Marcos 9

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Di Jisas ni simbe nindim nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nungoqi ven yequ kin nungoqi kin ninge mati segine di yumbo buagi God nde si nambu rise kin te gre ane rindi muqond.”
1 E Jesus terminou, dizendo:
2 Jisas ni otiwo nati kin te ningg simbe nand pre, tende dobu nginy 6-pela pu mo pre Jisas ni Pita, Jems, di Jon pugri pu nitami rand iri wam dobui nganye kin tende mewo mo nikinne tende mas. Ni Jisas muqoind muqoindne tindi no aye gib namb.
2 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro, Tiago e João. Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar.
3 Ni chongo nare righe kin te quan nganye quem rimb, ni quem rimb kin te yumbo ninge qi pe kin quem rimb kin pugri segi.
3 A sua roupa ficou muito branca e brilhante, mais do que qualquer lavadeira seria capaz de deixar.
4 Di Elaija Moses temi mandi Jisas ane wand wand yemu muqond.
4 E os três discípulos viram Elias e Moisés conversando com Jesus.
5 Di Pita Jisas ningg nari, “Tisa, beghi ven nde pas te yuwon. Nu ngiq ghand tedi beghi baj yirbu teri ire pu ven nde yembe bidiny. Ire nu te, ire Moses te, di ire Elaija te.”
5 Então Pedro disse a Jesus: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 (Ni quan nganye wune mamb, pugri bu ni wand aye nei nimbiny segi.)
6 Pedro não sabia o que deveria dizer, pois ele e os outros dois discípulos estavam apavorados.
7 Muq wuye quari ire wuti wi ni buag wure, di wuti iri wuye quari wam te pu ngam nare nari, “Nen nge wo, nge ni quan nganye yawo girag righe. Nungoqi ni ningg wand wutungu.”
7 Logo depois, uma nuvem os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido. Escutem o que ele diz!
8 Muq ni rar mat di wute ni ane yemu kin te yemu segi, Jisas irine yenu muqoind.
8 Aí os discípulos olharam em volta e viram somente Jesus com eles.
9 Ni rand pe pu mune mati mi mi, di Jisas ni simbe nindim ei ni yumbo muqond kin te ningg wute aye simbe mindiny segi. Ni nari ni simbe mand segine ruso wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni nati pre mune nes newo.
9 Quando estavam descendo do monte, Jesus mandou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse.
10 Di ni wand te kin ningg wute aye simbe mindiny segi, nikinne ni nati pre mune nes newo ye te ningg wand mand di nei mimbiny mimbiny mas.
10 Eles obedeceram à ordem, mas discutiram entre si sobre o que queria dizer essa ressurreição.
11 Di ni pengu mindig mari, “Pughe ningg wute Moses ningg lo wute bei meny ye ni mari Elaija ei ye nawo nandi?”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os
12 Ni oyi nand nari, “Te nganye Elaija ni ye nawo nandi di yumbo buagi sabi nindiny asi kin pugrine rise. Pughe ningg bu wand buk pe ur pu vise ye te viri wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni mai quan nare di wute yambu rireng?
12 Ele respondeu:
13 Pudi nge nungoqi simbe guduq, Elaija nandi pre, di ni yumbo puq meng yawo kurem kin te puq meng. Ni puq men kin te wand buk pe ur pu vise kin te tuquine puq men.”
13 Eu afirmo a vocês que Elias já veio, e o maltrataram como quiseram, conforme as Escrituras dizem a respeito dele.
14 Ni rand pe pu mati mi di Jisas nikin wute aye te mas pe tende mo mitari righe di wute nganye buagi rindi tende rikur pu yeru muqond. Di wute Moses ningg lo wute aye bei meny ye ni Jisas ningg wute te ane ker mawo mawo yemu.
14 Quando eles chegaram perto dos outros discípulos, viram uma grande multidão em volta deles e alguns mestres da Lei discutindo com eles.
15 Ni Jisas nondo ruqoind di ni quan nganye puye rind di vig rimb rundo chumbuai rindig.
15 Quando o povo viu Jesus, todos ficaram admirados e correram logo para o cumprimentarem.
16 Di Jisas ni pengu nindiny nari, “Nungoqi pughe ningg ni ane ker wawo?”
16 Jesus perguntou aos discípulos:
17 Muq wuti iri wute mingi tende yenu pu oyi nand nari, “Tisa, nge wo ni ququ brequ ninde nar nas di ni wand nand tuqui segi kin nen nunde kitanyi gadi.
