete kapiyuimi konomoma꞉ ba꞉bo midiliya꞉, ba꞉bene ebete ebeno ko heloamo Isipiti hopone ibi ba꞉bo uluhukulateliya꞉.
17 O Deus deste povo de Israel escolheu nossos pais e exaltou o povo durante sua peregrinação na terra do Egito, donde os tirou com braço poderoso;
18 Ba꞉bene iba꞉te 40 gogolo dito hopolo ba wapata꞉lamena Godotamo temeteme nikamenama꞉, huiyatiya ba꞉be tete ga꞉ga꞉nomolo ebete ibi hidamo buiya꞉minalenami,
18 e suportou-lhes os maus costumes por cerca de quarenta anos no deserto;
19 ba꞉gala ebete Ka꞉inane hopolo hiya꞉hiya꞉ sa꞉ba꞉ni kapiyuimipi alukuliti ibino hopo ebeno Isalaela tawakaluba꞉tamo dito ikalamiya꞉.
19 e, havendo destruído sete nações na terra de Canaã, deu-lhes essa terra por herança,
20 Ba꞉ hibila, Godote ba꞉bi Isalaela tawakalubino iniwali Isipiti hopone duluhukulateliya꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti, iba꞉te Ka꞉inane hopo da꞉pelawiya꞉ ba꞉ba teta꞉mo puluhuku, ba꞉ 450 gogo a꞉petohuya꞉. “Ba꞉bene Godote ibi kowalubilima꞉ komo tabo anagilamepi iba꞉tamo ikalamiya꞉, ba꞉moe komote ba꞉ba tetene tupuimiti Godokono ukui hawakalimidawa Sa꞉miyoloko teta꞉mo puluhukuya꞉.
20 vencidos cerca de quatrocentos e cinquenta anos. Depois disto, lhes deu juízes, até o profeta Samuel.
21 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Sa꞉miyoloko na꞉ga꞉lamiya꞉ ibi ipuwalo ko gawadubu kadipatema꞉, ba꞉bema꞉ Godote Beniyaminakono gu ipuwalo Kisikono gudu Soloko iba꞉tamo ikalamiya꞉, ebete 40 gogolo ibino watodawama꞉ keda꞉nama꞉.
21 Então, eles pediram um rei, e Deus lhes deparou Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, e isto pelo espaço de quarenta anos.
22 Huiyatiya Godote Soloko tama꞉mo ba ihate Da꞉ibidiko ba꞉bo adipatiya꞉ ebete ibino eta Ko Gawadubuma꞉ keda꞉ma꞉. Ba꞉ba tetelo Godote Da꞉ibidikono komoma꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, ‘Nale Yesikono gudu Da꞉ibidiko umimo, ebeno tepo ipuwa hidonomola, na huiyala, iyo, ebete naeno hiliyonomo ubi komamo a꞉papamiwatanako.’
22 E, tendo tirado a este, levantou-lhes o rei Davi, do qual também, dando testemunho, disse: Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará toda a minha vontade.
23 “Ba꞉bene Godote kebe tabo dopamo hibinomolo da꞉goiya꞉ ba꞉be taboeno komote a tetelo ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉, ebete Da꞉ibidikono eta eyono gudu Ya꞉suku badipatiya꞉, ebete Isalaela tawakalubino Ka꞉ka꞉ Mula꞉lelamedawama꞉ keda꞉ma꞉.
23 Da descendência deste, conforme a promessa, trouxe Deus a Israel o Salvador, que é Jesus,
24 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno oko tupuimihino, dopamo Yonete Isalaela tawakalubi hiliyonomatamo Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na polamagiya꞉, iba꞉te ibino kubane ohobila꞉hate ba꞉bene ebete ibi beyamo kowadulatelema꞉.
24 havendo João, primeiro, pregado a todo o povo de Israel, antes da manifestação dele, batismo de arrependimento.
25 Ba꞉gala Yonekono oko upula꞉ tete da꞉tataliya꞉, ebete ibi na꞉goelamiya꞉, ‘La꞉le na pokomo ka꞉ga꞉lonakoma? Na Kelisoteha꞉, ebete naeno gala hapuni ba꞉pena, iyo, na hidoenoha꞉ nale ebeno nato ukulalemema꞉.’
