Romanos 3
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT
1 Pugri bu eti wute ninge mari, “Pughe gri wute Juda kin ni nyamb yumbui vise di wute Juda segi kin ni nyamb yumbui vise segi? O wute ghimbi dugu chongo pend mawo kin te ningg ni pughene oghi kin nganye tende materi?”
1 Então qual é a vantagem de ser judeu? A circuncisão tem algum valor?
2 Ni nganyene ghav wund, di ngim nganye buagi pe ghav wund! Ni ngim ire te God nikin wand Juda nde ni rindi ei ni wand te rit vise di wute aye te simbe rindiny.
2 Sim, há muitos benefícios. Em primeiro lugar, aos judeus foi confiada toda a revelação de Deus.
3 Pudi Juda nikinne ninge ni wand God neny kin te rit vise di nganyene puq rind segi. Pugri bu te kin ningg di God ni yumbo puq nen puq nand kin te puq nen segi bri?
3 É verdade que alguns deles foram infiéis, mas isso significa que Deus será infiel?
4 Nungoqi pugri nei wamb wayequ. Te tuqui segi! Pudi nungoqi pugri ei nei wamb: God ni wand nganyene kin simbe nand, pudi wute buagi ni wandoqi mand ye. Ren kin te God ningg wand buk pe vise kin ane tuquine. God ningg wand buk pe vise kin taq:
4 De maneira nenhuma! Ainda que todos sejam mentirosos, Deus é verdadeiro. E as Escrituras dizem a seu respeito: “Será provado que tens razão no que dizes, e ganharás tua causa no juízo”.
5 Pudi beghi Juda, beghi yumbo ur tuquine bad segi kin te God ni yumbo tuquine puq nen kin te bei rind, tedi beghi pughe puq ei bad? Beghi pari God ni beghi yembe nengu kin te ningg unje bri nap? (Nge muq wand gad kin te wute ninge pugri puq mand.)
5 Alguém poderia dizer: “Mas nosso pecado não cumpre um bom propósito, ajudando os outros a verem como Deus é justo? Não é uma injustiça, portanto, Deus nos castigar?”. (Estou seguindo o ponto de vista humano.)
6 Pudi beghi pugri puq bad kin tuqui segi! Te pugri God ni yumbo tuquine puq nen segi ye, tedi pughe gri ei wute buagi qi pe kin yumbo ur brequ rind ye te ningg ir nawo di yembe neny?
6 Claro que não! Se fosse assim, como Deus poderia julgar o mundo?
7 — ausente —
7 Alguém poderia argumentar, ainda: “Mas por que Deus me condena como pecador se minha mentira ressalta sua verdade e lhe traz mais glória?”.
8 — ausente —
8 E alguns até nos difamam, afirmando que dizemos: “Quanto mais pecarmos, melhor!”. Quem diz essas coisas merece condenação.
9 Beghi Juda beghi God nde rar pe wute yuwon di wute Grik kin ni yuwon segi bri? Yewo, te segi! Nge asine simbe gad pre, te pugri wute Juda kin di Grik kin ni buagi ane yumbo ur brequ kin si nambu ris.
9 Pois bem, devemos concluir que nós, judeus, somos melhores que os outros? Não, de maneira nenhuma, pois já mostramos que todos, judeus ou gentios, estão sob o poder do pecado.
10 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin ane tuquine. Wand buk pe rise kin taq pugri:
10 Como afirmam as Escrituras: “Ninguém é justo, nem um sequer.
11 Wuti iri ni yumbo ur yuwon nganye kin te nei nimbiny segi; Wuti iri ni God ninde nas ningg nari segi.
11 Ninguém é sábio, ninguém busca a Deus.
12 Wute buagi God dob reng pre, ni buagi ane unje rip di ninde gri God ni wute aye ghav nindiny ye tuqui segi. Wuti iri yumbo ur yuwon kin puq nen segi, wuti iri nganye segi.” [Sng 14:1-3; 53:1-3; Sav 7:20]
12 Todos se desviaram, todos se tornaram inúteis. Ninguém faz o bem, nem um sequer.”
13 “Wute pugri ye ni wand rind kin te quan nganye brequ di te ningg wute rumb riti. Ni minjuq pe gri ni wandoqi kin wand simbe rind.” “Wand brequ nganye ghati ni yeng kin pugri ye ninde mim pe gri rindi.” [Sng 5:9; 140:3]
13 “Sua conversa é repulsiva, como o odor de um túmulo aberto; sua língua é cheia de mentiras.” “Veneno de serpentes goteja de seus lábios.”
14 “Ni pripri wute aye umbo ker ruany di ninde nei pe wute te unje rip yawo kureny kin te simbe rindiny.” [Sng 10:7]
14 “Sua boca é cheia de maldição e amargura.”
15 “Ni brequne wute unje rip di rumb riti;
15 “Apressam-se em cometer homicídio;
16 Ni muai nde nyinge rire ni wute aye yumbo unje ripiny di ni yivany ane ris.
16 por onde passam, deixam destruição e sofrimento.
17 Ni umbo yuwon kuse kin yumbo ur te ninde rise segi, [Ais 59:7-8]
17 Não sabem onde encontrar paz.”
18 di God wune rimbig segi.” [Sng 36:1]
18 “Não têm o menor temor de Deus.”
