Atos 13
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebe tetelo A꞉ntiyoka kawo duliyomolono sosi magumulo Godokono woki awokalimipi dubu epetapi ega꞉walo iyatulamepi dubu epetapi bilibilidopo iba꞉te ebolo nilukulinamiya. Ebe dubuno mailo Banabasiko, ega꞉walo Simiyonoko ebeno mailo idi Kilikilidawala, ega꞉walo Lusiyasiko ebe Sailiniya duliyomolodawala, ega꞉walo Manayaneko, ebe gudu da꞉peso tetelo Kawo Elawodubu Elodikono menokote dabinami, ega꞉walo Soloko.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Ebene egela idilo iba꞉te Kawodawa Godoko eba amamatitalo ebete ibino tolame gabo wadenomamo kiyatulaema꞉ bae naoa꞉no pola꞉niya. Ebe tetelo Godokono Uliyanate ibi nanaliya, “La꞉ Banabasiko Soloko ibi netewapi naimano tanaloma꞉ iyabaiamo nalomala꞉. Ibi nale iyalo eka꞉la꞉miyamo iba꞉te naimano woko idi kosiyodilonama꞉.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Ebene iba꞉te bae naoa꞉no eba pola꞉nalo, ibi netewapi mabuma꞉ Godotamo towetowe tabo gelate, koto iba꞉tamo watiolelamete oli wokamo ebo aliboliya.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Ebe tetelo Godokono Uliyanate Banabasiko Soloko danaliboliya, iba꞉te Selusiya duliyomolamo nemaimite ebolo kawo palai pe lawete kewa꞉ kolomo apuamo gito na꞉iwiya Saipalase opamo.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Ebene ebe opono Salamasi duliyomolamo nemaimite iba꞉te Yu epono iyaiya balidi ibilamole motolo Godokono tabo kiyawaoago ebo nowapatiya. Ebe tetelo Yone Makate woko magumulo ibi nowalubilinatiya.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 — ausente —
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 — ausente —
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 — ausente —
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Buka ka꞉la꞉mioledawa, modobola a꞉ma꞉ niyatawa Solokono mailo idi Polotela, ebema꞉ Godokono Uliyanano elawote ebe eba tabokaimilo, ebete ebe giwali dubu balidi kodakodamo eba umilo kawiya ma kunu aniya,
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “A꞉ma꞉ Saitanakono gudulata, ega꞉walo a꞉ma꞉ Godokono tuputupu tanalo odiyobodawama꞉ eda꞉nata! Iyo, a꞉ma꞉godolo iyaiya elemasigi tanalo tabokanomola! Keleka꞉ mabu a꞉ma꞉le Kawodawa Godokono tuputupu gabo dekalawikalawima꞉wenaka?
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Ebema꞉ ka꞉lo Godokono kotote a꞉ma꞉ danagalimitamene a꞉imano balidite idokoma꞉ keda꞉oema꞉ta, iyo, tete geyageyadopolo a꞉ma꞉ egelano alo a꞉kuma꞉wenakomene.”