25 Mas, ao completar João a sua carreira, dizia: Não sou quem supondes; mas após mim vem aquele de cujos pés não sou digno de desatar as sandálias.
26 “Ba꞉bema꞉ naeno ekaka꞉la꞉, la꞉ puya꞉te A꞉ibalahamakono eyoni gugudima꞉ deda꞉hanama ba꞉gala la꞉ Yuha꞉pi puya꞉te hibi Godo dadikuminama, Godote ba꞉moe ebeno ka꞉ka꞉ mula꞉ tabo a hiliyonomatamo a꞉poemiya꞉.
26 Irmãos, descendência de Abraão e vós outros os que temeis a Deus, a nós nos foi enviada a palavra desta salvação.
27 Huiyatiya Yelusalema habanapi ba꞉gala ibino watowatopi iba꞉te Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi tabo komokomo iba꞉te hiliyonomo okoha꞉ talona hegelalo a꞉ka꞉lamiholenaka, huiyatiya numa꞉la꞉, iba꞉te ba꞉bi taboeno hibi ipuwa hidamo a꞉kalawa꞉la꞉. Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te Ya꞉suku ubiha꞉ma꞉ ba eda꞉ha ebe anakapumima꞉ tabo ba꞉bo ihatiya꞉, huiyatiya iba꞉te kiya꞉tawahuya꞉ha꞉ ba꞉be ododi komodo Godokono tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉ne.
27 Pois os que habitavam em Jerusalém e as suas autoridades, não conhecendo Jesus nem os ensinos dos profetas que se leem todos os sábados, quando o condenaram, cumpriram as profecias;
28 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Ya꞉suku hoea꞉mo koemema꞉ ubi dihatiya꞉ ebeno kuba nipo ohowadimiya꞉, huiyatiya iba꞉te ekelalameheno Paeleteko gala na꞉kapega꞉lamiya꞉ ebete ebe kanakapumima꞉.
28 e, embora não achassem nenhuma causa de morte, pediram a Pilatos que ele fosse morto.
29 Ba꞉bene Godote Ya꞉sukunu komoma꞉ kebe komokomo ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉, iba꞉te ba꞉bi hiliyonomo komo ebetamo ododiliya꞉, ba꞉bene ebete da꞉hoiya꞉ iba꞉te ebe keha pihigane adipotete nakola bobo ipuwamo dito ihatiya꞉.
29 Depois de cumprirem tudo o que a respeito dele estava escrito, tirando-o do madeiro, puseram-no em um túmulo.
30 Huiyatiya Godote hoene ebe gala a꞉kadipatiya꞉,
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos;
31 ba꞉bema꞉ puya꞉te Ya꞉sukuba꞉ Ga꞉lili hopone Yelusalemamo da꞉tolamiya꞉, ebete komo hiliyonomo hegelalo hiya꞉hiya꞉ tetelo iba꞉tamo uluhukunakui, iyo, iba꞉te ibino baida꞉mo Ya꞉suti hoene ka꞉ka꞉mo mahiga komo duminakui, ka꞉lo iba꞉te Yu tawakaluba꞉tamo ebeno komo ba꞉bema꞉ hawakalimina.
31 e foi visto muitos dias pelos que, com ele, subiram da Galileia para Jerusalém, os quais são agora as suas testemunhas perante o povo.
32 “Ale la꞉tamo da꞉ga꞉lutama꞉, ba꞉moe ba꞉ Godokono Hido Tabola. Numa꞉la꞉, ebete aeno iniwala꞉tamo kebe tabo hibinomolo da꞉goiya꞉,
32 Nós vos anunciamos o evangelho da promessa feita a nossos pais,
33 ba꞉be taboeno komote a tetelo ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉, ebete Ya꞉suku hoene adipatiya꞉. Iyo, ebete Sam Ohale Buka sapta 2 tetelo Ya꞉sukunu komoma꞉ ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
33 como Deus a cumpriu plenamente a nós, seus filhos, ressuscitando a Jesus, como também está escrito no Salmo segundo: Tu és meu Filho, eu, hoje, te gerei.
34 Ba꞉bene Polote ebeno tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Iyo, ba꞉ hibila, Godote Ya꞉suku hoene adipatiya꞉, ba꞉bema꞉ ebeno apete kabalema꞉ bobo ipuwamo gala a꞉katoamene. Ba꞉bema꞉ Godote ebeno Bukalo eta tabo ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉,
34 E, que Deus o ressuscitou dentre os mortos para que jamais voltasse à corrupção, desta maneira o disse: E cumprirei a vosso favor as santas e fiéis promessas feitas a Davi.
