Marcos 4

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jisas ni mune Galili wuye ngamo yumbui tende opu wand wute bei neny. Ni yenu wand bei neny kin pe tende bot ire yequ. Di wute nganye buagi nganye rundo rikur ni quir quar rindig, pugri bu ni bot pe newo no nas, di wute buagi ni dabo jiji pe yeru, muq ni wand simbe nand.
1 Jesus começou a ensinar outra vez na beira do lago da Galileia. A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou e sentou-se num barco perto da praia, onde o povo estava.
2 Muq ni wand nganye buagi te kopuqu wand pene bei neny. Di tende puayi ni wand ire simbe nindiny kin te nari,
2 Jesus usava parábolas para ensinar muitas coisas. Ele dizia:
3 “Nungoqi wutungu! Wuti iri nikin wuny mbe no di wit yi puraq nand.
3 — Escutem! Certo homem saiu para semear.
4 Ni puraq nand nand di mir yi ninge ngimne ir ri, di wapi rindi riq.
4 E, quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Ninge qi wet kin pe ir ri. Tende qi quan wus segi bu ni wamne ris, pugri bu ni brequne ruwi,
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 pudi nginy nawi, wit te nande namb di quari rimb. Te pugri ni tumuri quan maghe mo segi.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Mir yi ninge ruso nyungo quat kin pe ir ri di nyungo quat kin ni nambu wi ruso di ni yi riyi segi.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas. Por isso nada produziram.
8 Di ninge qi oghi ye pe ir ri. Ni oghine ruwi di yi quan nganye riyi, puate ninge ni yi 30-pela, ninge 60-pela di ninge 100-pela.”
8 Mas as sementes que caíram em terra boa brotaram, cresceram e produziram na base de trinta, sessenta e até cem grãos por um.
9 Jisas ni kopuqu wand ven simbe nand pre di mune nari, “Wuti iri ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Wute buagi rundo rikur Jisas wand bei neny kin te rutungu ye te ruso pre, di Jisas ni irine nikin wute 12-pela ane mas. Muq nikin wute di wute aye ni ane mas kin ni kopuqu wand puate te ningg Jisas pengu mindig.
10 Quando a multidão foi embora, as pessoas que ficaram ali começaram, junto com os doze discípulos, a fazer perguntas a Jesus sobre parábolas .
11 Di ni simbe nindim nari, “Yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin wand suqo pu rise kin te God nungoqi nei neuq di nungoqi nei wumbiny tuqui. Nge kopuqu wand pe simbe gad ei wute wand nganyene kin rutungu yambu riri ye ni wandne rutungu pudi puate nei rimb segi.
11 Jesus disse a eles:
12 Te ei ni rar rit rit pudi ruqond tuqui segi, ni ange ruaq rutungu pudi nei rimb segi. Eti ni nei rimb di God ningg ngim pe nyinge rire di God ni mai puaq nindiny.” [Ais 6:9-10]
12 para que olhem e não enxerguem nada e para que escutem e não entendam; se não, eles voltariam para Deus, e ele os perdoaria.
13 Muq Jisas ni simbe nindim, “Nungoqi kopuqu wand ven puate nei wamb segi bri? Tedi pughe gri ei nungoqi kopuqu wand aye te ni puate nei wumbiny? Ni puate taq pugri.
13 Então Jesus perguntou:
14 Mir yi wuny mbe puraq nand kin te God ningg wand.
14 E continuou:
15 Wute ninge ni God ningg wand riteri kin te ni ngim kin pugri mir yi ninde ir ri. Ni God ningg wand rutungu pre, di brequne Satan nandi wand ninde pu natevi nare no.
15 Algumas pessoas que a ouvem são como as sementes que caíram na beira do caminho. Logo que ouvem, Satanás vem e tira a mensagem que foi semeada no coração delas.
16 Wute ninge ni qi wet kin pugri mir yi ninde ir ri. Ni brequne chumbuai ane wand te ritevi.
16 Outras pessoas são como as sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras. Quando ouvem a mensagem, elas a aceitam logo com alegria;
17 Pudi ni tumuri quan maghe mo segi kin pugri, ni wand te kin nei pe ruwo vis nganye segi. Ni God ningg wand rutungu, pudi wute ninge wand te ningg brequ mindiny ningg mai isis meny kin tende puayi ni brequne ir righe.
17 mas depois de pouco tempo essas pessoas abandonam a mensagem porque ela não criou raízes nelas. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
18 Wit yi ninge nyungo quat kin pe ir righe kin te wute ninge wand rutungu kin pugri,
18 Ainda outras são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem,
19 yumbo qi pe kin ningg yivany rirany, di yumbo quan rise ningg riri, di yumbo aye mune riteri yawo kureny kin nei te rindi. Yumbo ren ni nei imb ruany bu God ningg wand ni nde mir rire segi.
19 mas, quando aparecem as preocupações deste mundo, a ilusão das riquezas e outras ambições, estas coisas sufocam a mensagem, e ela não produz frutos.
20 Pudi wit yi qi oghi ye pe ir ri kin te wute wand rutungu, umbo pe ruwo vis di mir quan rire, ninge ni yi 30-pela, ninge 60-pela, di ninge 100-pela kin pugri.”
20 E existem aquelas pessoas que são como as sementes que foram semeadas em terra boa. Elas ouvem, e aceitam a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, trinta; outras, sessenta; e ainda outras, cem vezes mais do que foi semeado.
21 Jisas ni wand aye mune simbe nindim nari, “Wuti iri lam niraq nandi os pe but niraq o ede nambu neq wur ye bri? Yewo, ni puq nen segi, pudi ni lam te nikin wus kin sunyi pe raqene nuaq wus di ti nase.
