Atos 7
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebene Godotamo kalimagono ikameopino Unu Watodawanomote Stibiniko nalatediya, “Me tanalo nanitabola꞉ka꞉?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Stibinite tabo eba wiyalo negiya, “Naniala꞉ ega꞉walo nabiala꞉, la꞉ naimano tabo nolowiala꞉. Aimano ewono A꞉ibalayamate Mesopotemiya opolo eba okolinalo A꞉la꞉na duliyomolamo pea꞉no, ebe tetelo Alonomo Godote ebetamo pemaigate
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 ma kunu pegiya, ‘A꞉imano opo ega꞉walo a꞉imano mabu epo miyapawete, nale a꞉ma꞉ danatama ebe opamo na꞉tiye.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Ebema꞉ ebete Ba꞉baloni opo atepate A꞉la꞉na duliyomolamo gito tiya, ebene ebete ebolo eba nokolinalo ebeno nabiwite da꞉iya, Godote ebe me Ka꞉inane opamo ebo magaiya, la꞉le ka꞉lo dilukuliawenama me opamo.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Godote wiyasiya ebe tetelo Ka꞉inane opo kawonomo magumulo okoli bai da꞉peso idi kikamiya꞉ ebenonomoma꞉ keda꞉nama꞉, ega꞉walo ebe tetelo ebete gudia꞉no eba okolinalo Godote ebetamo nanitabolo egiya, ebete walone tetelo Ka꞉inane opo ebetamo ega꞉walo ebeno walonepiatamo kikalaema꞉.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Ebene Godote ebetamo walo ma kunu kegiya, ‘A꞉imano walonepiate kapela epono opo idilo da꞉nilukulinama꞉na꞉, ebe opo epate ibi wiya꞉ wokopima꞉ midilite 400 ulamamo kawokawo temeteme bikalamenakoma꞉na꞉.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Wiyasiya nanitabola, piyate iba꞉tamo temeteme dikalamenama꞉na꞉, nale ebe epono tanalo anagiyamidalamete kuba wiya kikalaemamo, ebene nale a꞉imano walonepi ebe mulu opone wagailite demagaelemo, ebe tetelo iba꞉te na me opolo kapamamanatenema꞉na꞉.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 “Ebe tetelo Godote A꞉ibalayamatamo nopo nanitabonomolo diyatiya, ebe nopono pukala awokalima꞉ tama itamida tanalo ikamiya, ebema꞉ A꞉ibalayamate ebeno gudu Aisa꞉keko umite kapiya wuiki dolopoligiya ebetamo tama itamida pukala ebo iyatimiya. Ega꞉walo walone tetelo Aisa꞉kete me atu tanalo ebe kosiyodiliya ebeno gudu Ya꞉ikobotamo, ebene Ya꞉ikobote ebeno 12 dubu guda꞉tamo me atu tama itamida pukala kalomolamiya, walone ebe guda꞉te aimano 12 gu epono nabima꞉ eda꞉iya.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Ebene Ya꞉ikobokono 12 guda꞉te apepeote ebe aimano guguno nabiate ibino ekawi Yausepekono wade okoli mabuma꞉ eba dowaolo olowamepi dubu epetapiatamo manima꞉ gito nikalamiya, ebete Isipiti opolo wiya꞉ wokodawama꞉ ka꞉neda꞉nama꞉. Wiyasiya Godote eba꞉go eba nokolinalo
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 ebeno temeteme bilibilinomo magumulo ebeno igilo wadenomamo mula꞉menaki. Ebene Yausepete Isipiti opono Kawo Elawodubu Pa꞉lokono ololo apuamo da꞉nemaigiya, ebe tetelo Godote ebetamo wade mulonomo ikamiya. Nanitabola, Godokono walubi magumudo Pa꞉lote Yausepetamo kawonomamo kalakaliya, ebema꞉ ebete ebe Isipiti opo kawonomo ega꞉walo ebeno kawo moto ulamedawama꞉ ebo midiya.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Ebe tetelo Isipiti opo ega꞉walo Ka꞉inane opo kawonomolo baete eba olopoligolo kawo nigologolo tanalonomote epatamo piya, ebema꞉ aimano ewoniagodolo bae uwateo gabote kitanamia꞉.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Ebene Ya꞉ikobote Isipiti opolo konote da꞉pola꞉nami, ebe tanalo olowite aimano ewoni nabi bae ka꞉nuwateoma꞉ ebamo gito naliboliya. Me ibino dopo tetela.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ebene iba꞉te netewa teta꞉mo walo da꞉ka꞉tolamiya, ebe tetelo Yausepete ebeno tanalo ebeno naniatamo awokalimilo ma kunu giya, ‘Na ebe Yausepetela!’ ega꞉walo ebe atu tetelo Kawo Elawodubu Pa꞉lote Yausepekono mabu epono pelame tanalo ebo iyatawiya.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Ebene Yausepete ebeno nabiwi Ya꞉ikobotamo tabo ebo nalibiya, ebe ega꞉walo ebeno mabu gudi ibi bilibilinomate Isipiti opamo ka꞉pelaema꞉, iyo, ebe tetelo Ya꞉ikobokono epono uwomu ebe 75 epola, miba꞉te pelamiya Isipiti opamo.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 “Ebene Ya꞉ikobote ebeno epago tote Isipiti opolo eba nokolinalo, ebe ega꞉walo aimano ewoni epetapiate ebo na꞉elaiya.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Ebene ibino guda꞉te Ya꞉ikoboko ega꞉walo Yausepeko ibino ape Ka꞉inane opono Sekeme duliyomolamo walo kowadaete bobamo ebo palomiya, ebe bobo damela A꞉ibalayamate Amokono guda꞉godone maniamo iyalo elawiya.”
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Ebene Stibinite tabo moga꞉melo Yu epono Ka꞉nisolo dubatamo walo na꞉ka꞉kiyawaiya, “Godote A꞉ibalayamatamo nanitabonomolo degiya, ebe tabono nanitabo tanalote awokalama꞉ eba tatalilo Isipiti opolo aimano Isalaela epate bilibilinomoma꞉ eda꞉iya.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Ebe tetelo Isipiti opolo Kawo Elawodubu idite maigiya, Yausepete dopamo Isipiti opo epo keba kunu kowalubilinakile ebete ebe tanalo wadenomamo kiyatawiya꞉.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Ebema꞉ ebete aimano epo a꞉da꞉ masigilinami, ega꞉walo ebete aimano ewoni mako elawo tabamo kubailamenami, iba꞉te ibino a꞉lia꞉li gudi agimagimao bailo gito ka꞉miyapaolenakoma꞉.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 “Ebe tetelo Mosesete ebo awokaliya, ebeno ololo wadenonomola. Ebete netewa-kapiya saganalo ebeno nabiwino motolo okolite,
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 ebene ebeno menokola nabiwila iba꞉te ebe motone kela꞉mo matopa꞉tate gito danatepapiya, ebe tetelo Kawo Elawodubu Pa꞉lokono buwelete ebe numite ebeno guduma꞉ nimidite wadenomamo dabinami.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Ebene Mosesete Pa꞉lokono motolo eba apelo Isipiti opo epate ibino mulo tanalo bilibilinomo ebe ebo iyatumiya, ebema꞉ ebete ebeno tabo kiyawao magumulo ega꞉walo ebeno osiyodilole magumulo elawonomoma꞉ ediya.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Mosesete 40 ulama tetedawama꞉ eba eda꞉nalo ebete ebeno tepo magumulo woki iyatiya, ebeno Isalaela epate keba kunu kilukulinami ebe tanalo ka꞉nuima꞉.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ebe tetelo Isipiti opo dubute Isalaela dubu idi danagalimiuti, Mosesete numite Isipiti dubutamo kuba wiya eba nikamelo ebe ebo nanakapumiya,
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 mabu ebe osiyodilo tanalodo ebete nemalagidiliya ebeno epate me tanalo kiyatawaoma꞉, Godote Mosesekono kotamo ibi Pa꞉lokono elawo magumune kowagailimene. Wiyasiya iba꞉te ebeno wade osiyodilo tanalono magumu wadenomamo kelawiya꞉.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Ebema꞉ egela idilo Isalaela dubu netewate da꞉gowelitiya, Mosesete ibi ulamete ibi eba gelebadilamelo nanaliya, ‘Naimano naniala꞉, la꞉ kapiya alailame epo keba kunula꞉ka꞉ eba kunulata. Beda꞉ mabuma꞉ idite iditamo, idite iditamo kuba tanalo dosiyodilawitama?’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 “Wiyasiya ebe tetelo kebe dubute iditamo elawonomoma꞉ keditile, ebete Moseseko balamo eba nimupiamidalo ebo aniya, ‘A꞉ma꞉ potele kanatia a꞉ma꞉le aimano kawodawama꞉ eda꞉ma꞉? A꞉ma꞉ aimano tanalo anagiyamidadawa꞉!