35 Ba꞉gala Godokono Bukate eta tetelo na꞉kagoena,
35 Por isso, também diz em outro Salmo: Não permitirás que o teu Santo veja corrupção.
36 Ba꞉bene Polote ba꞉moe taboeno ipuwa hawakalimilo gala na꞉kagoiya꞉, “Numa꞉la꞉, ba꞉moe tabote Da꞉ibidikono komoma꞉ kagoenaha꞉. Da꞉ibiditi ba꞉moe hopolo ba emedena ebe ba꞉ Godokono okodawama꞉ eda꞉nami, huiyatiya ebete da꞉hoiya꞉ iba꞉te ebeno ape ebeno iniwalino bobo tama꞉mo nihatete ba꞉bo abaliya꞉.
36 Porque, na verdade, tendo Davi servido à sua própria geração, conforme o desígnio de Deus, adormeceu, foi para junto de seus pais e viu corrupção.
37 Huiyatiya numa꞉la꞉, Godote kebe dawa hoene dadipatiya꞉, ba꞉moe Ya꞉suti bobo ipuwalo kabaliya꞉ha꞉.
37 Porém aquele a quem Deus ressuscitou não viu corrupção.
38 “Ba꞉bema꞉ naeno ekaka꞉la꞉, ale kebe tabo la꞉tamo dolamagimitama꞉ la꞉ hidamo niya꞉tawahala꞉, Ya꞉suti modobola la꞉eno kuba egebolelamete la꞉ ebeno tuputupupima꞉ komidilima꞉. Iyo, Godote Moseseko ipuwado atamo dikaa꞉mehuiya꞉ ba꞉bi Tutumu Tabote tawakalubino kuba ododili komoeno hale pahalamililame modoboha꞉, huiyatiya puya꞉te Ya꞉suku hibima꞉ da꞉midimina꞉ Godote kuboeno helo ipuwane ibi kuluhukulatelema꞉ne.
38 Tomai, pois, irmãos, conhecimento de que se vos anuncia remissão de pecados por intermédio deste;
39 — ausente —
39 e, por meio dele, todo o que crê é justificado de todas as coisas das quais vós não pudestes ser justificados pela lei de Moisés.
40 Ba꞉bema꞉ la꞉ hidamo! La꞉le ebe hibima꞉ midihino, Godokono ukui hawakalimipa꞉te dopamo dolamagimiya꞉ ba꞉be kuba huiyate la꞉tamo kuluhukuma꞉ne! Iyo, Godokono tabote ibi ipuwado ba꞉ma ka꞉na hawakaluya꞉,
40 Notai, pois, que não vos sobrevenha o que está dito nos profetas:
41 — ausente —
41 Vede, ó desprezadores, maravilhai-vos e desvanecei, porque eu realizo, em vossos dias, obra tal que não crereis se alguém vo-la contar.
42 Ba꞉bene tabo olamagi da꞉wibuya꞉, Poloko Banabasiko iba꞉te Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamane ba pihiti, tawakaluba꞉te ibi na꞉kiyalamiya꞉ eta okoha꞉ talona hegelalo ba꞉bi atu komokomo ibi gala kakapiya꞉tulamema꞉.
42 Ao saírem eles, rogaram-lhes que, no sábado seguinte, lhes falassem estas mesmas palavras.
43 Ba꞉bene ibi hiliyonomate ba꞉be kapiyuimi habane dikuliya꞉, komo Yunapi ba꞉gala Yuha꞉pi puya꞉te hibi Godo dadikuminama꞉ iba꞉te Poloko Banabasiko ba ta꞉matalenato, ibi netewapa꞉te komo hidohido tabamo ibi ba꞉bo owalubilinatuya꞉ iba꞉te Godokono malemale ipuwalo kodakodalo kemedehonama꞉.
43 Despedida a sinagoga, muitos dos judeus e dos prosélitos piedosos seguiram Paulo e Barnabé, e estes, falando-lhes, os persuadiam a perseverar na graça de Deus.
