Atos 13

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉ba tetelo A꞉ntiyoka ko haboeno sose ipuwalo komo Godokono ukui hawakalimipi dubu ba꞉gala komo iya꞉tulamepi dubu hiliyodopo iba꞉te ba꞉bolo nemedenama꞉. Ba꞉bi dubuino mahilo ba꞉ Banabasiko, ba꞉gala Simiyonoko ebeno eta mahilo Kilikilidawala, ba꞉gala Lusiyasiko ebe Sailiniya habanapila, ba꞉gala Manayaneko, ebe gudu deha꞉poto tetelo Ko Gawadubu Helodikono menokote dabinami, ba꞉gala Soloko.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Ba꞉bene eta hegelalo iba꞉te Kodawa Godoko ba adikumita ebete ibino tolame gabo hidamo kiya꞉tulamema꞉ baa꞉ nahaheno pola꞉nuya꞉. Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote ibi na꞉goelamiya꞉, “La꞉ Banabasiko Soloko ibi netewapi naeno komoma꞉ tama꞉mo na꞉miya꞉ta꞉la꞉. Ibi nale a꞉ka꞉lamiya꞉mo iba꞉te naeno eta oko kowatinama꞉.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ nahaheno ba pola꞉na, ibi netewapi mabuma꞉ Godotamo toetoe tabo ga꞉late, kokoto iba꞉tamo emowatilameholete uli okamo ba꞉bo oelamiya꞉.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Ba꞉ba tetelo Godokono Gobogobote Banabasiko Soloko da꞉noelamiya꞉, iba꞉te Selusiya habamo nuluhukuti ba꞉bolo ko palai boge lawete kehaha꞉ kolomo hapuamo dito na꞉hiwuya꞉ Saipalase hopamo.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Ba꞉bene ba꞉be hopoeno Salamasi habamo nuluhukuti iba꞉te Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ baidi ibubulamehole genamalo Godokono tabo olamagima꞉go ba꞉bo newapatiya꞉. Ba꞉ba tetelo Yone Makate oko ipuwalo ibi nowalubilinatuya꞉.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Ba꞉bene iba꞉te Saipalase hopodo ba petonato ba꞉be hopoeno eta habamo ba꞉bo nuluhukuya꞉, ba꞉be haboeno mahilo ba꞉ Peposala. Ba꞉bolo iba꞉te eta giwali dubu binumiya꞉, ebeno mahilo ba꞉ Ba-Ya꞉sutila ba꞉gala ebeno eta mahilo Guliki tabamo ba꞉ Elimasitila. Ba꞉moe dubu ba꞉ Yunapila, huiyatiya ebete tawakalubi ba iya꞉tulamena ha꞉da tabo Godokono mahilamo ba꞉bo olamaginakui. Ba꞉ba tetelo Saipalase hopoeno Kapela Ko Gawadubu ebeno mahilo Segiyasi Polasitila, ebete hido mulu ukuidawama꞉ eda꞉nami, ba꞉bene ebete Banabasiko ba꞉gala Soloko ebetamo ka꞉lamiya꞉ iba꞉godone Godokono tabo kulima꞉. Huiyatiya ebeno mabulubi Ba-Ya꞉suku ubihinola, ba꞉bema꞉ ebete Soloko ba꞉gala Banabasiko ba duhilame Kapela Ko Gawadubu na꞉kiyamiya꞉ ibino tabo hibima꞉ akamida꞉la꞉.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 — ausente —
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 — ausente —
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ niya꞉tawa Solokono eta mahilo ba꞉ Polotela, ba꞉bema꞉ Godokono Gobogoboeno helote ebe ba tabuimi, ebete ba꞉be giwali dubu baidi kodakodalo umilo ba꞉ma ka꞉na kiyahamiya꞉,
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “Ama꞉ ba꞉ Saitanakono gudulata, ba꞉gala ama꞉ Godokono tuputupu komo duhimidawama꞉ eda꞉nata! Iyo, ama꞉godolo hiya꞉hiya꞉ ha꞉da amihoho komo tabonomola! Keka꞉ mabu ama꞉le Kodawa Godokono tuputupu gabo da꞉keka꞉kekiminaka?