19 Muq beghi nei bab te pugri yumbo lo pe rise kin te beghi Juda beghi lo nde si nambu pas kin beghi ningg simbe wund ei te wuti iri nari ni unje nap segi puq nand tuqui segi. Di God ni wute Juda segi kin ir nawo ye pugrine, beghi Juda mune ir nuamu.
19 É evidente que a lei se aplica àqueles a quem ela foi entregue, pois seu propósito é evitar desculpas e mostrar que todo o mundo é culpado diante de Deus.
20 Te pugri wuti iri ni lo wuri kin pugrine puq nen ye te ningg ni God nde rar pe tuquine nas segi, yumbo lo simbe wund kin te ni wute bei weny ei nei rimb ni yumbo ur brequ rind pre.
20 Pois ninguém será declarado justo diante de Deus por fazer o que a lei ordena. A lei simplesmente mostra quanto somos pecadores.
21 Pudi muq God ni pughe gri wute unje rip segi tuquine ris kin yumbo ur te bei nand pre, di te kin te lo nde gri segi. Moses ningg lo di propet ni asine te kin ningg simbe mand.
21 Agora, porém, conforme prometido na lei de Moisés e nos profetas, Deus nos mostrou como somos declarados justos diante dele sem as exigências da lei:
22 Wute pughe ye God Jisas tiqi nundoq nandi wute Jisas Kraist nei rimbig kin nate ruwi ye te nganyene puq rind ye ni God nde rar pe unje rip segi tuquine ris. Di te kin te beghi buagi ane, Juda di Juda segi kin anene.
22 somos declarados justos diante de Deus por meio da fé em Jesus Cristo, e isso se aplica a todos que creem, sem nenhuma distinção.
23 Te pugri wute buagi yumbo ur brequ rind di te kin ningg ni God ane God ningg ti yuwon pe tende ris tuqui segi.
23 Pois todos pecaram e não alcançam o padrão da glória de Deus,
24 Di Kraist Jisas nde gri God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany di yumbo ur brequ nde si pe pu nateri di ninde rar pe tuquine nganye ris.
24 mas ele, em sua graça, nos declara justos por meio de Cristo Jesus, que nos resgatou do castigo por nossos pecados.
25 God ni Jisas Kraist tiqi nundog nandi wute buagi nde rar pe yavi ir wi di nati ei wute Jisas nei rimbig kin ni mai puaq nindiny. Di ni yumbo ren kin puq neny kin te ningg God ni bei nand te pugri ni pripri yumbo ur tuquine kin puq nen. Di God ni asi wute yumbo ur brequ mand kin te yembe nem segi waghine nas kin te ni tuquine puq nen.
25 Deus apresentou Jesus como sacrifício pelo pecado, com o sangue que ele derramou, mostrando assim sua justiça em favor dos que creem. No passado ele se conteve e não castigou os pecados antes cometidos,
26 God ni Jisas nandi wute buagi yumbo ur brequ muq di asi yembe rindiny kin te ningg nati ye ngeri te ghimbi nuany. Di Jisas ni yumbo ur brequ ningg nati kin te ningg God ni pughe gri yumbo ur tuquine puq nen kin te bei nand. Di te kin ningg ni bei nand te pugri ni tuquine nas di wute Jisas nei rimbig kin te ninde rar pe yuwon pu nawo yeru.
26 pois planejava revelar sua justiça no tempo presente. Com isso, Deus se mostrou justo, condenando o pecado, e justificador, declarando justo o pecador que crê em Jesus.
27 Pugri bu beghi God ni beghi ni nde rar pe yuwon pu nuamu yembu kin te ningg beghi bon nyamb bidiri riwo wayequ. God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin te nikin nde nei pene puq nen, di wute Jisas Kraist nei rimbig kinne ninde rar pe yuwon pu yeru. Pudi wute lo wuri kin pugrine puq men kin te ninggne God nde rar pe yuwon pu yemu segi, pugri bu beghi bon nyamb bidiri riwo kin ngim segi.
27 Podemos então nos vangloriar de ter feito algo para sermos aceitos por Deus? Não, pois nossa absolvição não vem pela obediência à lei, mas pela fé.
28 Te pugri beghi nei bab di simbe bad pre te pugri wute Jisas Kraist nei rimbig kin te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine ris kin te nganyene, di wute lo wuri kin pugrine puq ren kin te ningg segi.
28 Portanto, somos declarados justos por meio da fé, e não pela obediência à lei.
29 God te Juda mingg God ne bri? Ni wute Juda segi kin ni God segi bri? God te irine wute Juda di Juda segi kin anene ye.
29 Afinal, Deus é Deus apenas dos judeus? Não é também Deus dos gentios? Claro que sim!
30 God te irine di ni wute Juda kin Jisas nei rimbig ye te ningg ni God nde rar pe tuquine ris di wute Juda segi kin ni mune pugrine Jisas nei rimbig kin te ninggne ni God nde rar pe tuquine ris.
30 Existe um só Deus, e ele declara justos tanto judeus como gentios somente pela fé.
31 Te kin ningg di muq beghi Jisas ne nei bibig di lo te brequ bri puq bad? Yewo, beghi pugri nei bab wayequ! Pudi beghi Kraist nei bibig kin tende pe lo gre pew.
31 Então, se enfatizamos a fé, quer dizer que podemos abolir a lei? Claro que não! Na realidade, é só quando temos fé que cumprimos verdadeiramente a lei.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.