44 Ba꞉bene eta okoha꞉ talona hegelalo habalubi hiliyonomate pelameholiya꞉ Godokono tabo ulihoma꞉.
44 No sábado seguinte, afluiu quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Ba꞉ba tetelo komo Yunapa꞉te tabo ulihopino iya꞉wa komo dumiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te konomamo ba maubahale Polote dolamagiya꞉ ba꞉be tabo kubama꞉ ga꞉lalo ebe ba꞉bo iduduputimiya꞉.
45 Mas os judeus, vendo as multidões, tomaram-se de inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo falava.
46 Ba꞉bene Poloko Banabasiko iba꞉te toleheno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Godoko ubila ebeno tabote la꞉ Yu tawakaluba꞉tamo dopamo uluhuku, huiyatiya la꞉ ubiha꞉ma꞉ eda꞉hamata. Ba꞉bema꞉ la꞉ hidohidoenoha꞉ la꞉le Godogodone wiboha꞉ ka꞉ka꞉ lawema꞉, mabu la꞉ ha꞉kiya la꞉tamo gigiho ba꞉ a꞉kalapilamata! Ba꞉be mabuma꞉ ale la꞉ ba miya꞉pale a huiyatiya Yuha꞉ tawakaluba꞉tamo kotolamema꞉nema꞉.
46 Então, Paulo e Barnabé, falando ousadamente, disseram: Cumpria que a vós outros, em primeiro lugar, fosse pregada a palavra de Deus; mas, posto que a rejeitais e a vós mesmos vos julgais indignos da vida eterna, eis aí que nos volvemos para os gentios.
47 Mabu Kodawa Godote a ba poea꞉me ebeno Bukoeno eta tabo komamo a ba꞉ma ka꞉na tutumua꞉tiya꞉,
47 Porque o Senhor assim no-lo determinou: Eu te constituí para luz dos gentios, a fim de que sejas para salvação até aos confins da terra.
48 Ba꞉bene tabo ulihopi ipuwalo Yuha꞉ tawakaluba꞉te ba kalakalahuta Godokono tabo hidonomoma꞉ ga꞉late ebe ba꞉bo milimihutiya꞉, ba꞉gala ibi ipuwalo Godote dopamo wiboha꞉ ka꞉ka꞉mo da꞉ka꞉lamiya꞉, ibi hiliyonomate ebeno tabo hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉.
48 Os gentios, ouvindo isto, regozijavam-se e glorificavam a palavra do Senhor, e creram todos os que haviam sido destinados para a vida eterna.
49 Ba꞉ba tetelo Kodawa Godokono tabote Pisidiya hopo konomamo ba꞉bo tuya꞉,
49 E divulgava-se a palavra do Senhor por toda aquela região.
50 huiyatiya A꞉ntiyoka habalo Yuha꞉pa꞉te Godoko dadikuminama꞉, ibi ipuwalo komo koko kamenakamena ba꞉gala haba watowatopi dubu, Yunapa꞉te ibino ukui kubahilamelelamete helo ba꞉bo ikalamiya꞉ iba꞉te Poloko Banabasiko iba꞉tamo komaubahalema꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉bi watowatopa꞉te ibi netewapa꞉tamo temeteme ba ikalame ibino hopone heloamo ba꞉bo noelamiya꞉.
50 Mas os judeus instigaram as mulheres piedosas de alta posição e os principais da cidade e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, expulsando-os do seu território.
51 Ba꞉bene haba watowatopa꞉te ibi ba ulamita, Poloko Banabasiko iba꞉te ibino nato puhulu moda꞉midatepalete ibi dito miya꞉paliya꞉, iba꞉te kiya꞉tawahama꞉ Godokono tete ba꞉ na꞉pe ebete ibino kuba huiya iba꞉tamo kopikalamema꞉. Ba꞉bene Poloko Banabasiko iba꞉te Aikoniyama habamo dito tuya꞉,
51 E estes, sacudindo contra aqueles o pó dos pés, partiram para Icônio.
52 huiyatiya iba꞉te A꞉ntiyoka habalo da꞉miya꞉paliya꞉, ba꞉bi Ya꞉suku ta꞉matapi Godokono Gobogobote ibino tepo ipuwa ko kalakala komamo ba꞉bo tabuilamelelamiya꞉.
52 Os discípulos, porém, transbordavam de alegria e do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.