Lucas 3
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC
1 Sisar Taiberius ni Rom pe gavman kin yumbui ningg nas ye ber 15 te ningg Pontius Pailat ni Judia opu kin yumbui ningg nas, Herot Galili opu nas, ni kiqam Pilip Iturea di Trakonitis opu nas, di Lisanias Abilene opu yumbui ningg nas.
1 No ano décimo quinto do reinado do imperador Tibério, sendo Pôncio Pilatos governador da Judéia, Herodes tetrarca da Galiléia, seu irmão Filipe tetrarca da Ituréia e da província de Traconites, e Lisânias tetrarca da Abilina,
2 Di tende puayine Anas Kaiapas temi prist mingg yumbui ningg mas. Wute buagi men yumbui ningg mas kin tende puayi Jon Sekaraia ningg wo qi nyumo di wuye segi ye pe tende yenu di God ningg wand ni nde vindi.
2 sendo sumos sacerdotes Anás e Caifás, veio a palavra do Senhor no deserto a João, filho de Zacarias.
3 Di ni sunyi buagi Jordan opu rise kin tende nar ir wand bir nawo. Ni wand bir nawo kin te wute simbe nindiny ei ni nei rire ritinde di ni wuye nap ei God ni yumbo ur brequ rind kin wand te puaq nindiny.
3 Ele percorria toda a região do Jordão, pregando o batismo de arrependimento para remissão dos pecados,
4 Ni puq nen kin te wand propet Aisaia ni ningg wand rise ye buk pe ur nand pu rise kin pugrine puq nen. Wand taq ren:
4 como está escrito no livro das palavras do profeta Isaías {40,3ss.}: Uma voz clama no deserto: Preparai o caminho do Senhor, endireitai as suas veredas.
5 Otiwo di ghawo buagi te righe di rand buagi bir mas bedne mase. Asi mong tende brequ rise di ngim wuso tuqui segi kin te mune yuwon rind, tuquine rise, di ngim tende gi wuti.
5 Todo vale será aterrado, e todo monte e outeiro serão arrasados; tornar-se-á direito o que estiver torto, e os caminhos escabrosos serão aplainados.
6 Di wute buagi God wuti beghi nitamu powi ningg tiqi nundog nandi kin te ruqoind’.” [Ais 40:3-5]
6 Todo homem verá a salvação de Deus.
7 Jon wute buagi ninde rindi ei wuye nap ningg rindi kin te simbe nindiny nari, “Nungoqi ghati sindiyu wo! God wute mai neny puq nand kin mai te tumo rise. Tughe nungoqi simbe nunduw bu God ni mai neuq kin te qibe wurany ningg?
7 Dizia, pois, ao povo que vinha para ser batizado por ele: Raça de víboras! Quem vos ensinou a fugir da ira iminente?
8 Nei ware witinde di yumbo ur oghi yene wand. Di nungoqi nonne nungoqi ningg wari, ‘Beghi Abraham ningg kuqo, pugri bu God beghi mai nengu segi ye.’ Nge nungoqi simbe guduq, God segine wet men mas kin men oyi nare nitinde di Abraham ningg kuqo ningg mas.
8 Fazei, pois, uma conversão realmente frutuosa e não comeceis a dizer: Temos Abraão por pai. Pois vos digo: Deus tem poder para destas pedras suscitar filhos a Abraão.
9 God ningg mame puate asine nyumo puate pe tende wuse, nyumo buagi yi oghi kin riyi segi kin te enare di wase ni riwo namb.”
9 O machado já está posto à raiz das árvores. E toda árvore que não der fruto bom será cortada e lançada ao fogo.
10 Muq wute buagi te yeru kin Jon pengu rindig riri, “Muqdi beghi pughe ei pen ye?”
10 Perguntava-lhe a multidão: Que devemos fazer?
11 Di Jon oyi simbe nindiny nari, “Wuti iri siot temi mase tedi wuti tughe siot segi kin te iri yeng, di wuti mir quan rise kin te pugrine puq yen.”
11 Ele respondia: Quem tem duas túnicas dê uma ao que não tem; e quem tem o que comer, faça o mesmo.
12 Wute takis materi kin mune pugrine mandi ei Jon wuye nap ningg. Di ni Jon pengu mindig mari, “Tisa, beghi pughe ei pen?”
