Lucas 2
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVI
1 Tende puayi Sisar Ogastus ni Rom kin gavman mingg yumbui. Ni wand ni viso tiqe manyi Rom gavman nde si nambu yeru kin te wute buagi manyi mand.
1 Naqueles dias César Augusto publicou um decreto ordenando o recenseamento de todo o império romano.
2 Ogastus ni wand ni viso di wute manyi mand kin ren asi puq men segi, ren kin muq teneqa puq men. Ni wute manyi mand kin tende puayi Kwirinius ni Siria pe gavman kin yumbui ningg nas.
2 Este foi o primeiro recenseamento feito quando Quirino era governador da Síria.
3 Wute buagi nikin tiqe pene mo nyamb mi rundo.
3 E todos iam para a sua cidade natal, a fim de alistar-se.
4 Pugri bu Josep mune Nasaret Galili opu pu nyinge nare no Betlehem Judia opu yequ kin te no. Betlehem te ni kuqo king Devit ningg tiqe. Josep ni Devit ningg kuqo pugri bu ni te no.
4 Assim, José também foi da cidade de Nazaré da Galiléia para a Judéia, para Belém, cidade de Davi, porque pertencia à casa e à linhagem de Davi.
5 Ni te no ei Maria, nyumbueg te ni meng nitaqi ningg wus kin te, teri nyamb ur rind ningg. Nyumbueg te muq wo ane wus.
5 Ele foi a fim de alistar-se, com Maria, que lhe estava prometida em casamento e esperava um filho.
6 Ni ruso Betlehem ris Maria wo pe wuso,
6 Enquanto estavam lá, chegou o tempo de nascer o bebê,
7 di quayi wo wuri wundi. Wo te Maria nikin sonyi wo. Ni quayi wo te wuri wundi di baj pe ris kin sunyi segi, pugri bu ni chongo pe imb wuimb di kau mir rind kin sunyi pe te wuwi nase.
7 e ela deu à luz o seu primogênito. Envolveu-o em panos e o colocou numa manjedoura, porque não havia lugar para eles na hospedaria.
8 Tende opune wute sipsip yeng muany kin ninge mas, muq bur mingi pu ni nikin sipsip yeng muany pu dabo yemu.
8 Havia pastores que estavam nos campos próximos e durante a noite tomavam conta dos seus rebanhos.
9 Muq Yumbui ningg angelo iri ni nde nandi, di Yumbui ningg ti ninde quan nganye ti nase, di ni quan nganye wune mamb.
9 E aconteceu que um anjo do Senhor apareceu-lhes e a glória do Senhor resplandeceu ao redor deles; e ficaram aterrorizados.
10 Pudi angelo te ni simbe nindim nari, “Nungoqi wune wamb wayequ. Nge wand yuwon ye nungoqi nde kare gadi. Otiwo di wute buagi te ningg quan nganye chumbuai rind.
10 Mas o anjo lhes disse: "Não tenham medo. Estou lhes trazendo boas novas de grande alegria, que são para todo o povo:
11 Muq bur kuen gug, Devit ningg tiqe pe, wuti nungoqi nitaqu wowi kin kumo wuri wundi pre. Ni Yumbui, ni Kraist God nikin wute ghav nindiny ningg naip no!
11 Hoje, na cidade de Davi, lhes nasceu o Salvador que é Cristo, o Senhor.
12 Nungoqi wo yumbo ren kin wuqond di nei wamb wo teneqa: Wo te chongo pe imb rimb kau mir rind kin sunyi pe ruwi naghe pu nase. Nungoqi te wuqond tedi nei wamb wo teneqa.”
12 Isto lhes servirá de sinal: encontrarão o bebê envolto em panos e deitado numa manjedoura".
13 Muq brequne angelo nganye buagine aye, ni wam kin ami, mandi angelo te ane yemu, God nyamb mindivi viyo ningg pugri yuwo mari:
13 De repente, uma grande multidão do exército celestial apareceu com o anjo, louvando a Deus e dizendo:
14 “God wam nganye kin ni nyamb bidivi viyo, di qi pe kin wute ni chumbuai nindiny kin te umbo neny kughe.”