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Ba꞉bema꞉ ka꞉lo Godokono kokotote ama꞉ danagalimimina꞉ amia꞉no baiditi duhuma꞉ keda꞉hama꞉ne, iyo, tete ga꞉ga꞉dopolo ama꞉ hegeloeno alo a꞉kuminakamena꞉ta.” Ba꞉ba tetenomolo du konomote ebeno ape da꞉pemuliya꞉ Elimasiti ebeno kokotamo ba ologia꞉tepale owalubidawa bohowadiya꞉ ebe gabo kiya꞉tumima꞉.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Ba꞉bema꞉ kebe komote duluhukuya꞉, Kapela Ko Gawadubu Segiyasi Polasiti ba꞉be komo umiti Godoko hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉, ba꞉gala ebete Kodawa Godokono iya꞉tumi komoma꞉ konomamo hanohanutiya꞉.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Ba꞉bene Polote ebeno mabuluba꞉go ba꞉be Peposa habalo ko palai boge lawete kehaha꞉ kolomo na꞉hiwalete Pa꞉mapiliya hopoeno Pega habamo dito tolamiya꞉. Ba꞉bolo Yone Makate ibi miya꞉palete Yelusalema ko habamo gala dito katuya꞉.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Huiyatiya Polua꞉te Pega habane tolamete Pisidiya hopoeno A꞉ntiyoka habamo dito nikuliya꞉, ba꞉bene iba꞉te Yu tawakalubino okoha꞉ talona hegelalo ibino baidi ibubulamehole genamamo nalehawaminate komo tawakaluba꞉go dito nahidiya꞉.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Ba꞉bene Mosesete Godokono Tutumu Tabo ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉ ba꞉gala Godokono Ukui Hawakalimipa꞉te da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi netewa komokomo genama umipa꞉te tawakaluba꞉tamo ba꞉bo ka꞉lamiholiya꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te Poloko ba꞉gala Banabasiko iba꞉tamo tabo ba꞉ma ka꞉na noemiya꞉, “Nana꞉la꞉, la꞉godolo a kodakoduia꞉me tabo ditanamene, wadiyala atamo na꞉ga꞉luya꞉la꞉.”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Ba꞉bema꞉ Polote mahigate ebeno kokoto hunamo adipatelo na꞉goiya꞉, “Isalaela tawakaluba꞉la꞉, ba꞉gala la꞉ Yuha꞉pi puya꞉te hibi Godo dadikuminama, la꞉ naeno tabo nulia꞉la꞉.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 A Isalaelanapino iniwala꞉te Isipiti hopolo kapela tawakalubima꞉ ba eda꞉hana, aeno Godote ibi uwatete kapiyuimi konomoma꞉ ba꞉bo midiliya꞉, ba꞉bene ebete ebeno ko heloamo Isipiti hopone ibi ba꞉bo uluhukulateliya꞉.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Ba꞉bene iba꞉te 40 gogolo dito hopolo ba wapata꞉lamena Godotamo temeteme nikamenama꞉, huiyatiya ba꞉be tete ga꞉ga꞉nomolo ebete ibi hidamo buiya꞉minalenami,
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 ba꞉gala ebete Ka꞉inane hopolo hiya꞉hiya꞉ sa꞉ba꞉ni kapiyuimipi alukuliti ibino hopo ebeno Isalaela tawakaluba꞉tamo dito ikalamiya꞉.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Ba꞉ hibila, Godote ba꞉bi Isalaela tawakalubino iniwali Isipiti hopone duluhukulateliya꞉ ba꞉ba tetene tupuimiti, iba꞉te Ka꞉inane hopo da꞉pelawiya꞉ ba꞉ba teta꞉mo puluhuku, ba꞉ 450 gogo a꞉petohuya꞉. “Ba꞉bene Godote ibi kowalubilima꞉ komo tabo anagilamepi iba꞉tamo ikalamiya꞉, ba꞉moe komote ba꞉ba tetene tupuimiti Godokono ukui hawakalimidawa Sa꞉miyoloko teta꞉mo puluhukuya꞉.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Sa꞉miyoloko na꞉ga꞉lamiya꞉ ibi ipuwalo ko gawadubu kadipatema꞉, ba꞉bema꞉ Godote Beniyaminakono gu ipuwalo Kisikono gudu Soloko iba꞉tamo ikalamiya꞉, ebete 40 gogolo ibino watodawama꞉ keda꞉nama꞉.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Huiyatiya Godote Soloko tama꞉mo ba ihate Da꞉ibidiko ba꞉bo adipatiya꞉ ebete ibino eta Ko Gawadubuma꞉ keda꞉ma꞉. Ba꞉ba tetelo Godote Da꞉ibidikono komoma꞉ tabo ba꞉ma ka꞉na olamagiya꞉, ‘Nale Yesikono gudu Da꞉ibidiko umimo, ebeno tepo ipuwa hidonomola, na huiyala, iyo, ebete naeno hiliyonomo ubi komamo a꞉papamiwatanako.’
