1 Coríntios 1
GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na ebe Polotela, Ya꞉su Kelisote ebeno sosi wagilima꞉ iyaiya opamo daliboliya, ebe wokopi magumulo na idila mabu Godote ebeno ubilo na ebema꞉ ka꞉na꞉miya. Na ega꞉walo a nanitabokobi midipino ekawi Sostenisiko,
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 ale la꞉ piyate Kolini duliyomololo Godokono sosi epoma꞉ deda꞉wenama, iyo, ebete Ya꞉su Kelisoko magumulo la꞉ kebe epate ebeno wade-talenapima꞉ keda꞉wenama꞉ deka꞉la꞉mitia, ale me leta la꞉tamo paliboma꞉. Ega꞉walo piyate iyaiya opolo eba ilukulionalo aimano Kawodawa Ya꞉su Kelisote ibi kowalubilima꞉ ebeno mailo deka꞉minaka, me leta ibi bilibilinomatamo atumu na꞉ka꞉toamene, mabu ibino Kawodawa ega꞉walo aimano Kawodawa, ebe kapiyala.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Modobola aimano Nabiwi Godoko ega꞉walo Kawodawa Ya꞉su Kelisoko iba꞉te ibino nilakapo tanalo ega꞉walo milo tanalo la꞉tamo nikalaema꞉ta.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Tete bilibilinomo epetapilo na la꞉imano tanaloma꞉ Godotamo kalakala tabo adipatenakomo, mabu ebete Ya꞉su Kelisokono woko magumudo ebeno nilakapo tanalo la꞉tamo nanitabonomolo ikalamiata.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Numa꞉la꞉, la꞉ Kelisoko magumulo eba ilukulinalo la꞉imano tepo magumuno walubi tanalo bilibilinomo ebegodone gito uwatimata, ebema꞉ ebeno elawo ega꞉walo iyatawa tanalo la꞉godolo ba꞉pola꞉na, la꞉le iyaiya tete bilibilinomolo ebeno tabo wadenomamo ka꞉kiyawawenakoma꞉ ega꞉walo ebeno woki wadenomamo kawokalima꞉wenakoma꞉.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Nanitabola, ale Kelisokono tanalo la꞉tamo da꞉pa꞉kiyawaima꞉, Godote ebe tabo la꞉ Kolini sosi epono tepo magumamo iyatilametate ebo kodakodaimi.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ebene aimano Kawodawa Ya꞉su Kelisokono tanalo awokalimi tete ka꞉pema꞉ la꞉le kalakalago eba makopelenalo, ebeno Uliyanate ebeno woko kosiyodilonama꞉ kebe iyaiya elawo epatamo kikalamenale, la꞉le ebe walubi tanalo bilibilinomo ebo uwatimata, iyo, ebe gito ikalame tanalo magumulo idi kapiya lawea꞉ tanalote la꞉godolo kitana꞉.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 — ausente —
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 — ausente —
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 — ausente —
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 — ausente —
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Numa꞉la꞉, naimano ubia꞉ tanalo ebe ma kunula. La꞉imano sosi taneba magumulo la꞉ epetapi bilibilinomate iyaiya daedale woki tabo ma kunu gelanakomata, idawate na Polokono tanebadawama꞉ bege, idawate na Apolosikono tanebadawama꞉ bege, ebene idawate atumu na Pitakono tanebadawama꞉ ba꞉kege, ega꞉walo idawate atumu ebeno amama magumulo na Kelisokono tanebadawama꞉ kegenako.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Eiye! Kelisokono sosite ebeno ape kapiyama꞉ eba eda꞉nalo, la꞉ epetapiate ebe ape iyaiya anagilaema꞉ wagelenamata! La꞉ epetapi naimano tanebapima꞉ degelawenama, na ubia꞉nola. Numa꞉la꞉, na Polote la꞉ mabuma꞉ kewa olotolowalo ka꞉iya꞉, ebe mabuma꞉ la꞉le la꞉imano obamo waduba꞉midaole tanalo delawa꞉ima, ebe tanalo Kelisokono mailamo laimata, naimano mailamoa꞉!