12 Também publicanos vieram para ser batizados, e perguntaram-lhe: Mestre, que devemos fazer?
13 Di Jon oyi ni simbe nindim nari, “Nungoqi wo wute nde takis wateri kin te simbe munduq ye tuquine ei wateri. Nungoqi non nei pe mune so rundo wateri wayequ.”
13 Ele lhes respondeu: Não exijais mais do que vos foi ordenado.
14 Di ami ninge ni mune pugrine Jon pengu mindig mari, “Di beghi? Beghi pughe ei pen ye?”
14 Do mesmo modo, os soldados lhe perguntavam: E nós, que devemos fazer? Respondeu-lhes: Não pratiqueis violência nem defraudeis a ninguém, e contentai-vos com o vosso soldo.
15 Wute buagi ni wuti God nikin wute ghav nindiny ningg naip no kin te ghimbi ruang pu ris ye. Wuti te Kraist puq rindig kin. Pugri bu ni Jon ruqoind di nei kumo rimb. Ni riri Kraist tene bri Jon.
15 Ora, como o povo estivesse na expectativa, e como todos perguntassem em seus corações se talvez João fosse o Cristo,
16 Di Jon nari, “Nge nungoqi wuye pe wuye kupuqu. Pudi wuti aye iri nge nde dobu nawi kin ningg gre te nge gre ane tuqui segi, ni gre quan nganye. Nge wuti yuwon nganye segi, pugri bu nge ni su taq nimbiq kin sare te bure gad kin tuqui segi. Nge wuye pe wuye kupuqu, pudi wuti nen di nungoqi Ququ Yuwon Ye di wase pe wuye nupuqu ye.
16 ele tomou a palavra, dizendo a todos: Eu vos batizo na água, mas eis que vem outro mais poderoso do que eu, a quem não sou digno de lhe desatar a correia das sandálias; ele vos batizará no Espírito Santo e no fogo.
17 Ni nandi di sawol niraqne nandi di wit dang nand kin sunyi raqe nand. Wit oghi kin nikin mir baj pe nawo ris, di raqe dubu ane wase awu kuso tuqui segi ye pe nande namb.”
17 Ele tem a pá na mão e limpará a sua eira, e recolherá o trigo ao seu celeiro, mas queimará as palhas num fogo inextinguível.
18 Di Jon wand yuwon ye Jisas beghi nitamu powi ye te kin wand aye nganye buagi simbe nindim.
18 É assim que ele anunciava ao povo a boa nova, e dirigia-lhe ainda muitas outras exortações.
19 Pudi Jon wute buagi nde rar pene Herot Galili opu kin yumbui te ni yumbo ur brequ buagi yembe nindiny kin te ningg abo nindig, di ni kiqam ngam Herodias nitaqi kin wand te simbe nindig,
19 Mas Herodes, o tetrarca, repreendido por ele por causa de Herodíades, mulher de seu irmão, e por causa de todos os crimes que praticara,
20 di Herot Jon taq naimb. Ni puq nen kin te ni munene yumbo ur brequ nand. Asi ni yumbo ur brequ nganye buagi nand di muq mune yumbo ur brequ nand.
20 acrescentou a todos eles também este: encerrou João no cárcere.
21 Jon wute buagi wuye nap kin tende puayi ni Jisas anene wuye naip. Ni Jisas wuye naip pre, Jisas God pengu nindig nindig yenu di nginy tu bi viso,
21 Quando todo o povo ia sendo batizado, também Jesus o foi. E estando ele a orar, o céu se abriu
22 di Ququ Yuwon Ye ni nde nati ni. Ququ Yuwon Ye ni nde nandi kin te wapi mabri gib namb. Di wuti iri nginy tu wam pu nari, “Nu nge wo. Nge nu quan nganye yawo kiraw righe, di nu ningg quan nganye chumbuai gad.”
22 e o Espírito Santo desceu sobre ele em forma corpórea, como uma pomba; e veio do céu uma voz: Tu és o meu Filho bem-amado; em ti ponho minha afeição.