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Ebema꞉ kebe tanalote kemaigiyale, Kapela Kawo Elawodubu Segiyasi Polasite ebe tanalo umite Godoko nanitabokobi ebo midiya, ega꞉walo ebete Kawodawa Godokono iyatumi tanaloma꞉ kawonomamo anoanuti. Polote Ya꞉sukono Tabo Kiyawago Dopo Tetelo Da꞉tiya, Ebeno To Gabo Keba Kunu Kitaniyale Ali 13.1–14.28|alt="Paul's first missionary journey" src="knvF_GPS_Paul1-BW.tif" size="span" loc="1/2 of page - Tabo place names need to be added; caption needs to be split into two parts, title bolded, text reference in italics" copy="GPS" ref="13.1"
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Ebene Polote ebeno namutupiago ebe Peposa duliyomololo kawo palai pe lawete kewa꞉ kolomo na꞉iwalete Pa꞉mapiliya opono Pega duliyomolamo gito tolamiya. Ebolo Yone Makate ibi miyapate Yelusalema kawo duliyomolamo walo gito ka꞉tiya.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Wiyasiya Poloiate Pega duliyomolone tolamete Pisidiya opono A꞉ntiyoka duliyomolamo gito nemaimiya, ebene iba꞉te Yu epono wokoa꞉ talena egelalo ibino balidi ibilamole motamo nodolote epo epetapiago gito nilukuliya.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Ebene Mosesete Godokono Totomu Tabo ebeno Bukamo dakuloliya ega꞉walo Godokono Woki Awokalimipiate dakuloliya, ebe netewa tanalo moto umipiate epatamo ebo ka꞉la꞉mioliya. Ebe tetelo iba꞉te Poloko ega꞉walo Banabasiko iba꞉tamo tabo ma kunu nalibiya, “Naniala꞉, la꞉godolo a kodakodaiaema꞉ tabo ditanamene, modobola atamo negeliyala꞉.”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Ebema꞉ Polote maigate ebeno koto unamo adipatelo negiya, “Isalaela epala꞉, ega꞉walo la꞉ Yua꞉pi epetapi piyate nani Godo damamata꞉wenama, la꞉ naimano tabo nolowiala꞉.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 A Isalaela epono ewoniate Isipiti opolo kapela epoma꞉ eba eda꞉onalo, aimano Godote ibi uwatelo taneba kawonomoma꞉ ebo midiliya, ebene ebete ebeno kawo elawamo Isipiti opone ibi ebo wagailiya.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Ebene iba꞉te 40 ulamamo bulu opolo eba wapata꞉lamenalo Godotamo temeteme nikamenamiya, wiyasiya ebe tete geyageyanomolo ebete ibi wadenomamo buiyalatelenami,
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 ega꞉walo ebete Ka꞉inane opolo iyaiya epono sebeni taneba alukolete ibino opo Isalaela epatamo gito ikalamiya.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Nanitabola, Godote ebe Isalaela epono ewoni Isipiti opone dowagailiya ebe tetene wagilimite, iba꞉te Ka꞉inane opo da꞉pelawiya ebe teta꞉mo pemaiga, ebe tetelo 450 ulama a꞉petoiya.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Ebe tetelo iba꞉te Sa꞉miyoloko naniya ibi magumulo kawo elawodubu kadipatema꞉, ebema꞉ Godote Beniyaminakono gu magumulo Kisikono gudu Soloko iba꞉tamo ikalamiya, ebete 40 ulamalo ibino watodawama꞉ keda꞉nama꞉.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Wiyasiya Godote Soloko iyabaiamo eba iyatilo Da꞉ibidiko ebo adipatiya ebete ibino Kawo Elawodubu idima꞉ keda꞉ma꞉. Ebe tetelo Godote Da꞉ibidikono tanaloma꞉ tabo ma kunu kiyawaiya, ‘Nale Yesikono gudu Da꞉ibidiko uimo, ebeno tepo magumu wadenonomola, na keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, iyo, ebete naimano ubi tanalo bilibilinomamo a꞉tuduwatanako.’
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 “Ebene Godote kebe tabo dopamo nanitabonomolo kegiyale, ebe tabono tanalote a tetelo ma kunu pemaigiya, ebete Da꞉ibidikono walone gudu idi Ya꞉suko adipatiya, ebete Isalaela epono Igilo Mula꞉lelamedawama꞉ keda꞉ma꞉.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Ebene Ya꞉sute ebeno woko wagilimia꞉no, dopamo Yonete Isalaela epo bilibilinomatamo Godokono tabo ma kunu pa꞉kiyawaiya, iba꞉te ibino kubane olobila꞉ote ebene ebete ibi obamo kowaduba꞉midaolema꞉.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Ega꞉walo Yonekono woko opoliya tete detataliya, ebete ibi nanaliya, ‘La꞉le na poma꞉ kegelawenakoma? Na Kelisotea꞉, ebete naimano walogabo apune ba꞉pena, iyo, na wadenoa꞉ nale ebeno agowa ukulaolema꞉.’
