Romanos 3

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs BKJ

Sair da comparação
1 Pugri bu eti wute ninge mari, “Pughe gri wute Juda kin ni nyamb yumbui vise di wute Juda segi kin ni nyamb yumbui vise segi? O wute ghimbi dugu chongo pend mawo kin te ningg ni pughene oghi kin nganye tende materi?”
1 Que vantagem então tem o judeu? Ou que proveito há na circuncisão?
2 Ni nganyene ghav wund, di ngim nganye buagi pe ghav wund! Ni ngim ire te God nikin wand Juda nde ni rindi ei ni wand te rit vise di wute aye te simbe rindiny.
2 Muita, sob todos os aspectos: Principalmente, porque, foram-lhes confiados os oráculos de Deus.
3 Pudi Juda nikinne ninge ni wand God neny kin te rit vise di nganyene puq rind segi. Pugri bu te kin ningg di God ni yumbo puq nen puq nand kin te puq nen segi bri?
3 E se alguns deles não creram? A sua incredulidade anulará a fidelidade de Deus?
4 Nungoqi pugri nei wamb wayequ. Te tuqui segi! Pudi nungoqi pugri ei nei wamb: God ni wand nganyene kin simbe nand, pudi wute buagi ni wandoqi mand ye. Ren kin te God ningg wand buk pe vise kin ane tuquine. God ningg wand buk pe vise kin taq:
4 De forma alguma! Sim, que Deus seja verdadeiro, e todo o homem mentiroso; como está escrito: Para que sejas justificado em tuas palavras, e venças quando fores julgado.
5 Pudi beghi Juda, beghi yumbo ur tuquine bad segi kin te God ni yumbo tuquine puq nen kin te bei rind, tedi beghi pughe puq ei bad? Beghi pari God ni beghi yembe nengu kin te ningg unje bri nap? (Nge muq wand gad kin te wute ninge pugri puq mand.)
5 Mas se a nossa injustiça ressalta a justiça de Deus, o que nós diremos? Seria Deus injusto por tomar a vingança? (eu falo como homem).
6 Pudi beghi pugri puq bad kin tuqui segi! Te pugri God ni yumbo tuquine puq nen segi ye, tedi pughe gri ei wute buagi qi pe kin yumbo ur brequ rind ye te ningg ir nawo di yembe neny?
6 De forma alguma! Pois então como Deus julgará o mundo?
7 — ausente —
7 Pois, se a minha mentira fez abundar a verdade de Deus para sua glória, por que sou eu ainda julgado também como um pecador?
8 — ausente —
8 E por que não dizemos (como somos caluniosamente reportados, e como alguns afirmam que dizemos): Façamos o mal, para que venha o bem? A condenação dos tais é justa.
9 Beghi Juda beghi God nde rar pe wute yuwon di wute Grik kin ni yuwon segi bri? Yewo, te segi! Nge asine simbe gad pre, te pugri wute Juda kin di Grik kin ni buagi ane yumbo ur brequ kin si nambu ris.
9 Então o quê? Somos melhores do que eles? Não, de maneira nenhuma, pois nós já provamos antes que, tanto judeus como gentios, todos eles estão debaixo do pecado,
10 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin ane tuquine. Wand buk pe rise kin taq pugri:
10 como está escrito: Não há nenhum justo, não, nem um.
11 Wuti iri ni yumbo ur yuwon nganye kin te nei nimbiny segi; Wuti iri ni God ninde nas ningg nari segi.
11 Não há ninguém que entenda; não há ninguém que busque a Deus.
12 Wute buagi God dob reng pre, ni buagi ane unje rip di ninde gri God ni wute aye ghav nindiny ye tuqui segi. Wuti iri yumbo ur yuwon kin puq nen segi, wuti iri nganye segi.” [Sng 14:1-3; 53:1-3; Sav 7:20]
12 Todos se desviaram do caminho, e juntamente se tornaram inúteis. Não há quem faça o bem, não há nem um.
13 “Wute pugri ye ni wand rind kin te quan nganye brequ di te ningg wute rumb riti. Ni minjuq pe gri ni wandoqi kin wand simbe rind.” “Wand brequ nganye ghati ni yeng kin pugri ye ninde mim pe gri rindi.” [Sng 5:9; 140:3]
13 A sua garganta é um sepulcro aberto; com as suas línguas enganam; veneno de áspides está debaixo de seus lábios,
14 “Ni pripri wute aye umbo ker ruany di ninde nei pe wute te unje rip yawo kureny kin te simbe rindiny.” [Sng 10:7]
14 cuja boca está cheia de maldição e amargura;
15 “Ni brequne wute unje rip di rumb riti;
15 os seus pés são velozes para derramar sangue;
16 Ni muai nde nyinge rire ni wute aye yumbo unje ripiny di ni yivany ane ris.
16 em seus caminhos há destruição e miséria;
17 Ni umbo yuwon kuse kin yumbo ur te ninde rise segi, [Ais 59:7-8]
17 e eles não conhecem o caminho da paz;
18 di God wune rimbig segi.” [Sng 36:1]
18 não há temor de Deus diante de seus olhos.