17 Um homem que estava na multidão respondeu: — Mestre, eu trouxe o meu filho para o senhor, porque ele está dominado por um espírito mau e não pode falar.
18 Ququ brequ ni pripri nge wo unje naip di qi pe pombri naip no. Ni pripri sawo nat ki, napu mim pe gri ruwi riti di ni si muange gre rind. Nge nunon wute ni ququ brequ te bub meri no ningg kari, pudi ni puq men tuqui segi.”
18 Sempre que o espírito ataca o meu filho, joga-o no chão, e ele começa a espumar e a ranger os dentes; e ele está ficando cada vez mais fraco. Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram.
19 Jisas oyi puq nand nari, “Nungoqi wutaqu muq ven nde puayi was kin nungoqi God nei wumbig segi. Nge nungoqi ane pas nganye chiraq tuqui segi. Nge nungoqi mai quan nganye kare yambu kari. Wokuandi te ren wutanyi wandi.”
19 Jesus disse:
20 Muq ni wokuandi te Jisas nde mitanyi mondo. Ququ brequ ni Jisas nuqoind di ni wokuandi te meneri no quan nganye buyaq nand. Ni qi pe me no pu nase ni naghe nondo nandi di napu mim pe ruwi riti.
20 Quando o levaram, o espírito viu Jesus e sacudiu com força o menino. Ele caiu e começou a rolar no chão, espumando pela boca.
21 Muq Jisas wokuandi te ni kiyi pengu nindig nari, “Wokuandi nen ni pugri puq reng kin ber pughe gri pu nawo?” Di ni oyi nand nari, “Ni wokuandi ne puq reng.
21 Aí Jesus perguntou ao pai: O pai respondeu: — Ele está assim desde pequeno.
22 Ququ brequ ni pripri wase pe di wuye pe meneri naghe ei nati ningg. Pudi nu tuqui tedi beghi yawo tongu di ghav ndug mune sabi ndig.”
22 Muitas vezes o espírito o joga no fogo e na água para matá-lo. Mas, se o senhor pode, então nos ajude. Tenha pena de nós!
23 Jisas nari, “Pughe ningg nu kuari, ‘Nu tuqui tedi’? Wuti God nei nimbig tedi ni yumbo buagi puq nen ye tuqui.”
23 Jesus respondeu:
24 Di wokuandi te ni kiyi opu brequne nari, “Nge nei gab ni mune oghi ye, nu nge ghav ndigh ei nge nei ven gre vind.”
24 Então o pai gritou: — Eu tenho fé! Ajude-me a ter mais fé ainda!
25 Jisas ni wute buagi ni yumbo te ruqond ningg vig rimb rundo kin te nuqond di ququ brequ te ker nuang nari, “Nu ange wand kutungu segi kin di wand guad segi kin ququ, nu wo te si gheri di mune ninde ghandi ghar yo wayequ.”
25 Quando Jesus viu que muita gente estava se juntando ao redor dele, ordenou ao espírito mau:
26 Muq ququ brequ ni quan kumo nari, wo te ni nondo nandi di neyi ni no. Wo te tit segi pu nase di wute buagi riri ni nati.
26 O espírito gritou, sacudiu o menino e saiu dele, deixando-o como morto. Por isso todos diziam que ele havia morrido.
27 Pudi Jisas ni si niting rise, nindingi newo yenu.
27 Mas Jesus pegou o menino pela mão e o ajudou a ficar de pé.
28 Dobu Jisas ni nikin wute ane baj pe mas muq nikin wute ni pengu mindig mari, “Pughe gri ate beghi ququ brequ te puaq baid no kin tuqui segi?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele espírito?
29 Ni oyi nindim nari, “Ququ brequ pugri kin te nungoqi God ne pengu wundig tedi ni meyi mi mo kin tuqui.”
29 Jesus respondeu:
30 Ni sunyi te si mare di Galili gri mo. Jisas ni muainde mas kin te wute nei rimb yambu nari.
30 Jesus e os discípulos saíram daquele lugar e continuaram atravessando a Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde ele estava
31 Te pugri ni nikin wute wand bei nem ningg. Di ni pugri simbe nindim nari, “Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni wute nde si pe mi nondo ye. Ni mi nati, nginy temi ire pre di ni mune nes newo.”
