Mateus 18
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC
1 Tende puayi Jisas nikin wute Jisas nde mandi mari, “Wute God nde si nambu yeru kin tende wuti tughe ei yumbui ningg nas?”
1 Neste momento os discípulos aproximaram-se de Jesus e perguntaram-lhe: Quem é o maior no Reino dos céus?
2 Muq Jisas wo iri ningg nari nandi, ninde rar ngimine teti pu yenu,
2 Jesus chamou uma criancinha, colocou-a no meio deles e disse:
3 di ni nari, “Nge nganyene nungoqi simbe guduq, nungoqi nei ware witinde wokuandi kin pugri segi, tedi nungoqi wute God nde si nambu yeru kin tende war wo tuqui segi.
3 Em verdade vos declaro: se não vos transformardes e vos tornardes como criancinhas, não entrareis no Reino dos céus.
4 Wuti tughe ni wokuandi nen kin pugri ni wute nde si nambu nas, tedi ni wute God nde si nambu yeru kin tende yumbui nas kin tuqui.
4 Aquele que se fizer humilde como esta criança será maior no Reino dos céus.
5 Wuti iri ni nge nde nyamb pe wokuandi pugri ye iri neti nowi sabi nindig, te ni nge bu neti kowi sabi nindigh.”
5 E o que recebe em meu nome a um menino como este, é a mim que recebe.
6 Di Jisas ni mune simbe nindim nari, “Pudi wuti iri ni wokuandi nge nei rimbigh ye ren kin ire puq neny yumbo ur brequ gud, te wuti te wet yumbui gibe pe wuq wang gherim pe meweri naghe tedi yuwon.
6 Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequenos que crêem em mim, melhor fora que lhe atassem ao pescoço a mó de um moinho e o lançassem no fundo do mar.
7 Yumbo ur brequ kin qi pe ruwi di wute te ningg mune yumbo ur brequ rind te ningg ni mai yumbui nganye rire. Yumbo te kin rindi ye, pudi wute tughe ni puq men kin te ei ni mai yumbui nganye miraq.
7 Ai do mundo por causa dos escândalos! Eles são inevitáveis, mas ai do homem que os causa!
8 Di nu si o nu nyinge ni puq rew nu yumbo ur brequ guad, tedi pend ghawo meghare viso. Te pugri nu si ire kuse o nyinge ire vise muq yo yuwon pu ghas kin te quan nganye yuwon. Nu si tengi ane kuse o nyinge tevi ane vise, di ni memeri wase awu kuso segi ye pe tende yo kin te brequ.
8 Por isso, se tua mão ou teu pé te fazem cair em pecado, corta-os e lança-os longe de ti: é melhor para ti entrares na vida coxo ou manco que, tendo dois pés e duas mãos, seres lançado no fogo eterno.
9 Di nu rar puq wew nu yumbo ur brequ guad, tedi bi waq meraq wuso. Te pugri nu rar irene wuse di nu ghas ghas otiwo kin te yuwon. Pudi nu rar teri ane rise di ni memeri wase wute brequ ye mo kin tende yo kin te brequ.”
9 Se teu olho te leva ao pecado, arranca-o e lança-o longe de ti: é melhor para ti entrares na vida cego de um olho que seres jogado com teus dois olhos no fogo da geena.
10 — ausente —
10 Guardai-vos de menosprezar um só destes pequenos, porque eu vos digo que seus anjos no céu contemplam sem cessar a face de meu Pai que está nos céus.
11 — ausente —
11 {Porque o Filho do Homem veio salvar o que estava perdido.}
12 “Nungoqi pughe gri nei wamb? Muq wuti iri ni sipsip 100-pela pu yeru di ire ir wuso, tedi ni pughe sin nen? Wuti te ni sipsip 99-pela si nare rand pe yeru di ni no ire ir wuso kin te meri nituw ye.
12 Que vos parece? Um homem possui cem ovelhas: uma delas se desgarra. Não deixa ele as noventa e nove na montanha, para ir buscar aquela que se desgarrou?