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Ebema꞉ naimano ekakiala꞉, la꞉ piyate A꞉ibalayamakono walone gudima꞉ deda꞉wenama ega꞉walo la꞉ Yua꞉pi epetapi piyate nani Godo damamata꞉wenama, Godote ebeno igilo mula꞉ tabo a bilibilinomatamo apalibiya.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Wiyasiya Yelusalema duliyomolo epo ega꞉walo ibino watowatopi iba꞉te Godokono woki awokalimipiate ebeno Bukamo dopamo dakuloliya, ebe tabono iyaiya tanalo iba꞉te wokoa꞉ talena egela bilibilinomolo eka꞉la꞉miolenaka, wiyasiya numa꞉la꞉, iba꞉te ebe iyaiya tabono nanitabo magumu wadenomamo kelawenakoa꞉. Ebe mabuma꞉ iba꞉te Ya꞉suko ubia꞉noma꞉ eba eda꞉olo ebe anakapuima꞉ tabo ebo iyatiya, wiyasiya iba꞉te kiyatawaiya꞉ ebe osiyodilo tanalodo Godokono tabote nanitaboma꞉ keda꞉mene.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Ebe tetelo iba꞉te Ya꞉suko a꞉eamo kaliboma꞉ ubi diyatiya ebeno kuba nipo wadimiya, wiyasiya iba꞉te olodiyoboa꞉no Paeleteko walo nakapaniya ebete ebe kanakapuima꞉.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Ebene Godote Ya꞉sukono tanaloma꞉ kebe tabo apuapu ebeno Bukamo dopamo dakuloliya, iba꞉te ebe tanalo epetapi bilibilinomo ebetamo osiyodiloliya, ebene ebete da꞉iya iba꞉te ebe kewa olotolowane owolukote nokola bobo magumamo gito iyatiya.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Wiyasiya Godote a꞉ene ebe walo akadipatiya,
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 ebema꞉ piyate Ya꞉suago Ga꞉lili opone Yelusalemamo da꞉tolamiya, ebete egela bilibilinomo epetapilo iyaiya tetelo iba꞉tamo pawokalanaki, iyo, iba꞉te ibino balida꞉mo Ya꞉sute a꞉ene igilamo maiga tanalo duminakiya, ka꞉lo iba꞉te Yu epatamo ebeno tanalo ebema꞉ awokalimina.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 “Ale la꞉tamo degelitama꞉, me tabo ebe Godokono Wade Tabola. Numa꞉la꞉, ebete aimano ewoniatamo kebe tabo nanitabonomolo kegiyale,
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 ebe tabono tanalote a tetelo ma kunu pemaigiya, ebete Ya꞉suko a꞉ene adipatiya. Iyo, ebete Sam Oale Buka sapta 2 tetelo Ya꞉sukono tanaloma꞉ ma kunu giya,
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Ebene Polote ebeno tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “Iyo, nanitabola, Godote Ya꞉suko a꞉ene adipatiya, ebema꞉ ebeno apete kabalema꞉ bobo magumamo walo a꞉ka꞉toamene. Ebema꞉ Godote ebeno Bukalo tabo idi ma kunu kegiya,
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Ega꞉walo Godokono Bukate tete idilo na꞉kegena,
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Ebene Polote me tabono magumu awokalimilo walo na꞉kegiya, “Numa꞉la꞉, me tabote Da꞉ibidikono tanaloma꞉ kegena꞉. Da꞉ibidite me opolo eba okolinalo ebete Godokono wokodawama꞉ eda꞉nami, wiyasiya ebete da꞉iya iba꞉te ebeno ape ebeno ewonino bobo niyakabamo niyatite ebo abaliya.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Wiyasiya numa꞉la꞉, Godote kebe dawa a꞉ene dadipatiya, me lumagi Ya꞉sute bobo magumulo kabaliya꞉.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 — ausente —
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 — ausente —
