Romanos 10

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nge mand, nge umbo pe nge ngening wute Israel ningg nge quan nganye nei gab di God temu wand ei ni yumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwi ninde rar pe yuwon pu ris.
1 Irmãos, o desejo de meu coração e minha oração a Deus é que o povo de Israel seja salvo.
2 Nge ni wand ghav gidiny, te pugri ni God chumbuai nand ningg yumbo ur yembe rindiny yawo kureny, pudi ni God yumbo ur pughe ye yembe rindiny ningg nari kin te ni oghine nei rimb segi.
2 Sei da dedicação deles por Deus, mas é entusiasmo sem entendimento.
3 Te pugri ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin yumbo ur te nei rimb segi. Di nikin nde nei pe lo ritiq wuse gre, di riri ni God nde rar pe yuwon pu yeru. Pugri bu ni God ni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin wand te dob reny.
3 Pois, não entendendo a maneira como Deus declara as pessoas justas diante dele, apegam-se a seu próprio modo de se tornar justos tentando seguir a lei, e recusam a maneira de Deus.
4 Te pugri Kraist nde gri lo ni gre te pre ei wute Kraist nei rimbig kin ni God nde rar pe unje rip segi yuwon pu yeru.
4 Pois Cristo é o propósito para o qual a lei foi dada. Como resultado, todo o que nele crê é declarado justo.
5 Te pugri Moses ni lo wuri kin pugrine puq pen di te kin ningg God nde rar pe yuwon pu yembu ye te ningg simbe nand kin taq pugri: “Wuti iri yumbo yumbo buagi lo wuri kin pugrine puq nen nen nas kin te ningg ni nati segi nas kin tuqui.” [Wkp 18:5]
5 Moisés escreve que o modo pelo qual a lei torna alguém justo exige obediência a todos os seus mandamentos.
6 Di God nei bibig kin te ningg God nde rar pe yuwon pu yembu kin te ningg Moses ni nari, “Nungoqi nde umbo pe non ninggne wari, ‘Wuti tughe ei nginy tu wam newo no’ Kraist nitanyi nati ni?
6 Mas o modo pelo qual a fé torna alguém justo diz: “Não diga em seu coração: ‘Quem subirá ao céu?’ (para trazer Cristo para a terra).
7 O ‘Wuti tughe qi tamu naghe no’ ei Kraist wute mati kin pe te pu nitanyi nowi ni? Nungoqi puq wand wayequ!” [Lo 30:13]
7 E não diga: ‘Quem descerá ao lugar dos mortos?’ (para trazer Cristo de volta à vida)”.
8 Wand buk pe rise kin te pugri: “God ningg wand te nu nde tumone vise, nu nde mim pe di nu nde umbo pe.” God ningg wand ven te God ningg wand bir pawo di simbe buduw. Te pugri nu God nei mbig ei nu ni nde rar pe yuwon pu yeru. [Lo 30:14]
8 Na verdade, diz: “A mensagem está bem perto; está em seus lábios e em seu coração”. E essa mensagem é a mesma que anunciamos a respeito da fé:
9 Te pugri nu nde mim pe ghari, “Jisas ni Yumbui”, di nunde umbo pe ghari God ni nganyene Jisas nati pre mune nindingi newo puq ghand, tedi nu yumbo ur brequ nde si pe pu neti ghowi yuwon pu ghas ye.
9 se você declarar com sua boca que Jesus é Senhor e crer em seu coração que Deus o ressuscitou dos mortos, será salvo.
10 Te pugri beghi umbo pe God nei bibig kin te ningg beghi God nde rar pe yuwon pu yembu, di beghi mim pe te kin simbe bad ye te ningg Jisas beghi nitamu pi yuwon pu pas.
10 Pois é crendo de coração que você é declarado justo, e é declarando com a boca que você é salvo.
11 Te pugri God ningg wand buk pe vise kin ire te pugri, “Wuti tughe nari Jisas ni ghav nindig ye puq nand kin ni minyuw nati segi ye.” [Ais 28:16]
11 Como dizem as Escrituras: “Quem confiar nele jamais será envergonhado”.
12 Ren kin te wutamu buagi ane, te pugri Juda ni aye di Grik kin ni aye segi. Yumbui irine buagi ane kin Yumbui, di wute buagi ninde rundo ghav nindiny ningg riri kin te quan nganye yuwon nuany.