13 Nge nganyene nungoqi simbe guduq, muq ni sipsip te nundoq, ni quan nganye chumbuai nand. Ni sipsip 99-pela ir ruso segi kin te ningg chumbuai nand, pudi ire ir wuso kin mune nundoq kin te ningg ni quan nganye chumbuai nand.
13 E se a encontra, sente mais júbilo do que pelas noventa e nove que não se desgarraram.
14 Te kin pugrine nungoqi nuyi wam nas kin ni wokuandi ren kin ire ir kuso ni yambu nari.”
14 Assim é a vontade de vosso Pai celeste, que não se perca um só destes pequeninos.
15 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nimand iri nunde unje nap, te nu irine yo ni unje nap kin te simbe ndig. Ni nu wand nutungu, tedi nu nimand kueti nowi pre.
15 Se teu irmão tiver pecado contra ti, vai e repreende-o entre ti e ele somente; se te ouvir, terás ganho teu irmão.
16 Pudi ni nu wand nutungu segi, tedi wuti aye iri o temi ghate mowi nu ane wo, te ei wand buagi ane irepene wutaqu tequ o tequ ire pu simbe wundig kin te ni nutungu. Te Moses ningg lo pugri puq wund. [Lo 19:15]
16 Se não te escutar, toma contigo uma ou duas pessoas, a fim de que toda a questão se resolva pela decisão de duas ou três testemunhas.
17 Muq ni wand te mune nutungu yambu nari, wo wute buagi aye nge nei rimbigh kin te mune simbe wundiny. Di ni wute buagi nge nei rimbigh kin ni wand te mune nutungu yambu nari, tedi nungoqi Juda segi kin di wute takis materi kin puq wem kin pugrine wuti te nungoqi ane was segi puq wundig.
17 Se recusa ouvi-los, dize-o à Igreja. E se recusar ouvir também a Igreja, seja ele para ti como um pagão e um publicano.
18 “Nganyene nganye, nge nungoqi simbe guduq, yumbo pughe kin nungoqi qi pe ren nde segi puq wand te nginy tu wam tende God ni segi puqne nand pre. Yumbo pughe kin nungoqi qi pe ren nde ngiq wand te nginy tu wam tende God ni ngiqne nand pre.
18 Em verdade vos digo: tudo o que ligardes sobre a terra será ligado no céu, e tudo o que desligardes sobre a terra será também desligado no céu.
19 Nge munene nungoqi simbe guduq, wute temi ni nei irene rise di nge wuyi wam nas ye yumbo ninge ningg pengu mindig, tedi ni yumbo te nuam rise ye.
19 Digo-vos ainda isto: se dois de vós se unirem sobre a terra para pedir, seja o que for, consegui-lo-ão de meu Pai que está nos céus.
20 Muainde wute temi o temi ire pu nge nde nyamb pe mikur, nge ni ane tende pas.”
20 Porque onde dois ou três estão reunidos em meu nome, aí estou eu no meio deles.
21 Muq Pita Jisas nde nandi di simbe nindig nari, “Yumbui, nge mand iri nge nde yumbo ur brequ quan yembe nindiny, di nge ni yumbo ur brequ nand kin te puaq gidig pughe gri pu ei gad? Nge puaq gidig 7-pela pu bri gad?”
21 Então Pedro se aproximou dele e disse: Senhor, quantas vezes devo perdoar a meu irmão, quando ele pecar contra mim? Até sete vezes?
22 Jisas ni oyi nindig nari, “Nge nu simbe guduw, 7-pela pu ghand segi, pudi 77-pela pu ghand.
22 Respondeu Jesus: Não te digo até sete vezes, mas até setenta vezes sete.
23 Wute God nde si nambu ris kin ni wand ven kin pugri. Yabe king iri nas di ni nikin yembe ye ane wet bidi segine materi kin te mune sabi nindiny.
