Lucas 12
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA
1 Wute nganye buagi nganye rindi rikur, wute quan nganye bre pugri bu ni giq giq yeru kin tende puayi Jisas wand puate ni vighe. Ni wand puate ni vighe kin te nikin wute simbe nindim nari, “Nungoqi Parisi mingg yis te ningg yeng wawo yuwon. Ni mim pe wand aye mand, pudi ni umbo pe nei brequ bre pu rise.
1 Visto que milhares de pessoas se aglomeraram, a ponto de se atropelarem umas às outras, Jesus começou a dizer, antes de tudo, aos seus discípulos:
2 Nungoqi nei umbo pe rise kin te suqo pu rise ye tuqui segi. Yumbo waghi grine puq wen kin te otiwo di God bei nand wute buagi ruqond, di yumbo suqo pu rise ye te otiwo di God raqene nawo rise.
2 Não há nada encoberto que não venha a ser revelado, nem oculto que não venha a ser conhecido.
3 Yumbo burpoq pe wand wand kin te oyi bogisumb simbe nand, di wute buagi rutungu ye. Di baj wabe war was waghi grine ange pe misag ware kin te otiwo di tiqe moqine yemu di wand te bir mawo di wute buagi rutungu.
3 Porque tudo o que vocês disseram às escuras será ouvido em plena luz; e o que disseram ao pé do ouvido no interior da casa será proclamado dos telhados.
4 “Nge mand, nge nungoqi simbe guduq, nungoqi wute ghimbi omo mamb pre di tende dobu mune nganye brequ munduq tuqui segi kin te wune wumbim wayequ.
4 — Digo a vocês, meus amigos: não temam os que matam o corpo e, depois disso, nada mais podem fazer.
5 Pudi muqdi nge wuti iri bei guduq di nungoqi wuti te ei wune wumbig: Wuti te nungoqi ghimbi numbueuq riti pre, dobu di mune wase pe meniraqu waghe kin gre rise ye te ei wune wumbig. Nge nungoqi simbe guduq, nungoqi ni ei wune wumbig.
5 Eu, porém, vou mostrar a quem vocês devem temer: temam aquele que, depois de matar, tem poder para lançar no inferno. Sim, digo que a esse vocês devem temer.
6 Wapi digiski woju wute wong mand kin, 5-pela pu 2 toea pene wong mand. Wapi te woju nganye, pudi God wapi wo te iri nei gheri niping tuqui segi, ni buagi ane yeng nuam.
6 — Não se vendem cinco pardais por duas moedinhas? Entretanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Di yu nunde ngawu pe vis kin te God yu kimbi ire ire manyi nand di nei nimbiny pre. Pugri bu nungoqi wune wamb wayequ, God nungoqi nei numbuq kin te wapi digiski wo nei nimbim kin ane tuqui segi, nungoqi oyi quan nganye.
7 Até os cabelos da cabeça de vocês estão todos contados. Não temam! Vocês valem bem mais do que muitos pardais.
8 “Nge nungoqi simbe guduq, wuti tughe wute buagi nde rar pe nari ni nge ningg wuti, tedi nge wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin nge oyi God ningg angelo nde rar pe ni ningg kari ni nge ningg wuti.
8 — Digo mais a vocês: todo aquele que me confessar diante dos outros, também o Filho do Homem o confessará diante dos anjos de Deus;
9 Pudi wuti wute buagi aye nde rar pe nari ni nge ningg wuti segi, tedi nge oyi God ningg angelo nde rar pe kari ni nge ningg wuti segi.
9 mas o que me negar diante das pessoas será negado diante dos anjos de Deus.
10 Di wute nge wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin wand brequ mindigh kin te God ni wand puaq nindim kin tuqui. Pudi wute God ningg Ququ Yuwon Ye wand brequ mindig kin te God ni wand puaq nindim segi ye.
10 Todo aquele que disser uma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, para o que blasfemar contra o Espírito Santo, não haverá perdão.
11 “Wute mandi nungoqi mutuqu wase, mitaqu God yumbui nyamb mirang kin baj pe mo, di tende opu ye gavman kin yumbui o wute nyamb kin pe mitaqu mo, te nungoqi pughe gri ei wand wand o pughe sin wen ei ni nungoqi brequ munduq segi ye te ningg nei kumo wamb wayequ.
11 — Quando levarem vocês às sinagogas ou à presença de governadores e autoridades, não se preocupem quanto à maneira como irão responder, nem quanto às coisas que tiverem de falar.