21 Jesus continuou:
22 Te pugri yumbo suqo pu rise ye te otiwo raqe ei ruso wute buagi nei rimb, di yumbo but pu rise kin te otiwo raqene ei rise.
22 Pois tudo o que está escondido será descoberto, e tudo o que está em segredo será conhecido.
23 Wuti iri ni wand nutungu kin tuqui tedi ni ange nuaq ei wand ren nutungu.”
23 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
24 Ni mune simbe nindim nari, “Nungoqi wand wutungu kin te oghine nei wumbiny. Nungoqi pughe gri wute aye yumbo ur brequ rind kin te ningg simbe wundiny pu, tedi God oyi mune nungoqi pugrine simbe nunduq, di nungoqi mune quan nganye.
24 Disse também:
25 Te pugri wuti God ningg wand asi nutungu kin nat vise ye te otiwo God ni aye neng, pudi wuti God ningg wand nutungu kin te menare viso, tedi God ni wuti tende wand puch nganye vise kin te mune natevi.”
25 Quem tem receberá mais; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
26 Jisas ni kopuqu wand aye mune simbe nand nari, “Yumbo buagi God nde si nambu rise kin te wuti mir yi puraq nand kin pugri.
26 Jesus disse:
27 Burpoq di yambgriq ni ruqo nase o nes pu nas, mir yi te ruwi di yumbui ruso pudi ni pughe gri puq ren kin te ni nei namb segi.
27 Quer ele esteja acordado, quer esteja dormindo, ela brota e cresce, sem ele saber como isso acontece.
28 Ni nikinne qi pe pu ruwi, ni riwo ruso raqe rimb, kis rimb di yi riyi.
28 É a própria terra que dá o seu fruto: primeiro aparece a planta, depois a espiga, e, mais tarde, os grãos que enchem a espiga.
29 Mir yi nguan kin tende puayi wuti te ni mame bidi neti nowi, no mir di nawo, te pugri mir bi nawo kin ngeri te rindi pre.”
29 Quando as espigas ficam maduras, o homem começa a cortá-las com a foice, pois chegou o tempo da colheita.
30 Muq Jisas wand aye mune simbe nand ningg di ni nari, “Wute God nde si nambu ris kin te ningg pughe puq ei bad? Kopuqu wand pughe ye ei te ane tuqui?
30 Jesus continuou:
31 Wute God nde si nambu ris kin te mastet yi kin pugri. Mastet yi te wokuandi nganye nyumo yi buagi aye nungoqi kuan wawo kin ni ane tuqui segi.
31 Ele é como uma semente de mostarda, que é a menor de todas as sementes.
32 Pudi otiwo mi righe pre, di ni ruwi kin ni minye ninge wuny mbe mi righe kin ane tuqui segi, ni quan nganye yumbui, ni nyumo kin pugri. Ni muange te yumbui di wapi rindi nyumo tende nambu rir ris kin tuqui.”
32 Mas, depois de semeada, cresce muito até ficar a maior de todas as plantas. E os seus ramos são tão grandes, que os passarinhos fazem ninhos entre as suas folhas.
33 Jisas ni pripri kopuqu wand ren kin wute rutungu nei rimbiny kin tuqui ye tende pene God ningg wand simbe nand.
33 Assim, usando muitas parábolas como estas, Jesus falava ao povo de um modo que eles podiam entender.
34 Ni wand ire raqene simbe nand segi, ni pripri kopuqu wand pene simbe nand. Pudi ni nikinne nikin wute ane mas kin tende puayi ni mune kopuqu wand buagi te nitari riti.
34 E só falava com eles usando parábolas, mas explicava tudo em particular aos discípulos.
35 Nginy te ninggne yuram Jisas ni nikin wute te simbe nindim nari, “Wandi wuye ngamo pe ruso ruwo opu gri tende po.”
35 Naquele dia, de tardinha, Jesus disse aos discípulos:
36 Muq ni wute buagi te si mare yeru, di Jisas ni bot pe pugrine nas di opu gri mo ningg. Tende puayine bot aye ninge anene ruso.
36 Então eles deixaram o povo ali, subiram no barco em que Jesus estava e foram com ele; e outros barcos o acompanharam.
37 Ni mo mo nyumurighi yumbui naghe di wuye seme gub bot pe kuyo kughe di bre ningg tumo.
37 De repente, começou a soprar um vento muito forte, e as ondas arrebentavam com tanta força em cima do barco, que ele já estava ficando cheio de água.
38 Jisas ni bot dobu gri tende ngawu pilo pe ninjeny di ruqo pu nase. Di nikin wute mondo buraq mindig di simbe mindig mari, “Tisa, nu beghi wuye pe paghe po ningg bri kuari?”
38 Jesus estava dormindo na parte detrás do barco, com a cabeça numa almofada. Então os discípulos o acordaram e disseram: — Mestre! Nós vamos morrer! O senhor não se importa com isso?
39 Muq Jisas nes newo nyumurighi te simbe nindig nari, “Nu muq prene!” Di wuye bir bir gudi kin te ningg nari, “Nu waghine ghase!” Di nyumurighi naghe kin te pre di wuye mune waghine kuse.
39 Então ele se levantou, falou duro com o vento e disse ao lago: O vento parou, e tudo ficou calmo.
40 Muq nikin wute te simbe nindim nari, “Nungoqi pughe ningg wune wamb? Nungoqi God nei wumbig segi bri?”
40 Aí ele perguntou:
41 Ni te muqond wune mamb di oyi oyi pengu mand mari, “Wuti nen tughe? Nyumurighi di wuye ane ni wand simbe nand kin te irepene rutungu!”
41 E os discípulos, cheios de medo, diziam uns aos outros: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.