23 Jisas ni ber 30-pela pu ruso pre muq ni yembe puate ni righe. Wute buagi ni nei mamb kin mari Jisas ni Josep ningg wo. Di Josep ni Heli ningg wo,
23 Quando Jesus começou o seu ministério, tinha cerca de trinta anos, e era tido por filho de José, filho de Heli, filho de Matat,
24 Heli Matat ningg wo, Matat Livai ningg wo, Livai Melki ningg wo, Melki Janai ningg wo, Janai Josep ningg wo,
24 filho de Levi, filho de Melqui, filho de Jané, filho de José,
25 Josep Matatias ningg wo, Matatias Amos ningg wo, Amos Nahum ningg wo, Nahum Esli ningg wo, Esli Nagai ningg wo,
25 filho de Matatias, filho de Amós, filho de Naum, filho de Hesli, filho de Nagé,
26 Nagai Mat ningg wo, Mat Matatias ningg wo, Matatias Semen ningg wo, Semen Josek ningg wo, Josek Joda ningg wo,
26 filho de Maat, filho de Matatias, filho de Semei, filho de José, filho de Judá,
27 Joda Joanan ningg wo, Joanan Resa ningg wo, Resa Serubabel ningg wo, Serubabel Sealtiel ningg wo, Sealtiel Neri ningg wo,
27 filho de Joanã, filho de Resa, filho de Zorobabel, filho de Salatiel, filho de Neri,
28 Neri Melki ningg wo, Melki Adi ningg wo, Adi Kosam ningg wo, Kosam Elmadam ningg wo, Elmadam Er ningg wo,
28 filho de Melqui, filho de Adi, filho de Cosã, filho de Elmadão, filho de Her,
29 Er Josua ningg wo, Josua Elieser ningg wo, Elieser Jorim ningg wo, Jorim Matat ningg wo, Matat Livai ningg wo,
29 filho de Jesus, filho de Eliezer, filho de Jorim, filho de Matat, filho de Levi,
30 Livai Simeon ningg wo, Simeon Juda ningg wo, Juda Josep ningg wo, Josep Jonam ningg wo, Jonam Eliakim ningg wo,
30 filho de Simeão, filho de Judá, filho de José, filho de Jonão, filho de Eliacim,
31 Eliakim Melea ningg wo, Melea Mena ningg wo, Mena Matata ningg wo, Matata Natan ningg wo, Natan Devit ningg wo,
31 filho de Meléia, filho de Mena, filho de Matata, filho de Natã, filho de Davi,
32 Devit Jesi ningg wo, Jesi Obet ningg wo, Obet Boas ningg wo, Boas Salmon ningg wo, Salmon Nason ningg wo,
32 filho de Jessé, filho de Obed, filho de Booz, filho de Salmon, filho de Naason,
33 Nason Aminadap ningg wo, Aminadap Ram ningg wo, Ram Hesron ningg wo, Hesron Peres ningg wo, Peres Juda ningg wo,
33 filho de Aminadab, filho de Arão, filho de Esron, filho de Farés, filho de Judá,
34 Juda Jekop ningg wo, Jekop Aisak ningg wo, Aisak Abraham ningg wo, Abraham Tera ningg wo, Tera Nahor ningg wo,
34 filho de Jacó, filho de Isaac, filho de Abraão, filho de Taré, filho de Nacor,
35 Nahor Serug ningg wo, Serug Reu ningg wo, Reu Peleg ningg wo, Peleg Eber ningg wo, Eber Sela ningg wo,
35 filho de Sarug, filho de Ragau, filho de Faleg, filho de Eber, filho de Salé,
36 Sela Kainan ningg wo, Kainan Arpaksat ningg wo, Arpaksat Siem ningg wo, Siem Noa ningg wo, Noa Lamek ningg wo,
36 filho de Cainã, filho de Arfaxad, filho de Sem, filho de Noé, filho de Lamec,
37 Lamek Metusela ningg wo, Metusela Enok ningg wo, Enok Jared ningg wo, Jared Mahalalel ningg wo, Mahalalel Kenan ningg wo,
37 filho de Matusalém, filho de Henoc, filho de Jared, filho de Malaleel, filho de Cainã,
38 Kenan Enos ningg wo, Enos Set ningg wo, Set Adam ningg wo, di Adam God ningg wo.
38 filho de Henós, filho de Set, filho de Adão, filho de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.