Lucas 22

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Unamo Maiga꞉ Palowa Bae Soliyomu ebeno mailo idi ebe Aduga꞉la Soliyomula, ebeno osiyodilo tanalo detataliya,
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 ebe tetelo Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi dubu, iba꞉te Ya꞉suko anakapumi gabo waditiya, wiyasiya iba꞉te epo tolelamelo awokala kosiyodilutiya꞉.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Ebene Saitanate Keliyota duliyomolodawa Yudasikono tepo magumamo opegiya, Ya꞉sukono 12 waloma꞉tapino taneba magumulo ebe idila.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Ebete Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi ega꞉walo Godoko Amamateno Moto atila꞉pi dubu iba꞉tamo tote nopo ebo niyatiya Ya꞉suko ibino kotamo kiyatima꞉.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Ebe tetelo iba꞉te ebe tanalo olowite kalakalaolo tabo ebo iyatiya ebetamo mani kikaema꞉,
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 ebema꞉ Yudasite ebe tabamo tuduwatate, iba꞉godone tote gabo ebo nowadiya epoa꞉ tetelo Ya꞉suko ibino kotamo kiyatima꞉.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Yu epono osiyodilo tanalo ma kunula, iba꞉te ulama bilibilinomolo Unamo Maiga꞉ Palowa Bae Soliyomu nao dowagiliminakiya, ebe dopo egelalo iba꞉te Aduga꞉la Soliyomuno sipi-goeogoeo egege alukolenakiya.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Ebema꞉ Ya꞉sute Pitako Yoneko ibi netewapi eba nalibolelo negiya, “La꞉ toawete Aduga꞉la Soliyomuno nao inamabu na꞉nosiyodiloliyala꞉, ale ka꞉penaoma꞉.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Iba꞉te ebetamo negeliya, “Ale kebolo na꞉ka꞉nosiyodilolema꞉?”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Ebete iba꞉tamo nowamiya, “La꞉ kawo duliyomolamo na꞉toala꞉, ebene obo daguwaita ebe dubute la꞉go dapalugomene, la꞉le ebe ebo nowaloma꞉tiyala꞉. Ebete kebe motamo ka꞉nodolomene,
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 la꞉ ebe moto namutudawatamo ma kunu na꞉negeliyala꞉, ‘Iyatulamedawate a꞉ma꞉tamo ge, moto keleka꞉ nale naimano waloma꞉tapiago Aduga꞉la Soliyomu bae ka꞉penama꞉?’
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Ebe tetelo ebete la꞉ moto guamo kemagatalema꞉ta, unu motolo tete kawo bitana, iyalo osiyodilaka. La꞉ ebolo nao inamabu na꞉nosiyodiloliyala꞉.”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Ebene iba꞉te tote, Ya꞉sute kebe tanaloma꞉ kanaliyale, iba꞉te ebe tanalo nulamete Aduga꞉la Soliyomuno nao inamabu ebo nosiyodiloliya.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Tete da꞉peni Ya꞉sute ebe alibolepi dubago bae nama꞉ ilukuliniya,
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 ebene ebete iba꞉tamo negeni, “Na ubi kawonomamo niyatinatimo, nale a꞉ea꞉no dopamo me Aduga꞉la Soliyomu la꞉go kenama꞉.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Ebema꞉ nale la꞉tamo negemo, nale me soliyomu bae me tetelo walo a꞉kenamo, wiyasiya Godokono Kawo Elawodawano tete da꞉pemene, ebe tetelo me soliyomuno magumute nanitabolo dawokalamene nale ebo kenamamo.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Ebene Ya꞉sute kalili lawenate Godotamo kalakala tabo genate iba꞉tamo negeni, “La꞉ me kalili lawa꞉wete, la꞉ magumulo idite iditamo kikame, idite iditamo kikame, ma kunu nowagela꞉la꞉.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Nale la꞉tamo negemo, na me tetelo me elawo da꞉imi obo walo a꞉ka꞉nimo, wiyasiya Godokono Kawo Elawodawano tete da꞉pemene, ebe tetelo nale ebo ka꞉nimamo.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Ebe tetelo ebete bae kelawenate Godotamo kalakala tabo genate, wakamionate iba꞉tamo eba ikalamolenalo negeni, “Me naimano apela, la꞉ mabuma꞉ Godotamo ikaemo. La꞉le na malagidilonelo me tanalo nosiyodilonakiyala꞉.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ebene ibino bae nao tanalo dolopoligoni, ebete kalili walo kelawenate negeni, “Me kalili ebe Godote epago milolo kilukulinama꞉ oli nopo diyatiya me ebe tanalola. La꞉ mabuma꞉ deka꞉ka꞉liyamene, me naimano kalimate ebe nopo kodakodaimina.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 “La꞉ numa꞉la꞉! Na anakapunamepiatamo dikanaemene, ebe lumagite nago me bae nao bailo ba꞉luta!