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 A꞉ma꞉ ubila꞉ka꞉ na anakapunaema꞉, a꞉ma꞉le dutu Isipiti dubu danakapuma꞉wia eba kunu?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Mosesete ebe tabo olowite ebete kawo tole lawete Isipiti opone ebo alauliya, ebene ebete Midiyana opolo eba nokolinalo kamiyale aidite dubu gudi netewa ebo nulamiya.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Ebene 40 ulama da꞉petoiya egela idilo Mosesete Sainai Ununomo Damelano bulu opolo eba paitalo Godokono nopodawate ela magumudo ebetamo ebo pawokaliya, iyo, elate kewalo dowaiti wiyasiya kewate kolotolitiya꞉,
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Mosesete ebe tanalo umite kawonomamo anoaniya. Ebema꞉ ebete wadenomamo uima꞉ tataliamo eba tolo Kawodawa Godokono tabote ebetamo ma kunu piya,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Na Godotela. A꞉imano ewono nabi A꞉ibalayamako, Aisa꞉keko, ega꞉walo Ya꞉ikoboko iba꞉te poko kamamatene, na ebetela.’ Mosesete ebe tabo olowite elawoa꞉noma꞉ eba eda꞉lo ebete tabo gedawa kuima꞉ ebeno ape anakamilo kawo tolenomo ebo lawiya.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 “Ebene Kawodawa Godote ebetamo negiya, ‘A꞉imano agowa inamabu na꞉pupukulama꞉, mabu a꞉ma꞉le duta꞉wita ebe uti bai talenala.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Naimano epate Isipiti opolo kawokawo temetema꞉go dilukulina, nale ka꞉lo ibino modoboa꞉ tanalo ulamelelaemo, iyo, nale ibino imi tanalo olowilatelete na Unu Duliyomolone ebema꞉ piwisigamo ibi kuba magumune kowagailima꞉. Ebema꞉ a꞉ma꞉ na꞉pa꞉, nale a꞉ma꞉ Isipiti opamo kanalibomamota naimano woko ebolo ka꞉nosiyodilaema꞉.’” Isipiti opo dubute Isalaela dubu danagalimiuti|alt="Egyptian striking Israelite" src="CO00774B.TIF" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.24"
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Ebene Stibinite tabo moga꞉melo Yu epono Ka꞉nisolo dubatamo walo na꞉ka꞉kiyawaiya, “Numa꞉la꞉, Isalaela epate Mosesetamo dopamo ibino ubia꞉ tanalo eba awakalimilo ma kunu geliya, ‘A꞉ma꞉ potele kanatia a꞉ma꞉le aimano kawodawama꞉ eda꞉ma꞉? A꞉ma꞉ aimano tanalo anagiyamidadawa꞉!’ Wiyasiya me tetelo Godote Moseseko walo akapalibiya ibi ulamedawama꞉ ega꞉walo ibino igilo mula꞉lelamedawama꞉ ka꞉peda꞉ma꞉. Nanitabola, elate kewalo dowaiti, ebe tetelo Godokono nopodawate ebetamo pawokalate elawo ebetamo ebo ikamiya ibi kowalubilinama꞉.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Ebema꞉ 40 ulama magumulo Mosesete kawokawo anoano tanalo Isipiti opolo ega꞉walo Kalimakalima Kewa꞉ Kolomolo ega꞉walo bulu opolo osiyodilolenaki, iyo, ebete Isalaela epo me gabodo wagailiya Isipiti opone.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Ebene me Mosesete Isalaela epatamo negiya, ‘Walone Godote ebeno Iyanomo Woki Awokalimidawa idi, na dopo, la꞉godolo kadipatemene,’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 ega꞉walo Isalaela epate bulu opolo danaladabutiya me dubu Mosesete iba꞉go nokolinami, ega꞉walo ebete aimano ewoniago eba okolinalo Godokono nopodawate Sainai Ununomo Damelalo ebetamo da꞉kiyawaiya ebe Totomu Tabo ebete Godogodone uwatete atamo ebo ikaeamiya uwomua꞉ tetelo a kowalubinama꞉.