14 "Glória a Deus nas alturas, e paz na terra aos homens aos quais ele concede o seu favor".
15 Otiwo angelo te ni si mare mune nginy tu wam mewo mo pre, wute sipsip yeng muany kin te mari, “Be Betlehem po, yumbo ren Yumbui simbe nundug kin ren po buqod.”
15 Quando os anjos os deixaram e foram para o céu, os pastores disseram uns aos outros: "Vamos a Belém, e vejamos isso que aconteceu, e que o Senhor nos deu a conhecer".
16 Muq ni brequne mo Betlehem di Josep Maria teri te ris muqond, di wo kau mir rind kin sunyi pe te ruwi naghe pu nase muqoind.
16 Então correram para lá e encontraram Maria e José, e o bebê deitado na manjedoura.
17 Ni wo te muqoind pre, muq ni angelo wo nen ningg simbe nindim kin te simbe mand mand mo.
17 Depois de o verem, contaram a todos o que lhes fora dito a respeito daquele menino,
18 Di wute buagi wand ven simbe mand kin te rutungu di ni quan nganye puye rind.
18 e todos os que ouviram o que os pastores diziam ficaram admirados.
19 Pudi Maria ni yumbo te nei pe wuwo ris. Di muq ni te kin quan nganye nei wumbiny wumbiny wus.
19 Maria, porém, guardava todas essas coisas e sobre elas refletia em seu coração.
20 Muq wute sipsip yeng muany kin te mune mo, di yumbo yumbo buagi angelo simbe nindim kin pugrine muqond kin te ningg Yumbui nyamb mindivi viyo viyo mo.
20 Os pastores voltaram glorificando e louvando a Deus por tudo o que tinham visto e ouvido, como lhes fora dito.
21 Nginy 7-pela pu mo pre nginy 8 te ningg ni ghimbi dugu chongo pend muang kin tende puayi ni Jisas nyamb mirang. Nyamb ven asine ni kumo nde umbo pe nase segine angelo ni nyamb ven neng pre.
21 Completando-se os oito dias para a circuncisão do menino, foi-lhe posto o nome de Jesus, o qual lhe tinha sido dado pelo anjo antes de ele nascer.
22 Muq Maria ni si uny pu wus kin nginy te omone, bu ni ghimbi sabi munduw ningg. Pugri bu ni Moses ningg lo puq wund kin pugrine puq ren. Ni te kin puq ren ningg bu wo te riri Jerusalem ruso Yumbui nde ri nondo ningg.
22 Completando-se o tempo da purificação deles, de acordo com a Lei de Moisés, José e Maria o levaram a Jerusalém para apresentá-lo ao Senhor
23 Ni yumbo ren kin puq ren kin Yumbui ningg lo puq wund kin pugrine puq ren. Yumbui ningg lo wuri, “Wute ire wo sonyi wund muq quayi wo wuri, tedi Yumbui nde wi nondo.” [Kis 13:2,12,15]
23 ( como está escrito na Lei do Senhor: "Todo primogênito do sexo masculino será consagrado ao Senhor" )
24 Di mir wase rinde Yumbui reng ningg, te Yumbui ningg lo puq wund kin pugrine ei puq ren. Yumbui ningg lo wuri, “Wapi mabri temi o wapi mabisvir tevi wase rinde God reng.” [Wkp 12:8]
24 e para oferecer um sacrifício, de acordo com o que diz a Lei do Senhor: "duas rolinhas ou dois pombinhos".
25 Jerusalem pe wuti iri nas, ni nyamb Simeon. Ni wuti yuwon ye. God nde rar pe ni yumbo ur tuquine puq nen ye. Ni wuti Israel nate mowi ningg nandi kin te ghimbi nuang pu nas. Di Ququ Yuwon Ye ni nde nas,
25 Havia em Jerusalém um homem chamado Simeão, que era justo e piedoso, e que esperava a consolação de Israel; e o Espírito Santo estava sobre ele.