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Iyo, ebe nanitabola, Epono Naniwite a꞉eamo ebe na꞉to, Godote nopo dopamo diyatiya eba kunu, wiyasiya kebe lumagite ebe anakapumipiatamo dikalaemene, ebe dubute kuba wiya kawonomo kelaemene!”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Ebene ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi magumulo idite idi ananaki, idite idi ananaki, eba kunu eba wagelenalo negelaniya, “Me kuba potele na꞉kosiyodilomene?”
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Ebe tetelo Ya꞉suko waloma꞉tapi magumulo potele kawoma꞉ eda꞉ tanaloma꞉ apaminateui tanalote maigani.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Godoko nanitabokobi midia꞉pino kawokawo elawodubate ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibi eba wadipalatelelo epo epetapi elawamo analenaka iba꞉te ibino ubi tanalamo ka꞉tudila꞉onama꞉, ega꞉walo ebe kawokawopi ubila epate ibi walubilipima꞉ eba ka꞉la꞉milo ibi ebo kemoiolema꞉.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Wiyasiya la꞉imano tanalo eba kunua꞉. Modobola la꞉imano taneba magumulo kawodawate oli ape lumagi keba kunula꞉ka꞉ ebakodawama꞉ neda꞉mene, ega꞉walo la꞉imano watodawate atumu ebe wiya꞉ wokodawa keba kunula꞉ka꞉ ebakodawama꞉ na꞉keda꞉mene.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Numa꞉la꞉, wadewade bae nao bailo dokolita epate ebako lumagi kawodawama꞉ gelanaka, wiyasiya kebe lumagite ebetamo bae dadaemenako iba꞉te ebe wiya꞉ wokodawama꞉ gelanaka. Nanitabola, na wiya꞉ wokodawa keba kunula꞉ka꞉, nale la꞉imano taneba magumulo ebako da꞉pesodawama꞉ eda꞉namo, ebema꞉ modobola la꞉ atumu eba kunu nilukuliniyala꞉.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 “Nanitabola, naimano kodakoda tanalo magumulo da꞉lutanakimo, la꞉le na katepana꞉wenakia꞉,
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 ebema꞉ Nabiwite na Kawo Elawodubuma꞉ keba kunu ka꞉midiniyale nale la꞉ atumu eba kunu ka꞉ka꞉midilimamota.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Ebene na Godokono Unu Duliyomololo Kawo Elawodawama꞉ eba neda꞉lo, la꞉ nago soliyomu bae nawete da꞉imi obo ebo ka꞉niomamota, ega꞉walo la꞉ kawokawo elawodubuno ilukuli bailo ilukula꞉wete Isalaela 12 gu epono iyaiya tanalo anagilamelelamepima꞉ keda꞉omamota.”