23 Por isso, o Reino dos céus é comparado a um rei que quis ajustar contas com seus servos.
24 Ni wet bidi segine materi kin te sabi nand ningg yenu, wuti iri mitanyi mandi, ni wet bidi segine nateri kin te manyi mindig 10 milion kina kin pugri.
24 Quando começou a ajustá-las, trouxeram-lhe um que lhe devia dez mil talentos.
25 Ni wet bidi te oyi nindig tuqui segi, bu nikin yumbui nari ni di ni ngam di nikin wo di nikin yumbo buagi ane te wute nem wong mand. Ni pugri puq nen ei ni wet bidi segine nateri kin te oyi nindig ye.
25 Como ele não tinha com que pagar, seu senhor ordenou que fosse vendido, ele, sua mulher, seus filhos e todos os seus bens para pagar a dívida.
26 King ningg yembe ye wuti te ni wand ven nutungu, di ni king nde tumone sungomyu gure nawo di nari, ‘Nge yumbui, nu nge yawo togh di nge ghimbi wagh. Wet bidi buagi nge segine kateri kin te nge oyi guduw ye.’
26 Este servo, então, prostrou-se por terra diante dele e suplicava-lhe: Dá-me um prazo, e eu te pagarei tudo!
27 Di king ni yawo nitong, ni wet bidi segi nateri kin te oyi nand segi, king segi puq nindig di tiqi nundog no.
27 Cheio de compaixão, o senhor o deixou ir embora e perdoou-lhe a dívida.
28 “Pudi wuti te nikin yembe ire iri asi ninde wet bidi 10 kina segine nateri. Muq ni no wuti te nait nase gibene naind, di simbe nindig nari, ‘Nu nge nde wet bidi segine kuateri kin te brequne di oyi ghand.’
28 Apenas saiu dali, encontrou um de seus companheiros de serviço que lhe devia cem denários. Agarrou-o na garganta e quase o estrangulou, dizendo: Paga o que me deves!
29 Nikin yembe ire ni wand ven nutungu di ni sungomyu gure nawo di ni simbe nindig nari, ‘Nu nge yawo togh di nge ghimbi wagh. Nge nunde wet bidi segine kateri kin te nge oyi guduw ye.’
29 O outro caiu-lhe aos pés e pediu-lhe: Dá-me um prazo e eu te pagarei!
30 Ni wand te nutungu yambu nari, di ni nitanyi no taq naimb pu yenu ruso ni wet bidi te mune oyi nand.
30 Mas, sem nada querer ouvir, este homem o fez lançar na prisão, até que tivesse pago sua dívida.
31 Muq nikin yembe ire aye te muqond yivany mare, di ni mo wuti te yumbo ur yembe nindiny kin te ningg king simbe mindig.
31 Vendo isto, os outros servos, profundamente tristes, vieram contar a seu senhor o que se tinha passado.
32 Pugri bu king ni wuti te ngam nirang nondo, muq ni simbe nindig nari, ‘Nu wuti brequ. Asi nu nge ningg quanji guad bu nge nde wet bidi kuateri kin te oyi guad segine nge si keri ko.
32 Então o senhor o chamou e lhe disse: Servo mau, eu te perdoei toda a dívida porque me suplicaste.
33 Nge oyi nu yawo kutow. Pughe ningg nu oyi nu non yembe ire te yawo kutong segi?’
33 Não devias também tu compadecer-te de teu companheiro de serviço, como eu tive piedade de ti?
34 Di king ni quan ker nawo, nari ni yembe ye wuti te mitanyi mo taq maimb di yuqo meng ruso ni wet bidi buagi te oyi nindig.
34 E o senhor, encolerizado, entregou-o aos algozes, até que pagasse toda a sua dívida.
35 Te kin pugrine nge wuyi wam nas kin ni mune pugrine puq nen, nungoqi nimand mai puaq wundiny segi, tedi ni oyi nungoqi mai puaq nunduq segine.”
35 Assim vos tratará meu Pai celeste, se cada um de vós não perdoar a seu irmão, de todo seu coração.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.