Mateus 26
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Ya꞉sute me tabo bilibilinomo kiyawao dolopoligiya, ebete ebe waloma꞉tapiatamo negiya,
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 “La꞉ iyatawalata Aduga꞉la Soliyomu wagilima꞉ netewa egelate nepola꞉na. Ebe tetelo Godote Epono Naniwi epono kotamo kiyatimene, ebene iba꞉te ebe kewamo tupuguimite ebo kanakapuima꞉na꞉.”
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Ebe ulamalo Kayapasite Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomoma꞉ eda꞉nami. Ebema꞉ ebe kawo dubu ega꞉walo ebeno opopi elawodubu ega꞉walo Yu epono kawokawo dubu epetapi, iba꞉te ebeno motamo aladabutite
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 tabo ebo iyatiya Ya꞉suko kanakapuima꞉. Ebema꞉ iba꞉te ebe diya gabodo laema꞉ gabo eba waditalo
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 epetapiate wiyasiya negeliya, “A Soliyomu tetelo ebe a꞉kelaema꞉, mabu epate atamo dowaote ago da꞉ba꞉gowelama꞉na꞉.”
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Ebene Ya꞉sute Betani duliyomololo dubu idi Saimonokono motolo okoliti, ebe dubu dopamo kukulakukulagonola.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Ya꞉sute bae eba nitalo ebe tetelo kamiyale kapiyate pete, wade nibo ii nokola kalila꞉mo tabokaimi adaete Ya꞉sukono watamo ebo padipanamiya, ebe ii inamabuno wiya kawonomola.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Ya꞉suko waloma꞉tapiate ebe tanalo dumiya iba꞉te dowaote negeliya, “Mabu keleka꞉ ebete wiya kawo inamabu dologala inamabuma꞉ da꞉midi?
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 A me ii manima꞉ na꞉na꞉miditaleka꞉ mani kawonomo buwatena꞉, ebene ebe mani nigologolopiatamo gito bikalamolena꞉!”
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Ya꞉sute ibino tabo gela tanalo iyatawate wiyasiya iba꞉tamo negiya, “La꞉le me kamiyale kawiya beda꞉ma꞉ kanawitama? Ebete natamo wade tanalonomo osiyodilo.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 La꞉ numa꞉la꞉, nigologolopiate tete geyageyanomolo la꞉go bilukulionama꞉na꞉, la꞉imano ubi tetelo ibi nowalubilinakiyala꞉, wiyasiya na uwomua꞉ tetelo la꞉go a꞉kokolinamo, tete tatalila nale la꞉ ka꞉miyapamamota.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Ebema꞉ nale a꞉ea꞉no tetelo me kamiyalete wade nibo ii naimano apa꞉mo dopamo dadipana, ebe tanalodo ebete gabo osiyodilo naimano ape bobamo iyatima꞉.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Na la꞉tamo nani tabo gemo, epate iyaiya opo bilibilinomamo Godokono Wade Tabo datanakoma꞉na꞉, iba꞉te me kamiyalete dosiyodilo ebe tanalo malagidilolo ba꞉nikiyawaonakoma꞉na꞉.”
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Ebene Ya꞉sukono 12 waloma꞉tapino taneba magumulo Keliyota duliyomolodawa Yudasite Godotamo kalimagono ikameopino watowatopiatamo tote,
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 na꞉negiya, “Nale Ya꞉suko la꞉imano kotamo diyatimo, la꞉le natamo beda꞉ wiya na꞉kikanama꞉ema?” Ebe tetelo iba꞉te 30 siliba mani ebo ikamiya,
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 ebene ebe tetene wagilimite ebete gabo wadiya Ya꞉suko ibino kotamo kiyatima꞉.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Ebene epate Unamo Maiga꞉ Palowa Bae Soliyomu nao dowagilimiya, ebe egelalo Ya꞉suko waloma꞉tapiate ebetamo pelamete na꞉pegeliya, “Ale Aduga꞉la Soliyomuno nao inamabu kebolo na꞉kosiyodilolema꞉, ale a꞉ma꞉go kapimiya kenaoma꞉?”