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Ebene Ya꞉sute negeni, “Saimono, Saimono, a꞉ma꞉ nolowia. Dubute witi-laisono tanalo kuima꞉, da꞉ wadenola꞉ o da꞉ kubanola꞉, ebete keba kunu kanamogolenakole, Saitanako ubila a꞉ma꞉ kuba gabamo eba kunu kowabuga꞉tatama꞉, ebema꞉ Godote ebe tanalo iyatawate ebetamo modoboma꞉ ge.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ebema꞉ Saimono, nale a꞉ma꞉ mabuma꞉ Godoko a꞉toweoma꞉kamo, ebete a꞉ma꞉ eba walubilo a꞉imano nanitabokobi midi tanalote akalatidimene. A꞉ma꞉ natamo walo da꞉kolobigaemene, ebe tetelo a꞉imano ekaki elawokobi na꞉midiliye.”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Pitate ebetamo nowamini, “Kawodawa, nale a꞉ma꞉go idoko motamo tote da꞉na꞉emo, na ebe tanaloma꞉ olosiyodilomo.”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Ya꞉sute wiyasiya negeni, “Pita, na a꞉ma꞉tamo negemo, ka꞉lo idokolo kakabate geoa꞉no a꞉ma꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iyatawa꞉noma꞉ kegema꞉ta.”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Nale la꞉ dopamo danaliboletima, la꞉ ma kunu analiamata, ‘Mania꞉no, ikuwa꞉no, ega꞉walo agowa pata꞉no na꞉tolamiyala꞉,’ ebema꞉ ebe tetelo la꞉ modoboa꞉ tanalo a꞉ka꞉niyatawaima?”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negeni, “Ka꞉lo wiyasiya na tabo idi ma kunu gemo, ale eba tolamelo la꞉godolo mani o baeno ikuwa da꞉pola꞉lametana nuwatiyala꞉, ega꞉walo pogodolo gowelaono gili itana꞉no, modobola ebete ebeno lubudino kaliku maniamo na꞉midite wiyasiya elawo gilite nelaemene.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Mabu na la꞉tamo negemo, Godote naimano tanaloma꞉ ebeno Bukamo dakuloliya, tete na꞉pe ebe tanalote kemaigamene, iyo, buka apuno tabote ma kunu gena, ‘Iba꞉te ebe kubakubapiago kapiyama꞉ midiya.’”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Ebene iba꞉te negelaniya, “Kawodawa, a꞉ma꞉ numa꞉. Mela, gowelaono gili netewa ba꞉pola꞉na!”
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Ebene Ya꞉sute Yelusalema duliyomolone nemaiganate ebete dopamo keba kunu kosiyodilonakile, eba kunu ebete ebe waloma꞉tapiago Olibi Kewakewa Unu Damelamo gito tolameniya.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Ebete ebe damelamo nemaiganate ibi nanaleni, “La꞉ malo Godotamo na꞉towetoweonala꞉ mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo wabuga꞉ta tanalamo da꞉ba꞉gudima.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Ebene ebete ibi miyapanate kela꞉mo tonate, ebe tetelo ebete pupamo nokolinate Godotamo ebo na꞉towetoweoni.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 Ebete na꞉geni, “Aba, a꞉ma꞉ ubi diyata꞉emene me tepo temeteme kalili nagodone nelawa꞉. Wiyasiya naimano ubia꞉, a꞉ma꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ a꞉imano ubila nosiyodila.”
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Ebe tetelo Godokono Unu Duliyomolone nopodawate ebetamo pemaiganate ebe elawokobi ebo pa꞉midini,
43 — ausente —
44 ega꞉walo ebete tepo temeteme kawonomoma꞉ eda꞉nate elawonomamo Godotamo eba towetoweonalo, ebeno kolowate kalimama꞉ eda꞉omenate opamo ebo ka꞉ka꞉liyaomeni.
44 — ausente —
45 Ebene ebete towetoweo tabo gela baine maiganate ebe waloma꞉tapiatamo da꞉peni iba꞉te tepo temetema꞉go laonalo pulameni.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Ebete iba꞉tamo negeni, “La꞉ beda꞉ mabuma꞉ kelawenama? La꞉ maimiawete Godotamo na꞉towetoweonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo wabuga꞉ta tanalamo da꞉ba꞉gudima.”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Ya꞉sute ebe tabo eba genalo, ebeno waloma꞉tapi 12 magumulo dubu idi Yudasite dubu bilibilinomo epetapi dopolamenate iba꞉te kapimiya ebo pelameniya. Ebene ebete Ya꞉sutamo nilakapo tabo genate ebe kapaboeteonama꞉ niyakabamo da꞉peni,
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Ya꞉sute ebetamo negeni, “Yudasi, a꞉ma꞉ Epono Naniwi eba paboeteolo ebe anakapumipiatamo ikalaema꞉ ka꞉pa꞉wa꞉?”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Ebene Ya꞉suko lawe tanalote maigama꞉ eba penalo, ebe waloma꞉tapi dubate ebe tanalo uminate negelaniya, “Kawodawa, ale ibi gowelaono gila꞉mo bakalukolema꞉?”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Ebene ibi magumulo idawate maiganate Godotamo kalimagono ikameopino Ununomo Watodawano moto wokodawa anagaliminate ebeno tumudi apuno galo ebo mapitamidameni.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Ya꞉sute wiyasiya ibi kawiya nanaleni, “Taula, nolodiyobala꞉!” ebene ebete ebe dubuno galo dologimini ebe tetelo wadekobi nolowini.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Ebene Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi, ega꞉walo Godoko Amamateno Moto atila꞉pi dubu, ega꞉walo kawokawo dubu epetapi, iba꞉te Ya꞉suko laema꞉ da꞉pelameniya ebete iba꞉tamo negeni, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na gowelaodawala꞉ka꞉? La꞉le na lawenema꞉ gowelaono gila꞉go ega꞉walo gaubago beda꞉ma꞉ ka꞉pelama꞉ema?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Na egela epetapilo Godoko Amamateno Iya Motolo la꞉imano ololo apulo da꞉pokolitanakimo, ebe tetelo la꞉le na kelawena꞉wea꞉. Wiyasiya me idoko la꞉imano tetela, iyo, idoko namutudawama꞉ deda꞉na ebeno elawo tetete a꞉pemaiga.”