12 Te pugri tende puayi di Ququ Yuwon Ye gri ei wand bei neuq di wand wand ye.”
12 Porque o Espírito Santo lhes ensinará, naquela mesma hora, as coisas que vocês devem dizer.
13 Muq wute buagi te yeru kin tende mingi pu wuti iri nari, “Tisa, nu nge chech simbe ndig ei ni wuyi nati di ni ningg yumbo buagi beghi si nirangu rise kin te bir nawo nge bid negh.”
13 Nesse ponto, um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, diga a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Muq Jisas oyi nari, “Mand, wuti tughe nge si numbogh di simbe nindigh nari nge nungoqi ningg wand kutungu ye, o nge nungoqi nuyi ningg yumbo buagi te bir kawo di nungoqi puch puch wateri ye? Te segi.”
14 Mas Jesus lhe respondeu:
15 Muq Jisas nikin wute simbe nindim nari, “Nei wamb yuwon, di yeng wawo yuwon. Eti nungoqi yumbo isis wuqond di te kin quan nganye nei wumbiny di wateri yawo kureuq. Te piyi nungoqi yumbo quan wateri, pudi wuti iri ni yumbo quan rise ye te ninggne nas nas otiwo tuqui segi.”
15 Então lhes recomendou:
16 Di ni wute te kopuqu wand ven simbe nindim, “Wuti iri yumbo quan rise kin ni qi yuwon wund di mir yuwonne nganye ruwi.
16 E Jesus lhes contou ainda uma parábola, dizendo:
17 Ni te nuqond muq nikin nei pene pugri nei namb nari, ‘Nge mir buagi ren kawo ris kin sunyi segi. Muqdi nge pughe sin ei ken?’
17 Então ele começou a pensar: “Que farei, pois não tenho onde armazenar a minha colheita?”
18 “Muq ni nari, ‘Muq nge mir baj woju kin ren bir kawo di aye yumbui kin yembe gidiny. Te ei nge wit yi di mir buagi tende kawo ris ye tuqui.
18 Até que disse: “Já sei! Destruirei os meus celeiros, construirei outros maiores e aí armazenarei todo o meu produto e todos os meus bens.
19 Te puq ken pre muqdi kari, muqdi nge yuwon pu kas ye, nge yumbo yuwon kin nganye buagi kawo ris pre. Muq nge yumbo te ninggne kas kas ber quan tuqui. Di nge waghine kas mirne gad, wuye ke, di yuwon pu kas.’
19 Então direi à minha alma: ‘Você tem em depósito muitos bens para muitos anos; descanse, coma, beba e aproveite a vida.’”
20 “Pudi God wuti te ningg nari, ‘Nu wuti ghabe gad! Muq bur kuen gugne di nge nu ququ kitaw wi di ghati. Nu kuati di tughe ei nu yumbo yumbo buagi sir kuap pu rise ye te nateri ye’?”
20 Mas Deus lhe disse: “Louco! Esta noite lhe pedirão a sua alma; e o que você tem preparado, para quem será?”
21 Di Jisas nari, “Wute ni yumbo buagi irepe mirur ei ni yumbo tuqui di yuwon pu mas ningg mari di God ningg yumbo ninde rise segi tedi ni wuti te kin pugri.”
21 — Assim é o que ajunta tesouros para si mesmo, mas não é rico para com Deus.
22 Muq Jisas nikin wute simbe nindim nari, “Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, nungoqi yuwon pu was ningg yivany ware wayequ, di mir we ye te ningg yivany ware wayequ, di ghimbi pe chongo ware righe ye te ningg yivany ware wayequ.
22 A seguir, Jesus se dirigiu aos seus discípulos, dizendo:
23 Mir te yumbui segi, ququ te nganye. Di chongo yumbui segi, ghimbi te yumbui.
23 Porque a vida é mais do que o alimento, e o corpo, mais do que as roupas.
24 Wapi kuroqu te wuqond. Ni wuny yembe mindiny di mir mi righe segi, di mir nguan kin te materi mirur segi. Di yumbo mirur kin baj segi, di mir baj segi. Ni yumbo te kin segi, pudi God ni mir bag namb. God nde rar pe nungoqi oyi quan nganye yumbui di wapi oyi wokuandi, pugri bu nungoqi oyi quan nganye nei numbuq ye.
