Marcos 11

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Muq ni Jerusalem tumo mondo di ni tiqe Betpage Betani ane tende mondo. Ni nyumo oliv yemu kin rand tende qunambe yemu di Jisas nikin wute temi yeri nindim pre tiqi nundom mo.
1 Quando já se aproximavam de Jerusalém, Jesus e seus discípulos chegaram às cidades de Betfagé e Betânia, no monte das Oliveiras. Jesus enviou na frente dois discípulos.
2 Ni yeri nindim nari, “Nungoqi tequ tiqe tumo te yequ kin tende wo. Nungoqi tiqe te ningg warne wondo di donki ghair iri wuq muang pu yenu wuqoind ye. Wuti iri ni donki te ningg no segine. Donki te sare bure wundig di wutanyi ven wandi.
2 “Vão àquele povoado adiante”, disse ele. “Assim que entrarem, verão amarrado ali um jumentinho, no qual ninguém jamais montou. Desamarrem-no e tragam-no para cá.
3 Di wuti iri nungoqi pengu nunduq nari, ‘Pughe kin ningg nungoqi puq wen?’ tedi nungoqi oyi wuti te simbe wundig wari, ‘Yumbui ni yembe rise bu pitanyi po pre di brequne mune pitanyi badi ye’.” Ni pugri yeri nindim pre muq tiqi nundom mo.
3 Se alguém lhes perguntar: ‘O que estão fazendo?’, digam apenas: ‘O Senhor precisa dele e o devolverá em breve’.”
4 Muq ni temi mo donki te ngimrawu ne sare pe mibo pre dabo opu mi neyi ni pu yenu muqoind. Di ni temi mondo sare bure mindig mindig yemu
4 Os dois discípulos foram e encontraram o jumentinho na rua, amarrado junto a uma porta.
5 di wute ninge ninde tumone yemu kin ni mari, “Pughe kin ningg nungoqi donki te sare bure wundig?”
5 Enquanto o desamarravam, algumas pessoas que estavam ali perguntaram: “O que vocês estão fazendo, desamarrando esse jumentinho?”.
6 Di ni Jisas yeri nindim kin pugrine simbe mand, di ni rar muqond mo.
6 Responderam conforme Jesus havia instruído, e os deixaram levar o animal.
7 Ni donki te mitanyi mo Jisas nde di ni nikin chongo dobui te donki wam mawo, di Jisas newo nas.
7 Os discípulos trouxeram o jumentinho, puseram seus mantos sobre o animal, e Jesus montou nele.
8 Wute nganye buagi nikin chongo dobui ngimne ruwo ruwo rire ruso di ninge nyumo muange wuny mbe pu gure ruwo rire rindi kin te ngimne ruwo rise.
8 Muitos da multidão espalharam seus mantos ao longo do caminho diante de Jesus, e outros espalharam ramos que haviam cortado nos campos.
9 Wute ninge ye ruwo, ninge Jisas nde dobu ruwi, di quan buagine pugri riri,
9 E as pessoas, tanto as que iam à frente como as que o seguiam, gritavam: “Hosana! Bendito é o que vem em nome do Senhor!
10 God, nu beghi koku Devit ni yumbo buagi ninde si nambu rise kin te muq mune rindi kin te yuwon wany. Yumbui wam nganye nas kin ni nyamb wundivi viyo.”
10 Bendito é o reino que vem, o reino de nosso antepassado Davi! Hosana no mais alto céu!”.
11 Jisas ni Jerusalem nar no di tene no God ningg baj pe, di ni yumbo buagi tende yeru kin te nuqond nuqond no. Pudi burpoq rip pre pugri bu ni nikin wute 12-pela pu te ane mune Betani mo.
11 Jesus entrou em Jerusalém e foi ao templo. Depois de olhar tudo ao redor atentamente, voltou a Betânia com os Doze, porque já era tarde.
12 Yambgriq ni Betani si miraq mo di Jisas ni mir gureg.
12 Na manhã seguinte, quando saíam de Betânia, Jesus teve fome.
13 Ni wonjine rar neq wuso, nyumo fig iri raqe ane yenu nuqoind, di ni no nuqoind, yi neyi pu bri. Ni nondo tumo nuqond di fig yi segi, raqene rise, te pugri tende puayi fig ni yi meyi kin ngeri te segine.
13 Viu que, a certa distância, havia uma figueira cheia de folhas e foi ver se encontraria figos. No entanto, só havia folhas, pois ainda não era tempo de dar frutos.
14 Muq Jisas ni nyumo fig te ningg nari, “Nu muq wute nu ningg yi te mune me segi ye.” Di ni wand ven puq nand kin te Jisas nikin wute ni mutungu mutungu ne puq nand.
14 Então Jesus disse à árvore: “Nunca mais comam de seu fruto!”. E os discípulos ouviram o que ele disse.
15 Ni mo Jerusalem mitari righe, di Jisas ni God ningg baj imb wabe nar no, di wute God ningg baj pe yumbo wong mand di maket muaq kin te bub nare mo. Wute ninge mas wet bidi kantri aye kin materi di ni mingg wet bidi te oyi mem. Di Jisas nandi wute men tebol te groq nindim ruso, di wute wapi mabri mawo mas wong mand kin ni mas kin komboiq te pombri nipim ruso.