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Wiyasiya ebe tetelo aimano ewoniate Godotamo tudila꞉oma꞉ ubia꞉noma꞉ eda꞉iya, ebene iba꞉te ebe waloma꞉ta tanalo iyabaiamo eba watiamidalo ibino tepo magumulo Isipiti opamo olowamioma꞉ ubi walo nakalomonamiya.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Ebema꞉ Mosesete epago luta꞉ tetelo iba꞉te ebeno naniwi A꞉lonitamo negeliya, ‘Aimano ida꞉da꞉li nosiyodiloleama꞉, iba꞉te a dopaeamete kemagataema꞉, mabu me Moseseko Isipiti opone a demagaeiya kebamo dalatidile!’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Ebe tetelo iba꞉te oli ape kau-goeono ololamo ida꞉da꞉li osiyodilote ebetamo kalimagono inamabu eba ikameolo, iba꞉te a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino kotamo dosiyodiliya ebe inamabutamo kawo kalakala soliyomu osiyodiliya.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Ebe kuba mabuma꞉ Godote ibi ginima꞉mo eba ilatelelo gito miyapiya ibi a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino ubilo tobolo ununo mawele kamamalatelenama꞉. Nanitabola, me tanalo Godokono woki awokalimipiate ebeno Bukalo iyalo ma kunu awokalimiya,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Wiyasiya la꞉le la꞉imano ida꞉da꞉li Molekakono
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Ebene Stibinite tabo moga꞉melo walo na꞉ka꞉kiyawaiya, “Me tanalo nanitabola, Godokono sipi-goeo tama awokowiamida Talena Moto aimano ewoniagodolo eba itanalo Godote iba꞉go ebolo nokolinami. Numa꞉la꞉, Godokono iyatumi magumulo Mosesete keba kunu kolowiyale ega꞉walo ebeno balida꞉mo keba kunu kumiyale, ebete ebe moto eba kunu wadenomamo osiyodiliya.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Ebene aimano ewonino guda꞉te ebe Talena Moto ibino nabiagodone lawete, iba꞉te agute Yosuwago Ka꞉inane oli opamo gito tolamiya. Ebe tetelo ebe opono iyaiya epo Godote ebeno elawamo na꞉na꞉ma꞉latelete Isalaela epatamo ebo nikalamiya, ebene ebeno Talena Motote ebolo eba nitanalo iba꞉te ebe tetene pelamete Da꞉ibidikono teta꞉mo pemaimiya.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Ebene Godote Da꞉ibidikono osiyodilole tanalo ulamelemete ebe kawonomamo malagidilonami, ebema꞉ tete idilo Godokono okoli baima꞉ Da꞉ibidite ebe ebo aniya ebete ebe amamateno iya moto ketema꞉, nanitabola, me Godo ebe Da꞉ibidikono ewono Ya꞉ikobote dopamo damamatenami ebe Godola.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Wiyasiya Godoko Amamateno Moto Da꞉ibidikono gudu Solomonote etiya, Da꞉ibiditea꞉.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 “Wiyasiya la꞉ wadenomamo nolowiala꞉, epate Ununomo Godoko mabuma꞉ detemoteona, ebete ebe iyaiya motolo nanitabolo kokolina꞉. Iyo, dopamo ebeno woki awokalimidawa idite me tanalo ma kunu awokalimiya,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 ‘Kawodawa Godote negena,
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Mabu me tanalo ebe nanitabola,
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Ebene Stibinite Yu epono Ka꞉nisolo dubatamo uwomu tabo eba kiyawaolo negiya, “Eiye, la꞉ wato kodakoda epolata! La꞉ Godokono Totomu Tabamo tudila꞉olo tama itamida pukala unu gabodo lawiyamata, wiyasiya tepo magumuno kodakoda tanalo kiyaila꞉wiya꞉! Iyo, la꞉ tete bilibilinomolo la꞉imano galo eba mopiolelo Godokono Wade-talena Uliyana ebe odiyobonamata, la꞉imano ewoniate dowagelenamiya eba kunu!