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Ebe tetelo iba꞉te Ya꞉suko kotamo kodakodanomolo lawenate, Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomono motamo magataniya, wiyasiya Pitate ibi muludopone waloma꞉taleni.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Ebene epetapiate motono kala magumulo ela madonate eba pola꞉nalo, Pitate kala ga꞉dimi magumamo nopeganate iba꞉go ebo nokolini.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Ebe tetelo Pitate elano alolo eba nokolinalo, woko buwelete ebe wadenomamo uminate negeni, “Me dubu atumu Ya꞉suago pata꞉nami!”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Pitate wiyasiya negeni, “Kamiyale, na iyatawa꞉ ebe!”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Ebene iba꞉te tete da꞉pesamo ilukula꞉tepanate, dubu idite ebe wadenomamo uminate walo nakanani, “A꞉ma꞉ atumu ebe waloma꞉tadawa idilata!”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Tete kele kawodopo da꞉ka꞉petoni, dubu idite elawodopamo na꞉kegeni, “Nanitabola, me dubu Ya꞉suago pata꞉nami, mabu ebe Ga꞉lili opodawala!”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Pitate wiyasiya negeni, “Dubu, a꞉ma꞉le degeawena ebe tabono tanalo na iyatawa꞉!”
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 ebene Kawodawa Ya꞉sute olobiganate da꞉nemeleni Pitako ebo numini. Ebe tetelo Ya꞉sute ebetamo dopamo kebe tabo kegenile, Pitate ebe tabo ebo malagidiloni, “Ka꞉lo idokolo kakabate geoa꞉no, a꞉ma꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iyatawa꞉noma꞉ kegema꞉ta.”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Ebene Pitate iyabaiamo tonate kawo tepo temetemenomago iinomo ebo niini.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Ebene Godoko Amamateno Moto atila꞉pi dubate Ya꞉suko eba kalakalatenalo ebo anagalimioniya.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Iba꞉te kalikamo ebeno ololo mula꞉menate ebe anagalimiolo negelaniya, “A꞉ma꞉ Godokono woki awokalimidawama꞉ nanitabolo deda꞉wena, a꞉ma꞉ negea piyate kanagalimiotana!”
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 ega꞉walo iba꞉te ebe eba malogonalo kubakuba tabo epetapi bilibilinomo ebetamo ebo kiyawaoniya.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Ebene egela walo apuamo Godotamo kalimagono ikameopino watowatopi, ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi, ega꞉walo Yu epono kawokawo dubu epetapi, iba꞉te aladabutinate epetapiate Ya꞉suko ibino dopo apuamo magatanate nananiya,
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 “A꞉ma꞉ a nanaa꞉, a꞉ma꞉ Godokono Alibodawa Kelisotela꞉ka꞉?”
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 ega꞉walo nale la꞉ tanalo idima꞉ dalateda꞉letama, ebe tetelo la꞉le natamo wiya tabo wadenomamo a꞉kegelaema.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Nanitabola, na Epono Naniwite me tetene wagilimite Elawodawa Godokono tumudi apulo ka꞉nokolimamo!”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Ebe tetelo ibi bilibilinomate negelaniya, “A꞉imano tabono magumu keba kunula꞉ka꞉? A꞉ma꞉ Godokono nani Gudula꞉ka꞉?”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Ebema꞉ iba꞉te negelaniya, “A me dubuno kuba kiyatawaoma꞉ tabo gedawa idi a ubia꞉nola, mabu a a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno tabonomone ebe olowima꞉!”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.