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Ya꞉sute iba꞉tamo nowamiya, “La꞉ netewapi kawo duliyomolamo toawete aimano namutudawa idi da꞉numa꞉ema, ebe dubutamo ma kunu na꞉negeliyala꞉, ‘Iyatulamedawate ge, naimano olalati pemaiga tanalono tete tatalila, Godokono ubila. Ebema꞉ na ubila a꞉imano motolo nale naimano waloma꞉tapiago Aduga꞉la Soliyomu bae ka꞉penama꞉.’”
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Ebene Ya꞉sute ibi keba kunu kanaliyale, ebe waloma꞉tapiate eba kunu nosiyodilote Aduga꞉la Soliyomu inamabu ebo nosiyodiloliya.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Ebene ebe idokolo Ya꞉sute ebeno 12 waloma꞉tapiago bae naoma꞉ dilukuliniya,
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 ebe tetelo Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Na la꞉tamo nani tabo gemo, la꞉imano taneba magumulo idawate na anakapunamepi kowalubilimene na lawenema꞉.”
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Iba꞉te tepo mibomibonomoma꞉ eba eda꞉onalo Ya꞉sutamo idawate genaki, idawate genaki, “Kawodawa, nalela꞉ka꞉?”
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Ebete iba꞉tamo nowamini, “Bae kalila꞉mo potele nago koto ka꞉ma꞉ daduba꞉mida, ebe ebe lumagila. Ebete na anakapunamepino kotamo kiyatinimene.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Iyo, ebe nanitabola, Epono Naniwite a꞉eamo ebe na꞉to, Godokono Bukalo tabo ma kunu itana, wiyasiya kebe lumagite ebe anakapumipiatamo dikalaemene, ebe lumagite kuba wiya kawonomo kelaemene. Me ebe mabuma꞉ ebe dubu ebeno menokote ebe alaimia꞉notaleka꞉ ba꞉modobona꞉!”
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Ebene Yudasiko, ebete dopamo Yu watowatopiago nopo diyatiya Ya꞉suko laema꞉, ebete negeni, “Iyatulamedawa, nalela꞉ka꞉?”
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Ebene iba꞉te bae eba naonalo, Ya꞉sute bae lawenate Godotamo kalakala tabo genate ebo wakamioni, ebema꞉ ebete ebe waloma꞉tapiatamo eba ikalamolenalo negeni, “La꞉ uwata꞉wete nenaoala꞉, me naimano apela.”
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Ebene ebete kalili kelawenate, Godotamo kalakala tabo genate iba꞉tamo eba ikalamolenalo negeni, “La꞉ bilibilinomo na꞉niala꞉,
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 mabu Godote epago milolo kilukulinama꞉ nopo diyatiya, me naimano kalimate ebe nopo kodakodaimina, iyo, me kalimate epo epetapi bilibilinomono kuba egebolelaema꞉ keka꞉ka꞉liyamene.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Nale la꞉ analemata, na me tetelo me da꞉imi obo walo a꞉ka꞉nimo, wiyasiya naimano Nabiwite Kawo Elawodawama꞉ deda꞉na, ebe duliyomololo na oli da꞉imi obo walone tetelo la꞉go ka꞉na꞉niomalema꞉.”
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Ebene iba꞉te Godoko amamateno oale alapionate, Olibi Kewakewa Unu Damelamo ka꞉tolamenama꞉ motone gito niwitioniya.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Ebe tetelo Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Ka꞉lo idokolo la꞉ bilibilinomate na katepanemamota, mabu Godokono Bukalo tabo ma kunu itana, ‘Godote sipi-goeogoeo ulamedawa danakapuimene, ebe tetelo ebeno tanebano sipi-goeogoeate iyaiya kalautioma꞉na꞉.’
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Wiyasiya Godote na a꞉ene walo dakadipanatenemene, na Ga꞉lili opamo dopamo ka꞉tomamo. La꞉le na ebolo ka꞉punaemamota.”
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Ebene Pitate Ya꞉sutamo negeni, “Ibi bilibilinomate a꞉e tolemelo a꞉ma꞉ atepatate dalautioma꞉na꞉, wiyasiya nale a꞉ma꞉ akatepatama!”