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Numa꞉la꞉, Godokono woki awokalimipi bilibilinomo magumulo la꞉imano ewoniate kapiya dawatamo nilakapo kiyatinakia꞉ wiyasiya ibi bilibilinomatamo temeteme ikalamenakiya. Eba kunu piyate Godokono Tuputupu Wokodawano pe tanaloma꞉ dopamo tabo da꞉kiyawaiya la꞉imano ewoniate ibi anakapulamenakiya, ega꞉walo me tetelo Tuputupudawa Ya꞉sute ebeno tanalo la꞉tamo dapawokalimi, la꞉le ebe a꞉da꞉ elemasigi gabodo lawa꞉wete ebe anakapuimata.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Ebema꞉ nanitabola, Godokono Totomu Tabo ebeno nopopiagodone duwata꞉wiyama, la꞉ ebe epolata, la꞉le wiyasiya ebe Totomu Tabamo nanitabolo ka꞉tudila꞉wena꞉!”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Ebene Yu epono Ka꞉nisolo dubate me tabo dolowiya iba꞉te ibino dowa tanalo kawonomo Stibinitamo kawokalima꞉ pituku ebo waliwalioliya.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Ebe tetelo wiyasiya Stibiniko Godokono Uliyanate detabokaimiya, ebete Unu Duliyomolamo da꞉nemeliya Godokono kawo alonomo eba umitalo, Ya꞉sute atumu ebeno tumudi apulo na꞉kutiti.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Ebema꞉ ebete negiya, “La꞉ numa꞉la꞉! Godote Unu Duliyomolono gigiyu da꞉iyamidita nale bumitamo, Epono Naniwite ebeno tumudi apulo butita!”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Ebe tetelo Yu epono Ka꞉nisolo dubate kapimiya gelatepago galo mopiolete ebetamo na꞉na꞉puila꞉iya ebe ka꞉na꞉kubaima꞉.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ebene iba꞉te ebe elawamo nelawete duliyomolo magumune magatate nokolamo mapeme ebo nowagilimiya. Ebe tetelo kebe dubate Stibinikono tanaloma꞉ a꞉da꞉ tabo Ka꞉nisolo dubatamo da꞉pegeliya, ebe dubate ebe dopamo anakapumia꞉no ibino watubino kaliku oli ape dubu idi Solokono agowa mabuamo gito nalomiya.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Ebene iba꞉te Stibiniko nokolamo eba mapemelo ebete ebeno Kawodawa ka꞉milo negiya, “Kawodawa Ya꞉su, naimano uliyana a꞉ma꞉le na꞉pelawa꞉!”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ebe tetelo ebete pupamo gate kawonomamo negiya, “Naimano Kawodawa, me kuba iba꞉te dosiyodiluta, a꞉ma꞉le iba꞉tamo kuba wiya akoikalama꞉la꞉.” Ebene ebete me tabo gete a꞉enomo ebo a꞉iya. Yu epo Ka꞉nisolo dubate Stibiniko danakapumiya|alt="Stephen being stoned" src="CN01923B.tif" size="span" loc="1/2 of page" copy="1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.58"
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.