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 “Ba꞉bene Godote kebe tabo dopamo hibinomolo da꞉goiya꞉ ba꞉be taboeno komote a tetelo ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉, ebete Da꞉ibidikono eta eyono gudu Ya꞉suku badipatiya꞉, ebete Isalaela tawakalubino Ka꞉ka꞉ Mula꞉lelamedawama꞉ keda꞉ma꞉.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Ba꞉bene Ya꞉suti ebeno oko tupuimihino, dopamo Yonete Isalaela tawakalubi hiliyonomatamo Godokono tabo ba꞉ma ka꞉na polamagiya꞉, iba꞉te ibino kubane ohobila꞉hate ba꞉bene ebete ibi beyamo kowadulatelema꞉.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Ba꞉gala Yonekono oko upula꞉ tete da꞉tataliya꞉, ebete ibi na꞉goelamiya꞉, ‘La꞉le na pokomo ka꞉ga꞉lonakoma? Na Kelisoteha꞉, ebete naeno gala hapuni ba꞉pena, iyo, na hidoenoha꞉ nale ebeno nato ukulalemema꞉.’
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Ba꞉bema꞉ naeno ekaka꞉la꞉, la꞉ puya꞉te A꞉ibalahamakono eyoni gugudima꞉ deda꞉hanama ba꞉gala la꞉ Yuha꞉pi puya꞉te hibi Godo dadikuminama, Godote ba꞉moe ebeno ka꞉ka꞉ mula꞉ tabo a hiliyonomatamo a꞉poemiya꞉.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Huiyatiya Yelusalema habanapi ba꞉gala ibino watowatopi iba꞉te Godokono ukui hawakalimipa꞉te ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉bi tabo komokomo iba꞉te hiliyonomo okoha꞉ talona hegelalo a꞉ka꞉lamiholenaka, huiyatiya numa꞉la꞉, iba꞉te ba꞉bi taboeno hibi ipuwa hidamo a꞉kalawa꞉la꞉. Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te Ya꞉suku ubiha꞉ma꞉ ba eda꞉ha ebe anakapumima꞉ tabo ba꞉bo ihatiya꞉, huiyatiya iba꞉te kiya꞉tawahuya꞉ha꞉ ba꞉be ododi komodo Godokono tabote hibima꞉ keda꞉ma꞉ne.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Ba꞉ba tetelo iba꞉te Ya꞉suku hoea꞉mo koemema꞉ ubi dihatiya꞉ ebeno kuba nipo ohowadimiya꞉, huiyatiya iba꞉te ekelalameheno Paeleteko gala na꞉kapega꞉lamiya꞉ ebete ebe kanakapumima꞉.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Ba꞉bene Godote Ya꞉sukunu komoma꞉ kebe komokomo ebeno Bukamo dopamo da꞉miya꞉tiya꞉, iba꞉te ba꞉bi hiliyonomo komo ebetamo ododiliya꞉, ba꞉bene ebete da꞉hoiya꞉ iba꞉te ebe keha pihigane adipotete nakola bobo ipuwamo dito ihatiya꞉.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Huiyatiya Godote hoene ebe gala a꞉kadipatiya꞉,
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 ba꞉bema꞉ puya꞉te Ya꞉sukuba꞉ Ga꞉lili hopone Yelusalemamo da꞉tolamiya꞉, ebete komo hiliyonomo hegelalo hiya꞉hiya꞉ tetelo iba꞉tamo uluhukunakui, iyo, iba꞉te ibino baida꞉mo Ya꞉suti hoene ka꞉ka꞉mo mahiga komo duminakui, ka꞉lo iba꞉te Yu tawakaluba꞉tamo ebeno komo ba꞉bema꞉ hawakalimina.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 “Ale la꞉tamo da꞉ga꞉lutama꞉, ba꞉moe ba꞉ Godokono Hido Tabola. Numa꞉la꞉, ebete aeno iniwala꞉tamo kebe tabo hibinomolo da꞉goiya꞉,