24 Observem os corvos, que não semeiam, não colhem, não têm despensa nem celeiros; contudo, Deus os sustenta. Vocês valem muito mais do que as aves!
25 Wuti tughe ni nati kin ngeri tumo rind, pudi ni yumbo yumbo yuwon kin ningg yivany nare ye te ningg di mune nganye nas ye tuqui?
25 Quem de vocês, por mais que se preocupe, pode acrescentar um côvado ao curso da sua vida?
26 Nungoqi yumbo woju nganye ren kin puq wen ye tuqui segi ye, tedi pughe kin ningg yumbo buagi aye te ningg yivany ware?
26 Portanto, se não podem fazer nada quanto às coisas mínimas, por que se preocupam com as outras?
27 “Nyungo ruwi kin te wuqond. Ni chongo yembe rindiny segi, di rang rimb ei rire righe segi. Ni yumbo te kin puq ren segi. Pudi nge nungoqi simbe guduq, King Solomon ni yumbo nganye buagi di chongo yuwon yuwon rise, pudi ni chongo yuwon kin te nyungo kis ane tuqui segi, nyungo kis quan nganye yuwon.
27 Observem como crescem os lírios: eles não trabalham, nem fiam. Eu, porém, afirmo a vocês que nem Salomão, em toda a sua glória, se vestiu como qualquer deles.
28 Nyungo ni yeru nganye segi, ni muqne yeru, prangi mune yeru segi, pend mawo wase memare riwo namb ye, pudi God ni nei gheri nipiny segi. Nungoqi wutaqu God oghine nei wumbig segi kin! Nungoqi nei wamb, God ni nyungo nei nimbiny ye, pugri bu ni nungoqi wutaqu oyi quan nganye nei numbuq ye.
28 Ora, se Deus veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã é lançada no forno, muito mais fará por vocês, homens de pequena fé!
29 Di nungoqi mir di wuye we ye te ningg quan nganye nei kumo wumbiny wayequ.
29 Portanto, não fiquem perguntando o que irão comer ou beber e não fiquem preocupados com isso.
30 Te pugri wute God nei rimbig segi kin ni yumbo ren kin ningg pripri yivany rire. Pudi nungoqi wutaqu God nei wumbig kin God nungoqi nuyi ni nei namb pre nungoqi yumbo ren kin wateri ei was tuqui.
30 Porque os gentios de todo o mundo é que procuram estas coisas; mas o Pai de vocês sabe que vocês precisam delas.
31 Nungoqi yumbo ren ningg yivany ware wayequ, nungoqi God nde si nambu was ye te ningg ei meri wat. Nungoqi puq wen tedi ni yumbo buagi aye te neuq ye.”
31 Busquem, antes de tudo, o seu Reino, e estas coisas lhes serão acrescentadas.
32 Jisas nikin wute ningg nari, “Sipsip tit woju wen nungoqi wune wamb wayequ. Te pugri God nungoqi nuyi ni nungoqi nitaqu wowi di ni nde si nambu was ye. Nungoqi te ningg chumbuai wand ye.
32 — Não tenha medo, ó pequenino rebanho; porque o Pai de vocês se agradou em dar-lhes o seu Reino.
33 Nungoqi non yumbo yumbo buagi te wi rundo wute aye wong mand, te kin wet bidi wateri di wute yumbo segi kin te wem. Nungoqi hanpaus gre ye ei wateri, di yumbo yuwon ye nginy tu wam wirur ye te kin yembe ei wand. Yumbo nginy tu wam rise ye ir ruso kin tuqui segi, wute nyungu kin tende tumo mandi segi, pugri bu nyungu mand ye tuqui segi, di choi pend ruwo tuqui segi.
33 Vendam os seus bens e deem esmola; façam para vocês mesmos bolsas que não desgastem, tesouro inesgotável nos céus, onde o ladrão não chega, nem a traça corrói,
34 Te pugri nungoqi yumbo yuwon yuwon kin te muainde wawo rise te nungoqi nei mune tendene ei rise.
34 porque, onde estiver o tesouro de vocês, aí estará também o seu coração.
35 — ausente —
35 — Estejam preparados, com o corpo cingido e as lamparinas acesas.
36 — ausente —
36 Façam como os homens que esperam pelo seu senhor, ao voltar ele das festas de casamento; para que logo abram a porta, quando vier e bater.
