Lucas 6
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yu epono wokoa꞉ talena egela idilo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago kono pali magumudo eba petolamenatolo, ebe waloma꞉tapiate kono kapiyakapiya kubakubadopo nowakalamite iba꞉te kenaoma꞉ tama ebo welamiya.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ebema꞉ Pa꞉lisi tanebapi epetapiate Ya꞉sutamo negeliya, “Numa꞉, a꞉ma꞉ waloma꞉tapiate aimano totomu tabamo ka꞉tudila꞉oa꞉. Iba꞉te wokoa꞉ talena egela beda꞉ma꞉ kadikanalite?”
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo eba wiyalo negiya, “Modobola Godote ebeno Bukamo dakuloliya, la꞉ ebe tanalo nemalagidilala꞉. Da꞉ibiditamo kuba tete da꞉piya, ebete ebeno wapata꞉lamepiago bae kapete dulamiti, ebene ebete beda꞉ tanalo kosiyodiliyale?
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Ebete Godokono Motamo nodolote, ebe Motono wokopiate Godotamo dalomonakiya ebe talena bae ebete a꞉nenaiya. Numa꞉la꞉, aimano totomu tabote a niyatuamena Godotamo kalimagono ikameopiate ebe bae a꞉ka꞉tuwa꞉ naonaka, epo epetapiate nao talenala. Wiyasiya Da꞉ibidite ebe bae naote eba꞉go wapata꞉lamepiatamo dikalamoliya, Godote ebe tanalo kubama꞉ kegiya꞉.”
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Ebema꞉ Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Nanitabola, na Epono Naniwite wokoa꞉ talena egela namutudawama꞉ eda꞉namo.”
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Wokoa꞉ talena egela idilo Ya꞉sute Yu epono balidi ibilamole moto guamo nodolote epo eba niyatulamitalo, tumudi apu koto a꞉eme dubute ebolo nokoliti.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Ebene Pa꞉lisi tanebapi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi ibi epetapiate Ya꞉suko balidi kodakodamo umitiya, ebete wokoa꞉ talena egelalo ebe dubu wadekobi da꞉ba꞉midimene, iyo, ibi ubila Ya꞉sute ebe tanalo eba osiyodilolo kubama꞉ ebo kegelama꞉.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Wiyasiya Ya꞉sute iyatawiya iba꞉te ibino tepo magumulo beda꞉ tanalo kemalagidilolitiye, ebema꞉ ebete ebe dubutamo negiya, “A꞉ma꞉ maigawete dopo apuamo na꞉pa꞉,” ebene ebe dubute maigate dopo apuamo pete gito putiya.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “Nale la꞉ alateda꞉lemata, aimano totomu tabote kebe talena kiyatuamenale? Ale wokoa꞉ talena egelalo wade tanalo o kuba tanalo ba꞉kosiyodiloma꞉? Epo wadekobi ba꞉ka꞉midilima꞉ o ba꞉ka꞉kubailaema꞉?”
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Ebe tetelo Ya꞉sute ibi bilibilinomo eba pulamolenatolo ebe dubutamo negiya, “A꞉imano koto nuwamida,” ebene ebete koto duwamidiya ebeno kotote wadekobi ebo olowiya.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Ebe mabuma꞉ Pa꞉lisi tanebapiate kawonomamo dowaolo ibi magumulo tabo ebo geliya, “A me dubu Ya꞉suko keba kunu nakamitima꞉?”
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Ebe idokolo Ya꞉sute Godago tabo gelanama꞉ damela unu ida꞉mo nodoloni, ebema꞉ ebete idoko geyageyanomolo Godago tabo eba gelanalo egelate ebo powaloiya.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Ebene egelate da꞉pemaigiya ebete ebeno waloma꞉tapi ebetamo ka꞉la꞉mite, ibi magumulo 12 dubu eba uwatelo ibi nanaliya, “La꞉ naimano alibolepilata.”
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Ebema꞉ Ya꞉sute 12 dubu duwatiya, me ibino mailola.
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Ma꞉tiyuko ega꞉walo Tomasiko, A꞉lapiyasikono gudu Ya꞉imesiko ega꞉walo Saimonoko. Me Saimono idila epate dopamo negelanakiya, ebete kapela Loma gabamani epago gowelaodawama꞉ eda꞉nami.