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Ya꞉sute ebeno tabo eba wiyanalo negeni, “Na a꞉ma꞉tamo nani tabo gemo, ka꞉lo idokolo kakabate geoa꞉no, a꞉ma꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iyatawa꞉noma꞉ kegema꞉ta.”
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Pitate ebetamo walo na꞉kegeni, “Na a꞉ma꞉go da꞉na꞉emo, nale a꞉ma꞉ iyatawa꞉noma꞉ a꞉kegemo!” Ebe tetelo Ya꞉suko waloma꞉tapi bilibilinomate ebe atu tabo kegelaniya.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Ebene Ya꞉suko ega꞉walo ebe waloma꞉tapi iba꞉te kawo duliyomolone nemaimionate tatali opo ida꞉mo tolameniya, ebe opono mailo Getasemanila. Ya꞉sute ebolo iba꞉tamo na꞉negeni, “La꞉ malo na꞉pola꞉nala꞉. Na me tataliamo tomo Godotamo towetowe tabo ka꞉negema꞉.”
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Ebe tetelo ebete Sebedikono gudi Ya꞉imesiko ega꞉walo Yoneko, ibi netewapi ega꞉walo Pitako ebalata towetoweo tabo gela baiamo magatalenate, ebene tepo mibomibo tanalo ega꞉walo woki temeteme tanalo ebetamo kawonomamo ebo pelameniya.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Na tepo temeteme kawonomamo iyatawanamo, mako tepo temetemete na anakapuname keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. La꞉ malo nago olowiolo na꞉pola꞉nala꞉.”
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Ebene ebete kela꞉mo toatepanate, ebeno ololo opamo niyatinate Godotamo ma kunu na꞉towetoweoni, “Naimano Nabiwi, a꞉ma꞉ modoboma꞉ degeaemene, me temeteme kalili nagodone nelawa꞉. Wiyasiya naimano ubia꞉, a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉imano ubila nosiyodila.”
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Ebene ebete waloma꞉tapiatamo da꞉peni laonalo pulamenate Pitatamo na꞉pegeni, “Mabu keleka꞉ la꞉le nago tete da꞉pesamo olowioa꞉noma꞉ deda꞉wenama?”
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Ebe tetelo Ya꞉sute ibi nanaleni, “Godotamo olowiolo na꞉towetoweonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo wabuga꞉ta tanalamo da꞉ba꞉gudima. La꞉imano tepo magumulo wade tanalo osiyodiloma꞉ ubila, wiyasiya la꞉godolo osiyodiloma꞉ elawo puliyala.”
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Ya꞉sute tete idilo walo ka꞉tonate Godotamo ma kunu ka꞉na꞉towetoweoni, “Naimano Nabiwi, me tepo temeteme kalili a꞉ma꞉ nagodone laema꞉ gabote itana꞉no modobola, a꞉imano ubi ditanamene na ka꞉nimamo.”
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Ebene ebete ebe waloma꞉tapiatamo walo da꞉ka꞉peni laonalo ka꞉pulameni, mabu ibino balidite uma꞉ na꞉elaolameni.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ebene Ya꞉sute netewa-kapiya tetelo ibi walo ka꞉miyapanate, dopamo ebete towetowe tabo keba kunu ka꞉negeniyale ebete Godotamo atumu ka꞉negeni.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Ebe tetelo ebete ebe waloma꞉tapiatamo da꞉ka꞉peni iba꞉tamo na꞉pegeni, “La꞉ ela amiolo walo beda꞉ma꞉ ka꞉kelawenama? Numa꞉la꞉, tete a꞉pe, kubakubapiate Epono Naniwi ibino kotamo nelawa꞉.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Iyo, la꞉ nemaimiala꞉, a na꞉tolaema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kotamo iyatinidawate ebe na꞉pe!”