26 di Ququ Yuwon Ye ni simbe nindig nari ni prine nati segi, ni nasne otiwo Kraist ni ningg wute ghav nindim ningg Yumbui naip no kin te nuqoind.
26 Fora-lhe revelado pelo Espírito Santo que ele não morreria antes de ver o Cristo do Senhor.
27 Ququ Yuwon Ye ni nitanyi God ningg baj kin imb pe nar no. Di Jisas opu kiyi kumo riri God ningg baj pe rir ruso ei lo wuri kin pugrine puq ren ningg.
27 Movido pelo Espírito, ele foi ao templo. Quando os pais trouxeram o menino Jesus para lhe fazer conforme requeria o costume da lei,
28 Muq Simeon Jisas neti nowi si pe nowi naghe di God nyamb nindivi viyo nari,
28 Simeão o tomou nos braços e louvou a Deus, dizendo:
29 “Yumbui nu king ningg kuas. Nu kuari kin te muq nganyene puq kuen. Muq nu ghari di nge nu non yembe ye wuti ko.
29 "Ó Soberano, como prometeste, agora podes despedir em paz o teu servo.
30 Nu wuti nu tiqi gudog nandi beghi nitamu powi kin te nge ning gri rar pe guqod pre,
30 Pois os meus olhos já viram a tua salvação,
31 di wute buagi nde rar pe nu yumbo ren puq kuen;
31 que preparaste à vista de todos os povos:
32 di ni wute Juda segi kin nei yuwon ye neny di ni nei rimb kin tuqui, di nu non wute Israel nu gudiri riwo yumbui nyamb kueny.”
32 luz para revelação aos gentios e para a glória de Israel, teu povo".
33 Di wo te kin kiyi kumo Simeon wand nand kin te ningg quan nganye puye rind.
33 O pai e a mãe do menino estavam admirados com o que fora dito a respeito dele.
34 Muq Simeon God pengu nindig ei God ni yuwon nuany ningg. Di Maria, Jisas kumo simbe nunduw nari, “Wo nen ningg ei otiwo wute Israel kin nganye buagi ir righe, di nganye buagi mune res riwo. Te ningg bu God wo nen si numbog di tiqi nundog nandi. Otiwo di wute ninge ni wand brequ rindig,
34 E Simeão os abençoou e disse a Maria, mãe de Jesus: "Este menino está destinado a causar a queda e o soerguimento de muitos em Israel, e a ser um sinal de contradição,
35 tende puayi di ni nei brequ te raqe ruso di wute aye ruqond. Otiwo di nu non quayi mune ni ningg yivany ghare kin te mame bidi dobui nu dugogu mingine cheiq no opu gri bre no kin pugri.”
35 de modo que o pensamento de muitos corações será revelado. Quanto a você, uma espada atravessará a sua alma".
36 Tende puayi nyumbueg gang ire mune wus, ni nyamb Ana. Ni propet ire. Ni Panuel ningg wo, di ni wute tit Aser kin. Asi ni ngam wuso, ngaim teri ris ber 7-pela pu pre,
36 Estava ali a profetisa Ana, filha de Fanuel, da tribo de Aser. Era muito idosa; havia vivido com seu marido sete anos depois de se casar
37 muq ni ngaim nati di mune nyarimo wus. Muq ni ber 84-pela wuwo pre. Ni God ningg baj si wuraq ye tuqui segi, ni pripri bur di bogisumb God ningg baj pe wuso, mir uny yequ Yumbui pengu wundig, di God yumbui nyamb wurang.
37 e então permanecera viúva até a idade de oitenta e quatro anos. Nunca deixava o templo: adorava a Deus jejuando e orando dia e noite.
38 Muq brequne ni wundi wo kiyi kumo ane yeru kin pe tende yequ, God chumbuai wundig, di wute buagi God Jerusalem nate ruwi puq nand kin te ningg ghimbi ruwo pu ris kin te, wo nen ningg simbe wundiny.
38 Tendo chegado ali naquele exato momento, deu graças a Deus e falava a respeito do menino a todos os que esperavam a redenção de Jerusalém.