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 Ega꞉walo Ya꞉sute dubu epetapi netewa kuwatiya, Ya꞉imesikono gudu Yudasiko ega꞉walo Keliyota duliyomolodawa Yudasiko, walone tetelo me walogabo dubute Ya꞉suko anakapumipi walubiliya ebe kelaema꞉. Ya꞉sute Godago tabo degelaniya|alt="Jesus praying in wliderness" src="CN01698B.tif" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co" ref="6.12"
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Ebene Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago unu damelane apotame opo ida꞉mo da꞉niwitiya, ebe tetelo waloma꞉tapi epetapi ega꞉walo iyaiya epo bilibilinomate iba꞉go ebo palugiya. Ibi epetapiate Yelusalema kawo duliyomolone ega꞉walo Yudiya opono duliyomolo epetapine pelamiya, ega꞉walo ibi epetapiate kewa꞉ kolomo bala apune ka꞉pelamiya, ibi Taya kawo duliyomololo ega꞉walo Saidono kawo duliyomololo dilukulionamiya ebe epola.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Nanitabola, ebe epo bilibilinomate pelamoliya Ya꞉sukono tabo olowioma꞉ ega꞉walo ebete ibino temetema꞉gopi wadekobi ka꞉midiolema꞉, ega꞉walo kuba uliyanagopiate ebetamo atumu a꞉ka꞉pelamiya, ebene ebete ibi bilibilinomo wadekobi ebo midioliya.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Ebema꞉ ebe epo bilibilinomo ubila Ya꞉suko kologioma꞉, mabu iba꞉te iyatawaiya Godokono elawote ebe magumune da꞉pemaiganaki ebe tetelo ebete temetema꞉gopi wadekobi ebo midiolenaki.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Ebene Ya꞉sute ebeno waloma꞉tapi bilibilinomo eba ulamitalo nanaliya,
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 “Ega꞉walo me tetelo
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 “Ega꞉walo Epono Naniwino tanaloma꞉ epetapiate la꞉tamo dowaolo ubia꞉ tabo eba gelalo la꞉ demalogoletana, ega꞉walo iba꞉te la꞉imano mailo da꞉kubailamena, modobola la꞉ atumu na꞉kekalakalala꞉!
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Iyo, la꞉ kalakalaolo unamo nilapatela꞉iyala꞉, mabu walone tetelo la꞉le Godokono Unu Duliyomololo la꞉imano wiya kawokawonomo ka꞉nuwatemamota. Numa꞉la꞉, dopamo ibino ewoniate atu ubia꞉ tabo kegelanakiya Godokono woki awokalimipiatamo.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 “Wiyasiya me tetelo la꞉ piyate
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 “Ega꞉walo me tetelo la꞉ kebe epo
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 “Ega꞉walo epo bilibilinomate la꞉ demoioletamene, la꞉ nanisiwale, mabu walone tetelo la꞉ kawo tepo temeteme kiyatawaomamota! Numa꞉la꞉, dopamo ibino ewoniate Godokono mailamo a꞉da꞉ tabo kiyawaopi atumu emoiolenakiya.”
