Romanos 10

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Nge mand, nge umbo pe nge ngening wute Israel ningg nge quan nganye nei gab di God temu wand ei ni yumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwi ninde rar pe yuwon pu ris.
1 Irmãos, o desejo do meu coração e a súplica que dirijo a Deus por eles são para que se salvem.
2 Nge ni wand ghav gidiny, te pugri ni God chumbuai nand ningg yumbo ur yembe rindiny yawo kureny, pudi ni God yumbo ur pughe ye yembe rindiny ningg nari kin te ni oghine nei rimb segi.
2 Pois lhes dou testemunho de que têm zelo por Deus, mas um zelo sem discernimento.
3 Te pugri ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin yumbo ur te nei rimb segi. Di nikin nde nei pe lo ritiq wuse gre, di riri ni God nde rar pe yuwon pu yeru. Pugri bu ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin wand te dob reny.
3 Desconhecendo a justiça de Deus e procurando estabelecer a sua própria justiça, não se sujeitaram à justiça de Deus.
4 Te pugri Kraist nde gri lo ni gre te pre ei wute Kraist nei rimbig kin ni God nde rar pe unje rip segi yuwon pu yeru.
4 Porque Cristo é o fim da lei, para justificar todo aquele que crê.
5 Te pugri Moses ni lo wuri kin pugrine puq pen di te kin ningg God nde rar pe yuwon pu yembu ye te ningg simbe nand kin taq pugri: “Wuti iri yumbo yumbo buagi lo wuri kin pugrine puq nen nen nas kin te ningg ni nati segi nas kin tuqui.” [Wkp 18:5]
5 Ora, Moisés escreve da justiça que vem da lei: O homem que a praticar viverá por ela {Lv 18,5}.
6 Di God nei bibig kin te ningg God nde rar pe yuwon pu yembu kin te ningg Moses ni nari, “Nungoqi nde umbo pe non ninggne wari, ‘Wuti tughe ei nginy tu wam newo no’ Kraist nitanyi nati ni?
6 Mas a justiça que vem da fé diz assim: Não digas em teu coração: Quem subirá ao céu? Isto é, para trazer do alto o Cristo;
7 O ‘Wuti tughe qi tamu naghe no’ ei Kraist wute mati kin pe te pu nitanyi nowi ni? Nungoqi puq wand wayequ!” [Lo 30:13]
7 ou: Quem descerá ao abismo? Isto é, para fazer voltar Cristo dentre os mortos.
8 Wand buk pe rise kin te pugri: “God ningg wand te nu nde tumone vise, nu nde mim pe di nu nde umbo pe.” God ningg wand ven te God ningg wand bir pawo di simbe buduw. Te pugri nu God nei mbig ei nu ni nde rar pe yuwon pu yeru. [Lo 30:14]
8 Que diz ela, afinal? A palavra está perto de ti, na tua boca e no teu coração {Dt 30,14}. Essa é a palavra da fé, que pregamos.
9 Te pugri nu nde mim pe ghari, “Jisas ni Yumbui”, di nunde umbo pe ghari God ni nganyene Jisas nati pre mune nindingi newo puq ghand, tedi nu yumbo ur brequ nde si pe pu neti ghowi yuwon pu ghas ye.
9 Portanto, se com tua boca confessares que Jesus é o Senhor, e se em teu coração creres que Deus o ressuscitou dentre os mortos, serás salvo.
10 Te pugri beghi umbo pe God nei bibig kin te ningg beghi God nde rar pe yuwon pu yembu, di beghi mim pe te kin simbe bad ye te ningg Jisas beghi nitamu pi yuwon pu pas.
10 É crendo de coração que se obtém a justiça, e é professando com palavras que se chega à salvação.
11 Te pugri God ningg wand buk pe vise kin ire te pugri, “Wuti tughe nari Jisas ni ghav nindig ye puq nand kin ni minyuw nati segi ye.” [Ais 28:16]
11 A Escritura diz: Todo o que nele crer não será confundido {Is 28,16}.
12 Ren kin te wutamu buagi ane, te pugri Juda ni aye di Grik kin ni aye segi. Yumbui irine buagi ane kin Yumbui, di wute buagi ninde rundo ghav nindiny ningg riri kin te quan nganye yuwon nuany.