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Iyo, naimano kalakala bitana, mabu nale la꞉ obamo kowaduba꞉midaoleta꞉ wiyasiya la꞉ bilibilinomo magumulo Kalisipasiko ega꞉walo Ga꞉iyasiko ebe dubu netewanomo waduba꞉midaolimo.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Ebema꞉ la꞉ bilibilinomo epetapi magumulo idite ka꞉modobona꞉ mako daedale tabo gema꞉, obamo aduba꞉mida magumulo na Polokono waloma꞉tadawama꞉ edimo.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Iyaiya! Woki idi natamo ka꞉ma꞉ a꞉ka꞉pe, ma kunu la꞉ magumulo nale Stepanasiko ebeno moto epago atumu obamo a꞉kowaduba꞉midaolimo, ebene la꞉godolo idawa da꞉ba꞉lutale nale ebe obamo daduba꞉midimo, wiyasiya ebe dawano tanalo na nipo malagidilutamo.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Nanitabola, Kelisote na iyaiya epatamo kaliboniya꞉ nale ibi obamo ka꞉nowaduba꞉midaolema꞉, ao, ebe wiyasiya na ebeno Wade Tabo kiyawaoma꞉ aliboniya. Numa꞉la꞉, ebe Tabono elawo tanalo ebe Kelisote kewa olotolowalo da꞉iya ebe tanalono elawo awokalimi tanalola, ebema꞉ nale me opo epono iyaiya mulo tabamo Wade Tabo kiyawao modoboa꞉, mabu kebe lumagite ebe tabo me opono mulo tanalamo da꞉kiyawaomene, Kelisokono a꞉e tanalono elawote ebe tabo kiyawao magumulo nanitabolo akawokalamene.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Nanitabola, piyate ibino igilo mula꞉ gabo anaetoamida magumulo Saitanakono ele gabo dodidina, iba꞉te nemalagidilona nale Kelisokono a꞉e tanaloma꞉ da꞉kiyawaonakomo ebe tabo ebe daedale woki tabola. Wiyasiya a piyate aimano igilo mula꞉ tanalo laema꞉ nanitabokobi midi gabodo da꞉tolamenama꞉, aimano wokilo ebe tabo Godokono elawo awokalimi tanalola.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Ebe mabuma꞉ Godote ebeno Bukalo tabo ma kunu gena,
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Me tabono magumu ma kunula, me opote uwomu teta꞉mo nemaiga꞉no epo bilibilinomo magumulo mulodawa kapiya idite nanitabolo a꞉kokolinamene, iyo, ibino kawokawo sukulu magumulo la꞉le iyatawadawanomo kapiya kuma꞉wenakoa꞉, ega꞉walo gabamani apulo dapaminateuinaka iba꞉te ibino daedale wokino tabo kapiya kiyawaonaka. Ebema꞉ nanitabola, me opo epate kebe tanalo wadewade mulo tanaloma꞉ degelana, Godote ebe tanalo bilibilinomono daedale tanalo iyalo awokalimiya!
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Numa꞉la꞉, Godote ebeno nanitabo mulo tanalodo gabo odiyobiya, me opo epo a꞉ka꞉tuwa꞉ ibino mulo wokino tanalodo ebeno nanitabo tanalo kiyatawaoma꞉. Ebe tetelo ebete wiyasiya ebeno ubi tanalo ma kunu iyatiya, ale epatamo kebe Wade Tabo ka꞉kiyawaonakoma꞉, ebe Tabo iba꞉te aimano daedale wokino taboma꞉ degelana, Godote ebe Tabo awokalimi tanalodo nanitabokobi midipino igilo nanitabonomolo na꞉mula꞉lelamena.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Nanitabola, Yu epono tanalo ma kunula, ibi epetapi bilibilinomate negelana, iba꞉te Godokono elawo awokalimino anoano tanalo nanitabolo dulaema꞉na꞉ ebeno tabo nanitabokobi ebo ka꞉midima꞉na꞉. Wiyasiya Yua꞉pino tanalo iyanomola, ibi epetapi bilibilinomate negelana, kebe tetelo iba꞉te tabo idi olowio tanalodo me opono iyaiya mulo tanalo diyatawaoma꞉na꞉, iba꞉te ebe tabo nanitaboma꞉ ebo ka꞉midima꞉na꞉.