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Ebe mabuma꞉ na la꞉tamo negemo, piyate la꞉go da꞉gowelaona, modobola la꞉ ibi nilakapolo nemalagidilolenala꞉ ega꞉walo iba꞉tamo wadewade tanalo nosiyodilolenakiyala꞉.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Ega꞉walo la꞉tamo malato tabo da꞉kiyawaonaka, ebe epono tanaloma꞉ Godotamo na꞉towetoweonakiyala꞉ ebete ibi wadenomamo kowalubilinama꞉, iyo, piyate la꞉tamo kuba tanalo dosiyodilolena la꞉ ibi Godotamo nowadipalatelenakiyala꞉.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Ega꞉walo potele a꞉ma꞉ tatakolo danagalimitamene, modobola apu bala ebetamo na꞉kikamiye. Ega꞉walo kebe lumagite a꞉imano sete inamabu a꞉ma꞉godone elawamo delaemene, ebe atu tetelo a꞉imano lubudino inamabu akoamoeda꞉la꞉, a꞉ma꞉le ebetamo nilakapolo gito na꞉kikamiye.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Iyo, lumagite a꞉imano inamabu idima꞉ a꞉ma꞉ da꞉toweometamene, modobola ebetamo nilakapolo nikamiye, ega꞉walo kebe lumagite a꞉imano inamabu pilolo duwatemene, a꞉ma꞉ toawete ebe inamabu elawamo akonuwata꞉la꞉.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Ebema꞉ epate la꞉tamo beda꞉ tanalo osiyodiloma꞉ la꞉le ubi diyata꞉wenakoma, la꞉ epetapiatamo eba kunu nosiyodilonakiyala꞉.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 “Piyate la꞉ nilakapolo demalagidiloletana, la꞉ ebe epo kapiya demalagidilola꞉wenama la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Ebe mabuma꞉ Godote la꞉tamo wade wiya ba꞉kikalametamene? Ao, mabu kuba osiyodilolepiate atumu ibino namutupi kapiya nilakapolo malagidilolenaka!
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Ega꞉walo piyate la꞉tamo wadewade tanalo dosiyodilolena, la꞉ ebakobako epo kapiyatamo wadewade tanalo dosiyodilola꞉wenama la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Ebe mabuma꞉ Godote la꞉tamo wade wiya ba꞉kikalametamene? Ao, mabu kuba osiyodilolepiate ibino namutupi kapiyatamo atu wadewade tanalo kosiyodilolenaka!
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Ebema꞉ piyate la꞉tamo walo da꞉kikalamoletanaka, la꞉ ibi kapiyatamo mani dikalamola꞉ema la꞉imano woki keba kunula꞉ka꞉? Ebe mabuma꞉ Godote la꞉tamo wade wiya ba꞉kikalametamene? Ao, kuba osiyodilolepiate atumu ibino namutupi kapiyatamo mani ikalamolenaka mabu atu tanalo iba꞉godone walo ka꞉kuwatema꞉na꞉!
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Wiyasiya modobola la꞉tamo gowelaopima꞉ deda꞉ona, la꞉ ibi nilakapolo nemalagidilolenala꞉ ega꞉walo iba꞉tamo wadewade tanalo nosiyodilolenakiyala꞉. Iba꞉te manima꞉ la꞉ danaletamene, modobola la꞉ iba꞉tamo gito nikalamiyala꞉, wiya tanalo akomalagidilala꞉. Mako osiyodilo tanalodo la꞉ Ununomo Godokono gudima꞉ eda꞉wete walone tetelo wiya kawonomo kuwatemamota. Numa꞉la꞉, ebete kuba osiyodilolepi ega꞉walo ebetamo kalakala tabo gela꞉pi ebakobako epatamo nilakapo tanalo osiyodilolenako.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Ebema꞉ la꞉ epo bilibilinomo nilakapolo nemalagidilolenala꞉, la꞉imano Nabiwite ibi keba kunu kemalagidilolenale eba kunu.”
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “La꞉le epo epetapino iyaiya tanalo anagilamelelamelo ibi kubakubapima꞉ samamo akoka꞉la꞉miala꞉, ebene Godote la꞉imano tanalo anagilamelelamelo la꞉ kubakubapima꞉ a꞉keka꞉la꞉mitamene. Ega꞉walo modobola la꞉ epono kuba egebolelama꞉wete na꞉dodolomatililamiyala꞉, ebene Godote atumu la꞉imano kuba egebolelametate ka꞉dodolomatililaema꞉ta.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Ega꞉walo modobola la꞉ epetapiatamo inamabu nilakapolo nikalamenakiyala꞉, ebene Godote atumu la꞉tamo eba ikalamelo tete bilibilinomolo ebete la꞉ inamabuamo betabokailamenakoma꞉ta, iyo, la꞉ epetapiatamo kebako uwomulo kikalama꞉wenakoma, Godote atumu la꞉tamo ebako uwomulo ba꞉kikalamenakoma꞉ta.”