12 Nesse sentido, não há diferença entre judeus e gentios, uma vez que ambos têm o mesmo Senhor, que abençoa generosamente todos que o invocam.
13 Te pugri “Wute buagi Yumbui nde nyamb pe ni nate ruwi ningg riri ye ni nate ruwi di yuwon pu ris ye.” [Jol 2:32]
13 Pois “todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo”.
14 Juda ni Jisas nei rimbig segi, tedi Jisas ni ghav nindiny yumbo ur brequ nde si pe pu nateri ningg riri tuqui segi. Di wute God ningg wand simbe mand ye ni te kin ningg simbe mand rutungu segi, tedi ni Jisas nei rimbig tuqui segi. Di wute God ningg wand bir mawo segi, tedi ni God ningg wand rutungu tuqui segi.
14 Mas como poderão invocá-lo se não crerem nele? E como crerão nele se jamais tiverem ouvido a seu respeito? E como ouvirão a seu respeito se ninguém lhes falar?
15 Di God ni wute wand bir mawo kin tiqi nundom mo segi, tedi ni wand bir mawo tuqui segi. Pudi God ni wute tiqi nundom mo wute Juda kin pughe gri God nde rar pe yuwon pu yeru kin te ningg simbe mindiny pre. Te pugri propet iri Aisaia ni ren kin ningg simbe nand nari, “Wute wand yuwon ye God ni pughe gri beghi ghav nundug kin te ningg mandi simbe mand kin te ningg beghi quan chumbuai bad.” [Ais 52:7]
15 E como alguém falará se não for enviado? Por isso as Escrituras dizem: “Como são belos os pés dos mensageiros que trazem boas-novas!”.
16 Wute ni te rutungu pudi ni buagi ane wand yuwon ye simbe mand kin te nganyene puq rind segi. Beghi ren kin nei bab te pugri Aisaia ni wand aye te nari, “Yumbui, wuti iri beghi wand simbe bad kin te nutungu di ni nari te nganye puq nand segi.” [Ais 53:1]
16 Nem todos, porém, aceitam as boas-novas, pois o profeta Isaías disse: “Senhor, quem creu em nossa mensagem?”.
17 Pugri bu Kraist nei bibig kin te ni ningg wand wute simbe mand kin te putungu di pari ni nganyene nitamu pi. Di wand simbe mand putungu kin te Kraist ni beghi yumbo ur brequ nde si pe pu nitamu pi kin te kin ningg simbe mand.
17 Portanto, a fé vem por ouvir, isto é, por ouvir as boas-novas a respeito de Cristo.
18 Muq Juda ni riri ni wand te rutungu segi puq rind ye tuqui segi. Ni rutungu pre, te pugri “God ni wute wand bir mawo kin te tiqi nundom tiqe buagi tende mo. Di wute wonji nganye ris kin ni anene rutungu.” Wand ven te God ningg wand rise kin buk pe tende vise. [Sng 19:4]
18 Mas eu pergunto: o povo de Israel ouviu, de fato, a mensagem? Sim, eles ouviram: “Sua mensagem chegou a toda a terra, e suas palavras alcançaram os confins do mundo”.
19 Pugri bu ni riri ni nei rimb segi puq rind ye tuqui segi. Te pugri ni pughe gri God nde rar pe yuwon pu yeru ye te nei rimb pre. God ni ren kin ningg Moses simbe nindig di Moses ur nand,
19 Volto a perguntar: será que o povo de Israel entendeu? Sim, eles entenderam, pois, já no tempo de Moisés, Deus disse: “Provocarei seu ciúme por meio de um povo que nem sequer é nação. Provocarei sua ira por meio de gentios insensatos”.
20 Di Aisaia mune te kin ningg ni simbe nand di ur nand,
20 E, mais tarde, Isaías se pronunciou com ousadia: “Fui encontrado por aqueles que não me procuravam. Revelei-me àqueles que não perguntavam por mim”.
21 Pudi wute Israel kin ni ningg nari, “Nge priprine ni kateri ningg kari, pudi ni ngawu gre rind di nge wand te merire viso.” [Ais 65:2]
21 A respeito de Israel, porém, diz: “O dia todo abri meus braços para eles, mas foram desobedientes e rebeldes”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.