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 A wiyasiya ebe nanitabokobi midia꞉pino iyaiya kubakuba wokiamo tudila꞉oa꞉no, Kelisote kewa olotolowalo da꞉iya ebe tanalo kawo tanalonomoma꞉ eba gelanalo ebe tabo epatamo ebo kiyawaonakoma꞉. Ebe mabuma꞉ nanitabokobi midia꞉pi magumulo Yu epono tanalo ma kunula, iba꞉te Wade Tabo olowiolo anoano tanalo idi umia꞉no agowa ebo ukamidaolenaka, ega꞉walo Yua꞉piate atumu ebe Taboma꞉ ubia꞉noma꞉ eba keda꞉olo daedale woki tabono tanaloma꞉ ebo malagidilonaka.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Wiyasiya kalakala kawonomola, Yu epo ega꞉walo Yua꞉pi magumulo Godote kebe epo ebeno gudima꞉ eda꞉oma꞉ deka꞉la꞉miya, iba꞉te Wade Tabo olowio tetelo nanitabokobi eba midilo ma kunu ebo gelanaka, nanitabola, Kelisoko ebe Godokono elawo ega꞉walo ebeno mulo awokalilamedawala.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Iyo, numa꞉la꞉, Godokono osiyodilole magumulo me opo epate kebe tanalo daedale wokima꞉ kegelane, ebe tanalono mulote ibi bilibilinomono mulo tanalo nodoilina, ega꞉walo Godokono osiyodilole magumulo iba꞉te kebe tanalo elawoa꞉ tanaloma꞉ kegelane, ebe tanalono elawote atumu ibi bilibilinomono elawo na꞉kodoilina.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Ebema꞉ naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, Godote la꞉ ebeno gudima꞉ eda꞉oma꞉ deka꞉la꞉mitia, ebe kalakala tetete pemaiga꞉no la꞉ dopamo kebako epoma꞉ keda꞉wenaima, modobola la꞉ ebe tanalo wadenomamo nemalagidilala꞉. Nanitabola, la꞉ nanitabokobi midipi bilibilinomo magumulo dopamo kapiyakapiyate me opo epono mulo wokino tanalamo ega꞉walo elawo tanalamo ega꞉walo dogodogo inamabu uwate tanalamo kawokawopima꞉ eda꞉onaimata. Iyo, la꞉ kapiyakapiyanomate Wade Tabo kalakalago eba lawelo, wiyasiya la꞉imano epo magumulo mulopi ega꞉walo elawoelawopi ega꞉walo inamabu dogodogopi ibi epetapi bilibilinomate ubia꞉noma꞉ ebo eda꞉iya.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Numa꞉la꞉, me opo epate kebe epo muloa꞉pima꞉ ega꞉walo dologala epoma꞉ degelana, iyalo tetenomolo Godote ebe eponomo uwatiya, mabu ebete ebeno ubi ebo iyatiya ebe osiyodilo tanalodo me opo epono mulopi ega꞉walo kawokawopiatamo ilipo kikalaema꞉.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Iyo, me opo epate kebe epo kubakubapima꞉ ega꞉walo epoa꞉ma꞉ degelana, Godote ebako epo ebeno gudima꞉ keda꞉onama꞉ uwatiya, mabu ebe ubila ebe ebeno osiyodilo tanalodo kebe iyaiya tanalo me opo epate wadewadenonomoma꞉ kegelane, ebe tanalo bilibilinomate olopoligote ebete ibino modoboa꞉ tanalonomo ebo kawokalilaemene.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Ebema꞉ nanitabola, me opo epo bilibilinomate Godokono ololo apuamo da꞉nemaimioma꞉na꞉, ibi magumulo idi kapiyate a꞉ka꞉modobomene ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe kowalogoma꞉.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Numa꞉la꞉, Godokono osiyodilo tanalodo la꞉ me tetelo Ya꞉su Kelisoko magumulo ilukulinamata, la꞉imano osiyodilo tanalodoa꞉, iyo, ebete Kelisoko ebeno mulo awokalimidawama꞉ da꞉midiya, ebema꞉ ebete ebe magumudo atamo nanitabo mulo woki ikaeamenako. Ega꞉walo me tanalo idila, me Kelisote a Saitanakono idoko moto magumune dowagaiya, ebe tetelo ebete ebeno tuputupu okoli tanalo atamo ikaeamete a Godokono epoma꞉ gito midiya.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Ebe mabuma꞉ Godokono Bukalo tabo idite ma kunu itana, “Lumagite a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno osiyodilo tanaloma꞉ akowalogala꞉, wiyasiya Godote ebe magumulo wade woko dosiyodilona, modobola ebete ebe tanaloma꞉ eba kalakalalo ebeno Kawodawa kapiya nowalogomene.”
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.