31 porque estava ensinando os discípulos. Ele lhes dizia:
32 Ni pugri simbe nindim, pudi ni wand ven kin puate nei mimbiny segi di wand ven kin puate ningg pengu mindig ye wunene mamb.
32 Eles não entendiam o que Jesus dizia, mas tinham medo de perguntar.
33 Ni mo Kaperneam mitari righe di ni baj pe mar mas muq ni pengu nindim nari, “Ngimi badi kin tende yumbo pughe kin ningg oyi oyi wari?”
33 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum. Quando já estavam em casa, Jesus perguntou aos doze discípulos:
34 Pudi ni wand segine mas, te pugri ngimi mandi kin tende puayi ni wuti tughe ei yumbui ningg nas ye te ningg oyi oyi ker mawo.
34 Mas eles ficaram calados porque no caminho tinham discutido sobre qual deles era o mais importante.
35 Muq Jisas ni chuchu nas nikin wute 12-pela pu te nari mondo di simbe nindim nari, “Wuti iri ni ye nawo ningg nari, tedi ni dobu nganye nawi di wute buagi mingg yembe ye wuti ningg nas.”
35 Jesus sentou-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Di ni wokuandi iri neti nowi ninde rar ngimine teti pu yenu. Ni wo te sibraj ni di nari,
36 Aí segurou uma criança e a pôs no meio deles. E, abraçando-a, disse aos discípulos:
37 “Wuti iri ni nge nde nyamb pe wokuandi pugri ye iri neti nowi sabi nindig, te ni nge bu neti kowi sabi nindigh, di wuti nge neti kowi sabi nindigh kin te ngene neti ki sabi nindigh segi, pudi wuti nge tiqi nundogh gadi kin ni ane neti nowi sabi nindig.”
37 — Aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará também me recebendo. E quem me receber não recebe somente a mim, mas também aquele que me enviou.
38 Muq Jon nari, “Tisa, beghi wuti iri buqoid nu nde nyamb pe ququ brequ puaq nand. Pudi wuti te aye kin, ni beghi nde dobu nawi segi ye. Pugri bu beghi ni segi puq bidig ei mune puq nen segi.”
38 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
39 Muq Jisas nari, “Nungoqi ni segi puq wundig wayequ. Wuti iri nge nde nyamb pe yumbo ur gre ye bei nand pre te brequne mune nge wand brequ nindigh tuqui segi.
39 Jesus respondeu:
40 Te pugri wuti iri beghi veri ningg nas segi kin ni beghi nde opu nas.
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wuti iri nungoqi nge te wute bu te kin ningg nge nde nyamb pe wuye kap ire neuq, tedi wuti te ni yumbo otiwo nateri kin te nateri ye.”
41 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem der um copo de água a vocês, porque vocês são de Cristo, com toda a certeza receberá a sua recompensa.
42 Jisas mune nari, “Di wuti iri ni wokuandi nge nei rimbigh ye ren kin ye iri puq neng yumbo ur brequ nand, te wuti te wet yumbui gibe pe wuq wang gherim pe meweri naghe tedi yuwon.
42 Jesus continuou:
43 — ausente —
43 Se uma das suas mãos faz com que você peque, corte-a fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com uma só mão do que ter as duas e ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga.
44 — ausente —
44 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
45 — ausente —
45 Se um dos seus pés faz com que você peque, corte-o fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna aleijado do que ter os dois pés e ser jogado no inferno.
46 — ausente —
46 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
47 Di nu rar puq wew yumbo ur brequ guad, tedi bi waq. Te pugri nu rar irene wuse di wute God nde si nambu ris kin tende ghar yo kin te yuwon. Pudi nu rar teri ane rise di ni wase pe memeri yaghe kin te brequ.
47 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o! Pois é melhor você entrar no
48 Wase pe tende choi mati segi kin tende yemu, di wase awu segi ye. [Ais 66:24]
48 Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.
49 Wute buagi ni mir sol puraq bidiny kin pugri ei wase namb ye.
49 — Pois todas as pessoas serão
50 “Ghat ni oghi, pudi ni nyong te prene, tedi ni mune nyong gub segi. Nungoqi ghat kin pugri nyong wamb wambne was di wute aye ane umbo yuwonne rise was.”
50 O sal é uma coisa útil; mas, se perder o gosto, como é que vocês poderão lhe dar gosto de novo? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.