39 Josep Maria teri Yumbui ningg lo puq wund kin pugrine yumbo yumbo buagi puq ren pre, muq ni teri nikin tiqe Nasaret Galili opu mune ruso.
39 Depois de terem feito tudo o que era exigido pela Lei do Senhor, voltaram para a sua própria cidade, Nazaré, na Galiléia.
40 Di wo te yumbui no, gre nand, di nei yuwon ye ni nde bre, di God nikin nei pene ni yuwon nuang.
40 O menino crescia e se fortalecia, enchendo-se de sabedoria; e a graça de Deus estava sobre ele.
41 Ber manyi ni pripri God ni asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mimbiny di mir mawo. Di Jisas ni kiyi kumo teri ber manyi mir te kin pe Jerusalem ruso.
41 Todos os anos seus pais iam a Jerusalém para a festa da Páscoa.
42 Jisas ni ber 12-pela nawo pre, di ni pripri mir te kin pe ruso kin pugrine muq mune ruso.
42 Quando ele completou doze anos de idade, eles subiram à festa, conforme o costume.
43 Otiwo mir te pre, Jisas tene nas di ni kiyi kumo mune tiqe ruso, pudi ni nei rimb segi,
43 Terminada a festa, voltando seus pais para casa, o menino Jesus ficou em Jerusalém, sem que eles percebessem.
44 ni riri Jisas ni anene bu ruso. Ni nyinge rire ruso ruso nginy iri no pre, muq ni wute buagi ni kimand di yavi ire buagi nde mingi te meri riting, pudi ruqoind segi.
44 Pensando que ele estava entre os companheiros de viagem, caminharam o dia todo. Então começaram a procurá-lo entre os seus parentes e conhecidos.
45 Ni meri riting ruqoind segi, di munene Jerusalem ruso meri riting.
45 Não o encontrando, voltaram a Jerusalém para procurá-lo.
46 Nginy temi ire pu mo pre muq ni God ningg baj kin imb pe nas ruqoind. Ni wute Moses ningg lo bei mand kin te ane God ningg baj pe te mas ni mingg wand nutungu di ni oyi pengu nindim.
46 Depois de três dias o encontraram no templo, sentado entre os mestres, ouvindo-os e fazendo-lhes perguntas.
47 Wute buagi mutungu ni oyi pengu mand kin te ni quan nganye nei nimbiny di tuquine nganye simbe nand, pugri bu ni nei kumo mamb.
47 Todos os que o ouviam ficavam maravilhados com o seu entendimento e com as suas respostas.
48 Ni kiyi kumo teri te nas ruqoind di ni puyene nganye rind. Di ni kumo wuri, “Wo, pughe kin ningg nu beghi puq guegu? Nge nu nuyi temu nu ningg nei kumo bab, bu meri buid nganye putuw.”
48 Quando seus pais o viram, ficaram perplexos. Sua mãe lhe disse: "Filho, por que você nos fez isto? Seu pai e eu estávamos aflitos, à sua procura".
49 Di ni oyi nari, “Pughe ningg nungoqi nge meri wutigh? Nge ngening wuyi ningg baj pe ei kas ye, nungoqi te kin nei wamb segi bri?”
49 Ele perguntou: "Por que vocês estavam me procurando? Não sabiam que eu devia estar na casa de meu Pai? "
50 Ni oyi pugri simbe nindiny, pudi ni nei rimb segi ni pughe ningg puq nand.
50 Mas eles não compreenderam o que lhes dizia.
51 Muq ni kiyi kumo wand nutungu di anene mune Nasaret righe ruso, di otiwo mune kiyi kumo ningg wand nutungu nutungu ne. Di kumo yumbo buagi ren nei pe wuwo ris.
51 Então foi com eles para Nazaré, e era-lhes obediente. Sua mãe, porém, guardava todas essas coisas em seu coração.
52 Muq Jisas yumbui no di nei yuwon ye mune ni nde yumbui yevu, di ni God di wute nde rar pe yuwon nganye nand.
52 Jesus ia crescendo em sabedoria, estatura e graça diante de Deus e dos homens.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.