15 Quando voltaram a Jerusalém, Jesus entrou no templo e começou a expulsar os que compravam e vendiam animais para os sacrifícios. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas,
16 Di wute aye God ningg baj imb pe yumbo rire ruso rindi kin te segi puq nindiny.
16 impediu todos de usarem o templo como mercado
17 Di ni God ningg wand bei neny kin tende puayi ni pugri simbe nindiny nari, “God ningg wand rise kin buk pe God pugri puq nand, ‘Nge ningg baj te tiqe buagi nge ane wand ye baj puq munduw ye.’ Pudi nungoqi wute nyungu kin suqo mo ye sunyi kin pugri puq wew.” [Ais 56:7]
17 e os ensinava, dizendo: “As Escrituras declaram: ‘Meu templo será chamado casa de oração para todas as nações’, mas vocês o transformaram num esconderijo de ladrões!”.
18 Muq prist mingg yumbui di wute Moses ningg lo wute bei meny ye ni ren kin mutungu di ni Jisas mi nati kin ngim meri mat. Te pugri wute buagi ni Jisas wand simbe nand kin te ningg puyene rind, pugri bu ni Jisas wune mimbig.
18 Quando os principais sacerdotes e mestres da lei souberam o que Jesus tinha feito, começaram a tramar um modo de matá-lo. Contudo, tinham medo dele, pois o povo estava muito admirado com seu ensino.
19 Di burpoq rip ningg tumo di Jisas nikin wute ane tiqe yumbui te si miraq mo.
19 Ao entardecer, Jesus e seus discípulos saíram da cidade.
20 Yambgriq ni mune nyinge mare mo di nyumo fig te tumuri pe grine quari namb pu yenu muqoind.
20 Na manhã seguinte, quando os discípulos passaram pela figueira que Jesus tinha amaldiçoado, notaram que ela estava seca desde a raiz.
21 Pita ni te nuqoind di Jisas ni nyumo te ningg wand nand kin te mune nei nimbiny di ni Jisas ningg nari, “Tisa, te qond! Nyumo fig nu wand brequ gudig kin te yabe quari namb pre.”
21 Pedro se lembrou do que Jesus tinha dito à árvore e exclamou: “Veja, Rabi! A figueira que o senhor amaldiçoou secou!”.
22 Di Jisas oyi ni simbe nindim nari, “God ei nei wumbig.
22 Então Jesus disse aos discípulos: “Tenham fé em Deus.
23 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wuti iri rand nen ningg nari, ‘Nu yo gherim pe ir yaghe,’ di ninde umbo pe nari yumbo te ni nari kin pugrine puq ren ye ni nei tevi vise segi, tedi yumbo te ni nari kin pugrine puq ren ye.
23 Eu lhes digo a verdade: vocês poderão dizer a este monte: ‘Levante-se e atire-se no mar’, e isso acontecerá. É preciso, no entanto, crer que acontecerá, e não ter nenhuma dúvida em seu coração.
24 Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, nungoqi yumbo ninge ningg God pengu wundig te nungoqi nde umbo pe wari nungoqi yumbo te wateri ye puq wand, tedi nungoqi yumbo te wateri ye.
24 Digo-lhes que, se crerem que já receberam, qualquer coisa que pedirem em oração lhes será concedido.
25 — ausente —
25 Quando estiverem orando, se tiverem alguma coisa contra alguém, perdoem-no, para que seu Pai no céu também perdoe seus pecados.
26 — ausente —
26 Mas, se vocês se recusarem a perdoar, seu Pai no céu não perdoará seus pecados”.
27 Muq ni mune mo Jerusalem mitari righe di Jisas ni God ningg baj imb wabe nyinge nare no no di prist mingg yumbui, wute Moses ningg lo wute bei meny ye di quayi kiyi ninge ni nde mondo.
27 Mais uma vez, voltaram a Jerusalém. Enquanto Jesus passava pelo templo, os principais sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo vieram até ele
28 Di ni Jisas pengu mindig mari, “Nu beghi simbe ndug, nu gre pughe ye pe yumbo ren yembe gudiny? Tughe nu ngiq nunduw bu nu yembe ren guad?”
28 e perguntaram: “Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu esse direito?”.
29 Jisas oyi nand nari, “Muq nge oyi mune pengu ire nungoqi pengu guduq, di nungoqi nge simbe wundigh tedi nge oyi simbe guduq tughe nge ngiq nindigh bu nge yembe ren gad.
29 Jesus respondeu: “Eu lhes direi com que autoridade faço essas coisas se vocês responderem a uma pergunta:
30 Nungoqi nge simbe wundigh, Jon ni tughe nde gre nateri di ni wute wuye nap? God nde pu nateri o wute nde pu nateri?”
30 A autoridade de João para batizar vinha do céu ou era apenas humana? Respondam-me!”.
31 Di ni kin kin wand mand mari, “Beghi pari God nde pu nateri, tedi ni beghi ningg nari, ‘Pughe kin ningg nungoqi Jon ningg wand te wutungu di nganyene puq wand segi’?”
31 Eles discutiram a questão entre si: “Se dissermos que vinha do céu, ele perguntará por que não cremos em João.
32 Di wute buagi ni riri Jon ni nganyene propet iri, pugri bu ni mari, “Jon ni yembe te wute nde pu nateri,” puq mand wune mamb.
32 Mas será que ousamos dizer que era apenas humana?”. Tinham medo do que o povo faria, pois todos acreditavam que João era profeta.
33 Te ningg di ni oyi mand kin mari, “Beghi nei bab segi.”
33 Por fim, responderam: “Não sabemos”. E Jesus replicou: “Então eu também não direi com que autoridade faço essas coisas”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.