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 ba꞉be taboeno komote a tetelo ba꞉ma ka꞉na uluhukuya꞉, ebete Ya꞉suku hoene adipatiya꞉. Iyo, ebete Sam Ohale Buka sapta 2 tetelo Ya꞉sukunu komoma꞉ ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Ba꞉bene Polote ebeno tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Iyo, ba꞉ hibila, Godote Ya꞉suku hoene adipatiya꞉, ba꞉bema꞉ ebeno apete kabalema꞉ bobo ipuwamo gala a꞉katoamene. Ba꞉bema꞉ Godote ebeno Bukalo eta tabo ba꞉ma ka꞉na kagoiya꞉,
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Ba꞉gala Godokono Bukate eta tetelo na꞉kagoena,
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Ba꞉bene Polote ba꞉moe taboeno ipuwa hawakalimilo gala na꞉kagoiya꞉, “Numa꞉la꞉, ba꞉moe tabote Da꞉ibidikono komoma꞉ kagoenaha꞉. Da꞉ibiditi ba꞉moe hopolo ba emedena ebe ba꞉ Godokono okodawama꞉ eda꞉nami, huiyatiya ebete da꞉hoiya꞉ iba꞉te ebeno ape ebeno iniwalino bobo tama꞉mo nihatete ba꞉bo abaliya꞉.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Huiyatiya numa꞉la꞉, Godote kebe dawa hoene dadipatiya꞉, ba꞉moe Ya꞉suti bobo ipuwalo kabaliya꞉ha꞉.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 “Ba꞉bema꞉ naeno ekaka꞉la꞉, ale kebe tabo la꞉tamo dolamagimitama꞉ la꞉ hidamo niya꞉tawahala꞉, Ya꞉suti modobola la꞉eno kuba egebolelamete la꞉ ebeno tuputupupima꞉ komidilima꞉. Iyo, Godote Moseseko ipuwado atamo dikaa꞉mehuiya꞉ ba꞉bi Tutumu Tabote tawakalubino kuba ododili komoeno hale pahalamililame modoboha꞉, huiyatiya puya꞉te Ya꞉suku hibima꞉ da꞉midimina꞉ Godote kuboeno helo ipuwane ibi kuluhukulatelema꞉ne.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 — ausente —
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Ba꞉bema꞉ la꞉ hidamo! La꞉le ebe hibima꞉ midihino, Godokono ukui hawakalimipa꞉te dopamo dolamagimiya꞉ ba꞉be kuba huiyate la꞉tamo kuluhukuma꞉ne! Iyo, Godokono tabote ibi ipuwado ba꞉ma ka꞉na hawakaluya꞉,
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 — ausente —
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Ba꞉bene tabo olamagi da꞉wibuya꞉, Poloko Banabasiko iba꞉te Yu tawakalubino baidi ibubulamehole genamane ba pihiti, tawakaluba꞉te ibi na꞉kiyalamiya꞉ eta okoha꞉ talona hegelalo ba꞉bi atu komokomo ibi gala kakapiya꞉tulamema꞉.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Ba꞉bene ibi hiliyonomate ba꞉be kapiyuimi habane dikuliya꞉, komo Yunapi ba꞉gala Yuha꞉pi puya꞉te hibi Godo dadikuminama꞉ iba꞉te Poloko Banabasiko ba ta꞉matalenato, ibi netewapa꞉te komo hidohido tabamo ibi ba꞉bo owalubilinatuya꞉ iba꞉te Godokono malemale ipuwalo kodakodalo kemedehonama꞉.