12 Pois não há distinção entre judeu e grego, porque todos têm um mesmo Senhor, rico para com todos os que o invocam,
13 Te pugri “Wute buagi Yumbui nde nyamb pe ni nate ruwi ningg riri ye ni nate ruwi di yuwon pu ris ye.” [Jol 2:32]
13 porque todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo {Jl 3,5}.
14 Juda ni Jisas nei rimbig segi, tedi Jisas ni ghav nindiny yumbo ur brequ nde si pe pu nateri ningg riri tuqui segi. Di wute God ningg wand simbe mand ye ni te kin ningg simbe mand rutungu segi, tedi ni Jisas nei rimbig tuqui segi. Di wute God ningg wand bir mawo segi, tedi ni God ningg wand rutungu tuqui segi.
14 Porém, como invocarão aquele em quem não têm fé? E como crerão naquele de quem não ouviram falar? E como ouvirão falar, se não houver quem pregue?
15 Di God ni wute wand bir mawo kin tiqi nundom mo segi, tedi ni wand bir mawo tuqui segi. Pudi God ni wute tiqi nundom mo wute Juda kin pughe gri God nde rar pe yuwon pu yeru kin te ningg simbe mindiny pre. Te pugri propet iri Aisaia ni ren kin ningg simbe nand nari, “Wute wand yuwon ye God ni pughe gri beghi ghav nundug kin te ningg mandi simbe mand kin te ningg beghi quan chumbuai bad.” [Ais 52:7]
15 E como pregarão, se não forem enviados, como está escrito: Quão formosos são os pés daqueles que anunciam as boas novas {Is 52,7}?
16 Wute ni te rutungu pudi ni buagi ane wand yuwon ye simbe mand kin te nganyene puq rind segi. Beghi ren kin nei bab te pugri Aisaia ni wand aye te nari, “Yumbui, wuti iri beghi wand simbe bad kin te nutungu di ni nari te nganye puq nand segi.” [Ais 53:1]
16 Mas não são todos que prestaram ouvido à boa nova. É o que exclama Isaías: Senhor, quem acreditou na nossa pregação {Is 53,1}?
17 Pugri bu Kraist nei bibig kin te ni ningg wand wute simbe mand kin te putungu di pari ni nganyene nitamu pi. Di wand simbe mand putungu kin te Kraist ni beghi yumbo ur brequ nde si pe pu nitamu pi kin te kin ningg simbe mand.
17 Logo, a fé provém da pregação e a pregação se exerce em razão da palavra de Cristo.
18 Muq Juda ni riri ni wand te rutungu segi puq rind ye tuqui segi. Ni rutungu pre, te pugri “God ni wute wand bir mawo kin te tiqi nundom tiqe buagi tende mo. Di wute wonji nganye ris kin ni anene rutungu.” Wand ven te God ningg wand rise kin buk pe tende vise. [Sng 19:4]
18 Pergunto, agora: Acaso não ouviram? Claro que sim! Por toda a terra correu a sua voz, e até os confins do mundo foram as suas palavras {Sl 18,5}.
19 Pugri bu ni riri ni nei rimb segi puq rind ye tuqui segi. Te pugri ni pughe gri God nde rar pe yuwon pu yeru ye te nei rimb pre. God ni ren kin ningg Moses simbe nindig di Moses ur nand,
19 E pergunto ainda: Acaso Israel não o compreendeu? Já Moisés lhes havia dito: Eu vos despertarei ciúmes com um povo que não merece este nome; provocar-vos-ei a ira contra uma nação insensata {Dt 32,21}.
20 Di Aisaia mune te kin ningg ni simbe nand di ur nand,
20 E Isaías se abalança a dizer: Fui achado pelos que não me buscavam; manifestei-me aos que não perguntavam por mim {Is 65,1}.
21 Pudi wute Israel kin ni ningg nari, “Nge priprine ni kateri ningg kari, pudi ni ngawu gre rind di nge wand te merire viso.” [Ais 65:2]
21 Ao passo que a respeito de Israel ele diz: Todo o dia estendi as minhas mãos a um povo desobediente e teimoso {Is 65,2}.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.