37 Wute sir map pre muq nikin yumbui yeng muang pu mas mas muq nikin yumbui nandi ni nuqond kin wute te chumbuai mand. Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nikin yumbui pugri nuqond, tedi ni mir mawo kin chongo nare righe, chongo kring nipiq wiyo wuso puayi wuse let pe taq nimbiq gre, di nikin yembe ye wute simbe nindim mas di ni mir nuam.
37 Bem-aventurados aqueles servos a quem o senhor, quando vier, encontrar vigilantes. Em verdade lhes digo que ele há de cingir-se, dar-lhes lugar à mesa e, aproximando-se, os servirá.
38 Piyi nikin yumbui bur mingi pu nandi o yambgriq tumo pu nandi, pudi ni ruqo mase segi ni ghimbi muang pu mas. Wute te kin ni quan nganye chumbuai mand.
38 Quer ele venha à meia-noite ou de madrugada, bem-aventurados serão eles, se os encontrar vigilantes.
39 Pudi yumbo ren ei nei wumbiny. Wuti iri ni nei namb pughe puayi di wuti nyungu kin nandi ni baj bir nuang di yumbo nyungu nand ye, tedi tende puayi ni yeng nawo di wuti nyungu kin nandi ni baj bir nuang di yumbo nyungu nindig tuqui segi.
39 Porém, considerem isto: se o pai de família soubesse a que hora viria o ladrão, não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
40 Muq nge nungoqi simbe guduq, nungoqi mune te kin pugrine ei yeng wawo pu was. Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni nandi kin ngeri te nungoqi nei wamb segi, nungoqi nei tuan wamb pu was kin tende puayi ei ni nandi ye. Pugri bu nungoqi ni nandi ye te ningg yeng wawo pu ei was.”
40 Estejam também vocês preparados, porque o Filho do Homem virá à hora em que vocês menos esperam.
41 Muq Pita Jisas pengu nindig nari, “Yumbui, nu kopuqu wand ven beghine simbe gudug o nu wute buagi ren yeru kin ren anene simbe gudiny?”
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, esta parábola é só para nós ou também para todos?
42 Di Yumbui oyi nand nari, “Wuti tughe ni nei yuwon ye rise di nikin yumbui ningg wand nutungu di ni nari kin pugrine puq nen ye? Wuti te kin di nikin yumbui ni si numbog, di ni oyi wute yembe ye aye te yeng nuam, di yumbui ngeri nap ruso kin tende tuquine mir nem.
42 O Senhor respondeu:
43 Yembe ye wuti iri te kin tuquine puq nen nen muq nikin yumbui mune nandi ni nuqoind, tedi wuti te chumbuai nand.
43 Bem-aventurado aquele servo a quem seu senhor, quando vier, achar fazendo assim.
44 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, tedi ni wuti te yumbui ningg nowi nas, di ni oyi ni ningg yumbo yumbo buagi te yeng nuany ye.
44 Em verdade lhes digo que lhe confiará todos os seus bens.
45 Pudi yembe ye wuti nari, ‘Nge yumbui ni nas nas nganye pu ei nandi ye.’ Ni puq nand di nes newo yembe ye wute quayi di nyumbueg te pug nindiny, di mir nand wuye ne ngawu ghabe rind.
45 Mas o que acontecerá se aquele servo disser consigo mesmo: “Meu senhor demora para vir”, e começar a espancar os empregados e as empregadas, a comer, a beber e a embriagar-se?
46 Yumbui mune nandi ye nginy te ni nei namb segi, ni nei tuan namb di nei gheri nap pu nas kin tende puayi di ni mune nandi, tedi ni brequ nindig. Tedi ni pend pend nowi, di wute ni nei mimbig segi ye nawo mas kin tende ane irepe nawo mas.
46 Virá o senhor daquele servo, em dia em que não o espera e em hora que não sabe, e irá aplicar-lhe um castigo severo, condenando-o com os infiéis.
47 “Yembe ye wuti iri nikin yumbui yembe neng kin te nei nimbiny, pudi ni nikin yumbui nari kin yumbo te nate ruwi segi, di ni nari kin pugrine puq nen segi ye, wuti te nikin yumbui ni quan kumo ni ye.
47 — Aquele servo que conheceu a vontade de seu senhor e não se aprontou, nem fez segundo a sua vontade, será punido com muitos açoites.