19 Muq beghi nei bab te pugri yumbo lo pe rise kin te beghi Juda beghi lo nde si nambu pas kin beghi ningg simbe wund ei te wuti iri nari ni unje nap segi puq nand tuqui segi. Di God ni wute Juda segi kin ir nawo ye pugrine, beghi Juda mune ir nuamu.
19 Ora, nós sabemos que todas as coisas que diz a lei, ela o diz aos que estão debaixo da lei, para que toda a boca se cale, e todo o mundo se torne culpado diante de Deus.
20 Te pugri wuti iri ni lo wuri kin pugrine puq nen ye te ningg ni God nde rar pe tuquine nas segi, yumbo lo simbe wund kin te ni wute bei weny ei nei rimb ni yumbo ur brequ rind pre.
20 Por isso, pelas obras da lei, nenhuma carne será justificada à sua vista, porque por meio da lei vem o conhecimento do pecado.
21 Pudi muq God ni pughe gri wute unje rip segi tuquine ris kin yumbo ur te bei nand pre, di te kin te lo nde gri segi. Moses ningg lo di propet ni asine te kin ningg simbe mand.
21 Mas agora a justiça de Deus se manifestou sem a lei, tendo o testemunho da lei e dos profetas;
22 Wute pughe ye God Jisas tiqi nundoq nandi wute Jisas Kraist nei rimbig kin nate ruwi ye te nganyene puq rind ye ni God nde rar pe unje rip segi tuquine ris. Di te kin te beghi buagi ane, Juda di Juda segi kin anene.
22 a justiça de Deus, que é pela fé de Jesus Cristo para todos, e sobre todos os que creem; porque não há diferença;
23 Te pugri wute buagi yumbo ur brequ rind di te kin ningg ni God ane God ningg ti yuwon pe tende ris tuqui segi.
23 porque todos pecaram e estão privados da glória de Deus.
24 Di Kraist Jisas nde gri God ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany di yumbo ur brequ nde si pe pu nateri di ninde rar pe tuquine nganye ris.
24 Sendo justificados livremente pela sua graça através da redenção que há em Cristo Jesus;
25 God ni Jisas Kraist tiqi nundog nandi wute buagi nde rar pe yavi ir wi di nati ei wute Jisas nei rimbig kin ni mai puaq nindiny. Di ni yumbo ren kin puq neny kin te ningg God ni bei nand te pugri ni pripri yumbo ur tuquine kin puq nen. Di God ni asi wute yumbo ur brequ mand kin te yembe nem segi waghine nas kin te ni tuquine puq nen.
25 a quem Deus estabeleceu para ser uma propiciação através da fé no seu sangue, para declarar a sua justiça pela remissão dos pecados que são passados, na paciência de Deus;
26 God ni Jisas nandi wute buagi yumbo ur brequ muq di asi yembe rindiny kin te ningg nati ye ngeri te ghimbi nuany. Di Jisas ni yumbo ur brequ ningg nati kin te ningg God ni pughe gri yumbo ur tuquine puq nen kin te bei nand. Di te kin ningg ni bei nand te pugri ni tuquine nas di wute Jisas nei rimbig kin te ninde rar pe yuwon pu nawo yeru.
26 para declarar, eu digo, a sua justiça neste tempo, para que ele seja justo e justificador daquele que crê em Jesus.
27 Pugri bu beghi God ni beghi ni nde rar pe yuwon pu nuamu yembu kin te ningg beghi bon nyamb bidiri riwo wayequ. God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin te nikin nde nei pene puq nen, di wute Jisas Kraist nei rimbig kinne ninde rar pe yuwon pu yeru. Pudi wute lo wuri kin pugrine puq men kin te ninggne God nde rar pe yuwon pu yemu segi, pugri bu beghi bon nyamb bidiri riwo kin ngim segi.
27 Onde está então a vanglória? É excluída. Por qual lei? Das obras? Não; mas pela lei da fé.
28 Te pugri beghi nei bab di simbe bad pre te pugri wute Jisas Kraist nei rimbig kin te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine ris kin te nganyene, di wute lo wuri kin pugrine puq ren kin te ningg segi.
28 Portanto, concluímos que o homem é justificado pela fé sem as obras da lei.
29 God te Juda mingg God ne bri? Ni wute Juda segi kin ni God segi bri? God te irine wute Juda di Juda segi kin anene ye.
29 É ele Deus somente dos judeus? Não é ele também dos gentios? Sim, também dos gentios;
30 God te irine di ni wute Juda kin Jisas nei rimbig ye te ningg ni God nde rar pe tuquine ris di wute Juda segi kin ni mune pugrine Jisas nei rimbig kin te ninggne ni God nde rar pe tuquine ris.
30 visto que há um só Deus, que justifica a circuncisão pela fé, e a incircuncisão por meio da fé.
31 Te kin ningg di muq beghi Jisas ne nei bibig di lo te brequ bri puq bad? Yewo, beghi pugri nei bab wayequ! Pudi beghi Kraist nei bibig kin tende pe lo gre pew.
31 Anulamos, então, a lei pela fé? De forma alguma! Antes estabelecemos a lei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.