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Ba꞉bene eta okoha꞉ talona hegelalo habalubi hiliyonomate pelameholiya꞉ Godokono tabo ulihoma꞉.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Ba꞉ba tetelo komo Yunapa꞉te tabo ulihopino iya꞉wa komo dumiya꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te konomamo ba maubahale Polote dolamagiya꞉ ba꞉be tabo kubama꞉ ga꞉lalo ebe ba꞉bo iduduputimiya꞉.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Ba꞉bene Poloko Banabasiko iba꞉te toleheno tabo ba huiya na꞉ga꞉luya꞉, “Godoko ubila ebeno tabote la꞉ Yu tawakaluba꞉tamo dopamo uluhuku, huiyatiya la꞉ ubiha꞉ma꞉ eda꞉hamata. Ba꞉bema꞉ la꞉ hidohidoenoha꞉ la꞉le Godogodone wiboha꞉ ka꞉ka꞉ lawema꞉, mabu la꞉ ha꞉kiya la꞉tamo gigiho ba꞉ a꞉kalapilamata! Ba꞉be mabuma꞉ ale la꞉ ba miya꞉pale a huiyatiya Yuha꞉ tawakaluba꞉tamo kotolamema꞉nema꞉.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Mabu Kodawa Godote a ba poea꞉me ebeno Bukoeno eta tabo komamo a ba꞉ma ka꞉na tutumua꞉tiya꞉,
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Ba꞉bene tabo ulihopi ipuwalo Yuha꞉ tawakaluba꞉te ba kalakalahuta Godokono tabo hidonomoma꞉ ga꞉late ebe ba꞉bo milimihutiya꞉, ba꞉gala ibi ipuwalo Godote dopamo wiboha꞉ ka꞉ka꞉mo da꞉ka꞉lamiya꞉, ibi hiliyonomate ebeno tabo hibima꞉ ba꞉bo midiya꞉.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Ba꞉ba tetelo Kodawa Godokono tabote Pisidiya hopo konomamo ba꞉bo tuya꞉,
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 huiyatiya A꞉ntiyoka habalo Yuha꞉pa꞉te Godoko dadikuminama꞉, ibi ipuwalo komo koko kamenakamena ba꞉gala haba watowatopi dubu, Yunapa꞉te ibino ukui kubahilamelelamete helo ba꞉bo ikalamiya꞉ iba꞉te Poloko Banabasiko iba꞉tamo komaubahalema꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉bi watowatopa꞉te ibi netewapa꞉tamo temeteme ba ikalame ibino hopone heloamo ba꞉bo noelamiya꞉.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ba꞉bene haba watowatopa꞉te ibi ba ulamita, Poloko Banabasiko iba꞉te ibino nato puhulu moda꞉midatepalete ibi dito miya꞉paliya꞉, iba꞉te kiya꞉tawahama꞉ Godokono tete ba꞉ na꞉pe ebete ibino kuba huiya iba꞉tamo kopikalamema꞉. Ba꞉bene Poloko Banabasiko iba꞉te Aikoniyama habamo dito tuya꞉,
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 huiyatiya iba꞉te A꞉ntiyoka habalo da꞉miya꞉paliya꞉, ba꞉bi Ya꞉suku ta꞉matapi Godokono Gobogobote ibino tepo ipuwa ko kalakala komamo ba꞉bo tabuilamelelamiya꞉.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.