48 Pudi wuti nikin yumbui ningg nei te nundog segi, pudi nikin nei pene yembe nand di unje nap, di ni unje nap ye te ningg pug nindig kin tuqui ye, wuti te kin nikin yumbui oyi musoqne ei ni ye. Wute yumbo quan kumo materi kin te otiwo ni oyi yumbo quanne ei oyi mand ye. Wute yumbo nganye buagi wuti iri nde si wam ruang kin te, otiwo di ni oyi quanne neny ningg riri ye.”
48 Aquele, porém, que não soube a vontade do seu senhor e fez coisas dignas de reprovação levará poucos açoites. Mas àquele a quem muito foi dado, muito lhe será exigido; e àquele a quem muito se confia, muito mais lhe pedirão.
49 Jisas nari, “Nge gadi kin God ni wute wase neny puq nand kin te bu kare gadi. Nge nde nei pe wase te brequne ei namb yawo kuregh.
49 — Eu vim para lançar fogo sobre a terra, e bem que eu gostaria que já estivesse aceso.
50 Nge mai wabe ei ko yamb. Wute wuye map ningg di wuye wabe murund maghe kin pugri ei nge mai wabe ko ye. Muq nge mai te kare segine, pudi mai te rindi ye. Pugri bu mai te ningg nge nei quan nganye mai viyo.
50 Mas existe um batismo pelo qual tenho de passar, e como me angustio até que o mesmo se cumpra!
51 Nge nungoqi simbe guduq, eti nungoqi wari nge qi pe gadi kin yeng gure kuaq di wute yuwon pu mas ningg bu gadi. Te segi. Nge wute bir kawo ningg bu gadi,
51 Vocês pensam que vim para dar paz à terra? Eu afirmo a vocês que não; pelo contrário, vim para trazer divisão.
52 pugri bu muq pu ruso otiwo di wute kin kin bir ruwo. Baj ire ningg wute 5-pela pu ris, kiyi, kumo di wo. Pudi nikinne bir ruwo teri opu di teri ire pu opu, di teri res riwo teri ire pu ruqond riri, di teri ire pu res riwo teri ruqond riri.
52 Porque, daqui em diante, estarão cinco divididos numa casa: três contra dois e dois contra três.
53 Nikinne bir ruwo, kiyi kuwonyimi muqond mari, kuwonyimi oyi kiyi muqond mari, di kumo kuwonyumbu ruqond riri, kuwonyumbu oyi kumo ruqond riri, di kine gang kine ghar ruqond riri, kine ghar oyi kine gang ruqond riri.”
53 Estarão divididos: pai contra filho, filho contra pai; mãe contra filha, filha contra mãe; sogra contra nora e nora contra sogra.
54 Di Jisas wute buagi te yeru kin te simbe nindiny nari, “Wuye quari nginy naghe no opu wes wiyo, tedi wari muqdi wuye wundi ye, di nganyene wuye wundi.
54 Jesus disse ainda às multidões:
55 Di nyumurighi gherim pe pu nandi wuqoind di wari muq nginy oghi ye, di nganyene nginy oghi.
55 E, quando notam que sopra o vento sul, dizem que fará calor, e assim acontece.
56 Nungoqi wute nei tevi kin! Nungoqi nginy tu wuqond di qi pe kin yumbo wuqond di nei wamb muqdi ngeri pughe gri ei rise ye. Pudi pughe gri ate nungoqi muq kin yumbo ur ren wuqond pudi nei wamb segi?
56 Hipócritas! Vocês sabem interpretar a aparência da terra e do céu, mas não sabem discernir esta época?
57 “Pughe kin ningg nungoqi nonne nungoqi non yumbo ur te wuqond segi, yumbo ur pughe ye te yumbo ur yuwon ye di yumbo ur pughe ye te yumbo ur brequ ye?
57 — E por que não julgam também por vocês mesmos o que é justo?
58 Wuti iri nu kotim naind ningg nitanyi kot pe no, te tequ muq qa wo wone di nu buid ghap ei nu tequ wand te teti wawo. Eti ni nu nitanyi jas nde no, di jas nu polis nde si pe ni ghondo, di nu mitanyi mo taq maimb.
58 Quando você for com o seu adversário ao magistrado, faça o possível para chegar a um acordo com ele enquanto vocês estão a caminho, para não acontecer que ele arraste você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça e o oficial de justiça ponha você na prisão.
59 Nge nu simbe guduw, ni nu taq maimb pre tedi nu mune gheyi yi tuqui segi. Nu tene yeru yeru wet bidi buagi jas nupuw ruso ye te meghare ruso omone ghawo di gheyi yi.”
59 Digo-lhe que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.