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Ebene Ya꞉sute iyatulame oi eba kiyawaolo negiya, “Balidi tamio dubute balidi tamio dubu idi gabodo wadenomamo a꞉kemagatamene. Ebete eba kunu dowagelemene ibi netewapi damela gugamo kapimiya ka꞉na꞉gudima꞉na꞉, a, nanitabola꞉ka꞉?
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Ebema꞉ ka꞉lo sukululo diyatawana ebe guduno iyatawa tanalote iyatulamedawano iyatawa kodolina꞉, wiyasiya walone ebeno sukulu dolopoligomene ebeno iyatawa tanalo ega꞉walo iyatulamedawano tanalo atu tetelo ka꞉pola꞉nama꞉na꞉.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 “Keleka꞉ mabu a꞉imano ekawino balidilo nonoka da꞉peso umilo wiyasiya a꞉imano balidilo ditana ebe kawo kewa tete kuma꞉wena꞉?
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Ega꞉walo beda꞉ mabuma꞉ a꞉imano ekawitamo ma kunu degeawita, ‘Ekawi, modobola a꞉imano balidilo ditana ebe nonoka da꞉peso nale kelaemamota,’ wiyasiya a꞉imano balidilo ditana ebe kawo kewa tete a꞉ma꞉ kelawa꞉wena꞉? Eiye! A꞉ma꞉ mena netewa lumagilata! Modobola a꞉ma꞉ dopamo a꞉imano balidilo ditana ebe kewa lawa꞉wete, a꞉ma꞉le walone wadenomamo mela꞉wete a꞉imano ekawino balidilo ditana ebe nonoka da꞉peso ebo kelaema꞉ta.”
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Wadewade kewalo kubakuba da꞉ima꞉te a꞉ka꞉noloma꞉na꞉, ega꞉walo kuba kewalo wadewade da꞉ima꞉te a꞉ka꞉noloma꞉na꞉.
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Iyo, nanitabola, la꞉ iyaiya kewano da꞉imi ibino ololamo dulama꞉ema la꞉ ebo kiyatawaomamota, ibi magumulo kebe da꞉ima꞉te naoma꞉ wadewadenoma꞉ keda꞉onale. Ebema꞉ lumagite moeagono kewamo tote umei kewano da꞉imi a꞉ka꞉netapiomene, ega꞉walo ebete moeagono kewalo wadewade gala꞉ipi da꞉imi a꞉ka꞉nulaemene.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Ebema꞉ wade lumagite ebeno tepo magumune wadewade tanalo ba꞉powaulatelenakomene, wiyasiya kuba lumagino tepo magumulo kuba tanalate pola꞉na ebema꞉ ebegodone kubakuba tanalate ba꞉pemaimionakoma꞉na꞉, mabu lumagino tepo magumulo kebe tanalate ka꞉pola꞉nale, ebe tanalate ebeno tabo kiyawao tanalodo ka꞉pemaimioma꞉na꞉.”
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Ebene Ya꞉sute walo na꞉kegiya, “Keleka꞉ mabu la꞉le na Kawodawama꞉ gito deka꞉na꞉miawenama, wiyasiya nale da꞉kiyawaonakomo ebe tanalo la꞉le kosiyodilola꞉wena꞉?
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Ebema꞉ kebe lumagite natamo pete naimano tabo polowiote ebe iyaiya tanalo dosiyodilolemene, ebe lumagino tanalo keba kunu kitanale nale la꞉ wadenomamo kiyatulaemamota.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Ebe lumagi wade moto detiya ebe dubu keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. Ebete damela magumunomamo obobote kodakoda damela unamo ebeno moto ebo etiya, ebene ulama obote eba odololo ebe moto dapadimagotiya, wiyasiya motote kalegiya꞉ mabu etedawate ebeno moto wadenomamo etiya.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Wiyasiya kebe lumagite naimano tabo olowite osiyodilolea꞉no, ebe kobokobo damelamo moto detiya ebe dubu keba kunula꞉ka꞉ eba kunula. Ebe motono mabu puliyala, kitaniya꞉, ebema꞉ ulama obote eba odololo ebe moto dapadimagotiya opamo gito kagiya. O olalati beda꞉ kawonomola꞉ka꞉!”
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.