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Ya꞉sute ebe tabo eba genalo Yudasite ebo peni, Ya꞉sukono 12 waloma꞉tapino taneba magumulo ebe idila. Ebene eba꞉go dubu bilibilinomo epetapiate ibino gowelaono gili ega꞉walo gaubago da꞉pelameniya, ebe dubu ebe Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Yu epono kawokawo dubu epetapi, iba꞉te dapaliboleniya ebe dubula.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Nanitabola, Yudasite ibi iyalo ma kunu analeni, “Nale daboeteomo, ebe ebe lumagila. La꞉ ebe samonomamo nelawiyala꞉.”
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Ebene Yudasite penate, Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe nanani, “Iyatulamedawa, niyata!” Ebe tetenomolo ebete ebe ebo aboeteoni.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Ya꞉sute ebetamo negeni, “Namutudawa, a꞉ma꞉ beda꞉ tanalo osiyodiloma꞉ da꞉pa꞉wa꞉, nosiyodila,” ebene dubu epetapiate Ya꞉sutamo pelamenate ibino kotamo ebe kodakodanomolo ebo pelaweniya.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Ebene Ya꞉suko waloma꞉tapi magumulo dubu idite ebeno gowelaono gili magoba꞉nate, Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomono moto wokodawa anagaliminate galo apu ebo mapitamidameni.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Wiyasiya Ya꞉sute ebetamo negeni, “A꞉imano gili walo na꞉kemapeda꞉, mabu gila꞉mo da꞉gowelaona walone epetapiate ibi atumu gila꞉mo kanakapulaema꞉na꞉.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 A꞉ma꞉ iyatawala꞉ka꞉, nale ubi iyatite Godoko danamo, ebe tetelo na kowalubinima꞉ ebete ebeno 12 taoseni gowelao nopopi kapalibolemene?
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Wiyasiya nale eba kunu dowagelemo, Godote dopamo ebeno Bukamo dakuloliya ebe nanitabo tanalate keba kunu na꞉kemaimioma꞉na꞉? Buka tabote nanitabolo gena me tanalate natamo nemaima꞉na꞉!”
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Ebe tetelo Ya꞉sute dubu epetapi bilibilinomatamo negeni, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na gowelaodawala꞉ka꞉? Mabu keleka꞉ la꞉le gowelaono gila꞉go ega꞉walo gaubago na lawenema꞉ da꞉pelama꞉ema? Na egela epetapilo Godoko Amamateno Iya Motolo eba okolilo epo diyatulamenatimo, la꞉le na ebolo kelawena꞉wea꞉,
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 wiyasiya me tanalo bilibilinomate a꞉pemaimia, Godokono woki awokalimipiate ebeno Bukamo dopamo dakuloliya ebe tabono tanalate nanitaboma꞉ keda꞉oma꞉.”
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Ebe tetelo Ya꞉suko delaweniya ebe dubate ebe Kayapasikono motamo magataniya, Kayapasiko ebe Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomola. Iba꞉te Ya꞉suko ebe motamo magatana꞉no dopamo Godokono Totomu iyatulamepi ega꞉walo kawokawo dubu epetapi iba꞉te pelamenate ebo paladabutiniya.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Ebe tetelo Pitate Ya꞉suko muludopone eba waloma꞉tanalo, ebete Unu Watodawanomono moto kala magumamo nopeganate atila꞉piago ebo nokolini. Ebe ubila kebe tanalote Ya꞉sutamo da꞉pemaigamene ebe tanalo ebeno balida꞉mo kuminama꞉.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Ebene Godotamo kalimagono ikamepino watowatopi ega꞉walo Ka꞉nisolo dubu bilibilinomo epetapiate a꞉da꞉ tabo gelapi oleniya, Ya꞉sukono kuba olemenate ebe kanakapuima꞉.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Ebema꞉ tabo gelapi bilibilinomate ebeno tanaloma꞉ a꞉da꞉ tabo kiyawaoniya wiyasiya ibino tabo gela magumulo Ka꞉nisolo dubate Ya꞉sukono a꞉e mabuma꞉ kuba idi kuminiya꞉. Ebene walogabo apuamo netewapiate kapimiya pemaiminate
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 olowiopiatamo na꞉pegelaniya, “Me dubute ma kunu gi, ‘Naimano elawo modobola Godoko Amamateno Moto anabulimite netewa-kapiya egelalo walo ka꞉ketemamo.’” Yu Epono Ka꞉nisolo dubate Ya꞉sukono kuba dolemeniya|alt="Jesus before the High Priest" src="CN01815B.tif" size="span" loc="1/2 page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="26.59"
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ebene Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomote maiganate Ya꞉sutamo negeni, “A꞉ma꞉ tabo gea꞉noma꞉ beda꞉ma꞉ keda꞉wena? Me dubate a꞉imano tanaloma꞉ degelana keba kunula꞉ka꞉?”
