Mateus 19

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Muq Jisas ni wand ren simbe nand pre, ni Galili si niraq no Judia opu wuye Jordan nisiny opu gri no newo,
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 di wute nganye buagi ninde dobu ruru di ni tende num sabi nindiny oghi.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Di Parisi ninge ninde mandi, ni Jisas maip mi newo ei muqond ni wand ire unje nap bri. Pugri bu ni pengu mindig, “Beghi lo wuri wuti nikin nde nei pe ni ngam segine puaq nindiq tuqui bri?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Ni oyi nand nari, “Nungoqi God ningg wand buk pe vise kin te wuqond segi bri? Yabe God ni qi di yumbo yumbo buagi yembe nindiny kin tende puayi ‘ni quayi nyumbueg ane pu yembe nindiny,’ [Stt 1:27]
4 Jesus respondeu:
5 di God nari, ‘Puate te ningg bu quayi ni kiyi kumo ane si nare di ni ngam teri irepene ris, di ni teri ghimbi irene nganye rise.’ [Stt 2:24]
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Asi ni kin kin ris pudi muq ni teri ghimbi irene. God ni teri irepene nawo righe, pugri bu wuti iri ni bir nawo ni kin kin yeru te brequ.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Di ni Jisas simbe mindig mari, “Pughe kin ningg Moses simbe nand nari, quayi ni ngam puaq nindiq di nyumo raqe ur nindiq new pre di tiqi nundow wuso?” [Lo 24:1]
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Ni oyi simbe nindim nari, “Nungoqi ngawu gre wand bu Moses nungoqi ngiq nunduq nungoqi ngam puaq wand ye tuqui. Pudi asi God ni quayi nyumbueg yembe nindiny kin tende puayi yumbo ur ren kin segi.
8 Jesus respondeu:
9 Di nge nungoqi simbe guduq, wuti tughe ni ngam quayi aye ane rise segi, pudi ni ngam te puaq nindiq di nyumbueg aye nitaqi, te ni ngam kin lo gure nuaq.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Jisas nikin wute mari, “Wuti iri ni ngam puaq nindiq kin yumbo ur pugri ye ninde rise, tedi ni ngam ruso segi te yuwon.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Di ni oyi nindim nari, “Wand ven wute quan buagine mutungu segi, pudi wute ngam mo segi kin te God ni wand ven nem ye.
11 Jesus respondeu:
12 Nungoqi wutungu, wute isis mas, ninge ni ngam mo segi. Ninge ni ghimbi kumo rire rindi kin tende puayine ghimbi brequ rise di wo mare tuqui segi, ninge wute aye ni ghimbi pend mawo di ni wo mare tuqui segi. Wute ninge God nde si nambu yemu di nikin yembe nei mimbiny bu ni ngam mo yambu mari. Wuti tughe wand ven natevi kin tuqui tedi ni ei natevi.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Di wute wokuandi Jisas nde ritari rundo ei Jisas ni si neny riwo di God pengu nindig ningg. Pudi Jisas nikin wute ni wute wo ritari rindi kin te ker muany.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Pudi Jisas nari, “Wokuandi te rar wuqond nge nde rindi, segi puq wundiny wayequ, te pugri wute God nde si nambu ris kin te wokuandi pugri ye ni te.”
14 Aí ele disse:
15 Di ni si neny riwo pre, di sunyi te si nare no.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Muq wuti iri nandi Jisas ningg nari, “Tisa, nge yumbo ur oghi ye pughe ye yembe gidiny ei nge kas kas te kin kas?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Ni oyi nindig nari, “Pughe kin ningg nu yumbo ur oghi ye te ningg nge pengu gudigh? God irine oghi ye. Nu lo tungu, tedi nu God ane was chiraq kin tuqui.”
17 Jesus respondeu:
18 Ni oyi Jisas ningg nari, “Lo pughe ye?”
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 nuyi numo ningg wand irepene tungu; di nunon ghimbi yawo kurany righe kin pugrine wute aye yawo rany righe.” [Kis 20:12-16; Wkp 19:18]
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Quayi ambonye te oyi nand nari, “Yumbo buagi ren nge puq ken ye, pudi yumbo aye pughe ye mune puq ken?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Jisas ni simbe nindig nari, “Nu mune tuquine nganye kuas ningg, tedi nu yo yumbo yumbo buagi te yi rundo wute aye wong mand, di wet bidi te kin ghateri wute yumbo segi kin te. Nu puq yen tedi nu yumbo yuwon kin nganye nginy tu wam rise. Nu puq yen pre muqdi nge nde ghawi.”
21 Jesus respondeu:
22 Muq quayi ambonye ni wand ven nutungu, ni no quan nganye yivany nare. Ni yumbo quan rise ye te ningg bu ni yivany ane no.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Di Jisas nikin wute te mingg nari, “Nganyene nganye, nge nungoqi simbe guduq, wuti yumbo quan rise kin ni wute God nde si nambu ris kin tende nar no kin te yembe yumbui nganye.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Umo yumbui kamel puq munduw kin ni chongo rang kin nil gawo woju tende wur wuso kin yembe yumbui segi, pudi wute yumbo quan kin ni wute God nde si nambu ris kin tende rir ruso ye yembe yumbui nganye.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Jisas nikin wute wand ven mutungu, ni puyene mand mari, “Tedi wuti tughe ei God neti nowi yuwon pu nas ye?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Pudi Jisas rar neq wundo nuqond di nari, “Wute puq ren tuqui segi, pudi God yumbo buagi te puq nen kin tuqui.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Muq Pita ni oyi nand nari, “Beghi yumbo buagi te si pare di nunde dobu pawi. Beghi yumbo pughe kin ei pateri?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Jisas ni oyi nindig nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, otiwo qi urupui pe wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye nikin sia king yuwon ye pe tende nas kin tende puayi nungoqi, nge nde dobu wawi kin, nungoqi mune sia 12-pela pe tende was, di Israel kin wute tit 12-pela pu yeng wany.
28 Jesus respondeu:
29 Di wute buagi nge nde nyamb pe ni baj si rire o kise kiqam si rire o kiyi kumo si rire o wo o wuny si rire ye te ningg ni yumbo te kin 100-pela pu pugri riteri di otiwo ni ris ris te kin ris.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Pudi wute quan muq ni ye mawo kin te otiwo ni dobu mawi, di muq dobu mawi kin te otiwo ye mawo ye.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.