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Ebema꞉ la꞉ nanisiwale! La꞉le ebe nanitabokobi midia꞉no, Godokono woki awokalimipiate dopamo da꞉kiyawaiya ebe kuba wiyate la꞉tamo ka꞉pemaigamene! Iyo, Godokono tabote ibido ma kunu awokaliya,
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 ‘Naimano iyaiya taboma꞉
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Ebene tabo kiyawao dolopoligiya, Poloko Banabasiko iba꞉te Yu epono balidi ibilamole motone eba piwitilo, epate ibi nanaliya wokoa꞉ talena egela idilo ebe atu iyaiya tanalo ibi walo ka꞉ka꞉piyatulaema꞉.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Ebene ibi bilibilinomate ebe aladabuti baine da꞉tolamiya, Yu epo ega꞉walo Yua꞉pi epetapi piyate nani Godo damamatenamiya iba꞉te Poloko Banabasiko eba waloma꞉talenatolo, ibi netewapiate wadewade tabo epetapiamo ibi ebo walubilinatiya iba꞉te Godokono nilakapo magumulo kodakodalo kilukulinama꞉.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Ebene wokoa꞉ talena egela idilo duliyomolo epo bilibilinomate pelamoliya Godokono tabo olowioma꞉.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Ebe tetelo Yu epo epetapiate tabo olowiopino iyawa tanalo dumiya, ebema꞉ iba꞉te kawonomamo eba dowaolo Polote da꞉kiyawaiya ebe tabo kubama꞉ gelalo ebe ebo malogiya.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Ebene Poloko Banabasiko iba꞉te tolea꞉no ibino tabo eba wiyalo negeliya, “Godoko ubila ebeno tabote la꞉ Yu epatamo dopamo awokalama꞉, wiyasiya la꞉ ubia꞉noma꞉ eda꞉omata. Ebema꞉ la꞉ wadewadenoa꞉ la꞉le Godogodone uwomua꞉ igilo laema꞉, mabu la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉tamo gigiyu emopimata! Ebe mabuma꞉ ale la꞉ eba miyapalo a wiyasiya Yua꞉piatamo ka꞉tomalema꞉.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Mabu Kawodawa Godote a eba paliboelo ebeno Buka apuno tabo ida꞉mo a ma kunu totomuateiya,
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Ebene tabo olowiopi magumulo Yua꞉ epate eba kalakalautalo Godokono tabo wadenoma꞉ gelate ebe ebo moiutiya, ega꞉walo ibi magumulo Godote dopamo uwomua꞉ igilamo deka꞉la꞉miya, ibi bilibilinomate ebeno tabo nanitabokobi ebo midiya.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Ebe tetelo Kawodawa Godokono tabote Pisidiya opo kawonomamo ebo tiya,
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 wiyasiya A꞉ntiyoka duliyomololo Yua꞉piate Godoko damamatenamiya, ibi magumulo kawokawo kamiyale epetapi ega꞉walo duliyomolo watowatopi dubu, Yu epate ibino woki kubailamelelamete elawo ebo ikalamiya iba꞉te Poloko Banabasiko iba꞉tamo ka꞉dowaoma꞉. Ebema꞉ ebe watowatopiate ibi netewapiatamo temeteme eba ikalamelo ibino opone elawamo ebo naliboliya.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ebene duliyomolo watowatopiate ibi eba ulamitalo, Poloko Banabasiko iba꞉te ibino agowano tuwae moda꞉midatepaolete ibi gito miyapiya, iba꞉te kiyatawaoma꞉ Godokono tete na꞉pe ebete ibino kuba wiya iba꞉tamo ka꞉pikalaema꞉. Ebene Poloko Banabasiko iba꞉te Aikoniyama duliyomolamo gito tiya,
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 wiyasiya iba꞉te A꞉ntiyoka duliyomololo da꞉miyapiya, ebe Ya꞉suko waloma꞉tapi Godokono Uliyanate ibino tepo magumu kawo kalakala tanalamo ebo tabokailamelelamiya.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.