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Ya꞉sute tabo gea꞉no Unu Watodawanomote ebetamo walo na꞉kegeni, “Nale a꞉ma꞉ Igilo Godokono mailamo nanamata, a꞉ma꞉ a nanaa꞉, a꞉ma꞉ Godokono Gudu Kelisotela꞉ka꞉?”
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Ya꞉sute ebetamo nowamini, “A꞉ma꞉le ebe ebe geata. Nale la꞉ analemata, nanitabola, la꞉le na Epono Naniwi aimano Elawodawa Godokono tumudi apulo okolitalo kunaemamota, iyo, walone na Unu Duliyomolone tema magumudo kapawokalamamo!”
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Ebema꞉ Unu Watodawanomote ebe tabo olowinate, ebeno kawo dowa tanalonomo kawokaliminama꞉ ebete da꞉pulini ebe lubudino ga꞉ga꞉ kaliku anagiyamidalenate negeni, “A me dubuno kuba kiyatawaoma꞉ tabo gedawa idi a ubia꞉nola! Ebete a꞉ka꞉tuwa꞉ kuba tabonomo dege la꞉ ebe olowiomata, mabu ebete nege, ‘Na ega꞉walo Godoko, a kapiyala!’
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Ebema꞉ la꞉imano ubi keba kunula꞉ka꞉ ebeno tanaloma꞉?”
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Ebene ibi epetapiate kowe ebeno ololamo meolenate, ega꞉walo epetapiate kotamo ebe tatakolo eba anagalimionalo
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 negelaniya, “A꞉ma꞉ Godokono woki awokalimidawa Kelisoma꞉ nanitabolo deda꞉wena, a nanaa꞉ a꞉ma꞉ piyate kanagalimiotana!”
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Ebe tetelo Pitate ebe motono kala magumulo eba okolinalo, woko buwelete ebetamo penate ebe napanani, “A꞉ma꞉ atumu me Ga꞉lili opodawa Ya꞉suago pata꞉namiata!”
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Pitate ibi bilibilinomono ololo apulo negeni, “Ao, a꞉ma꞉le degeawena ebe tabo na iyatawa꞉.”
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Ebene ebete kala ga꞉dimi gigiyamo da꞉toni, ebe tetelo woko buwele idite ebe uminate, ebolo da꞉pola꞉niya ebe epo nakapanaleni, “Me dubute Nasalete duliyomolodawa Ya꞉suago pata꞉nami!”
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Wiyasiya Pitate ebe atu tabo ma kunu kegeni, “Na Godokono mailamo gemo, na ebe dubu iyatawa꞉!”
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Ebene ebolo da꞉pola꞉niya iba꞉te tete da꞉pesamo ilukula꞉tepanate Pitatamo pelamenate ebe walo nakapananiya, “Nanitabola! A꞉ma꞉ Ya꞉sukono lumagi idilata, mabu a꞉imano tabo kiyawao tanalote me tanalo awokalimina, a꞉ma꞉le Ga꞉lili opodawa idima꞉ eda꞉nata.”
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Wiyasiya Pitate negeni, “Godokono dopo apulo utite gemo, nale nani tabo gea꞉no ebete na kanaginaemene! Nale ebe dubu iyatawa꞉!”
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Ya꞉sute ebetamo dopamo kebe tabo kegenile, Pitate ebe tabo ebo malagidiloni, “Kakabate geoa꞉no a꞉ma꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iyatawa꞉noma꞉ kegema꞉ta.” Ebene Pitate iyabaiamo tonate kawo tepo temetemenomago iinomo ebo niini.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.